U tijeku je provedba četvrte faze projekta revitalizacije autohtonih sorti vinove loze Hrvatskog zagorja, a kako je prilikom obilaska vinograda u Mirkovcu i Komoru Začretskom, koji je u srijedu organizirao župan Željko Kolar, pojasnio profesor i voditelj projekta Edi Maletić, cilj je bio najprije pronaći sve stare zagorske sorte, kako bi ih se spasilo i identificiralo, a zatim revitaliziralo, odnosno vratilo u zagorske vinograde.
– Svega nekoliko trsova starih belina koje smo pronalazili po starim zagorskim vinogradima, moramo razmnožiti u mjeri da imamo dovoljno repromaterijala za proizvodnju sadnica. Projekt je krenuo tako da smo obilazili stare vinograde, tražili stare sorte i to bi ponekad bila po dva, tri trsa spašena u posljednji tren. Starih zagorskih belina smo pronašli ukupno osam, a sve zajedno smo pronašli 20-ak starih sorti od kojih većinu možemo vezati za Zagorje, ali su s godinama bile zaboravljene. Naš je zadatak bio da se one danas vrate u zagorske vinograde – rekao je.
Profesor Maletić kazao je da je Hrvatsko zagorje odlična vinogradarska podregija u kojoj se zaista mogu dobiti odlična vina, no kako je istaknuo, njihov cilj je bio, uz internacionalne sorte poput rajnskog rizlinga, graševine i drugih, vratiti i stare zagorske.
– Smatram da smo u tome uspjeli. U ovom višegodišnjem projektu, u četvrtoj fazi, možemo se pohvaliti s rezultatima, a to su ovi vinogradi iza nas koji su vrhunski uspjeli i koji su posađeni na pravim vinogradarskim položajima. Moram spomenuti i da tijekom projekta osiguravamo i proizvodnju sadnica jer, mi možemo pričati pred ljudima o projektu, ali ako im ne možemo reći gdje mogu nabaviti sadnice i podići mlade vinograde, nismo puno napravili. To nam je bila intencija prije nekoliko godina kada smo u suradnji s Trgocentrom razvili rasadničku proizvodnju i koja će se orijentirati uglavnom na proizvodnju sadnica tih autohtonih zagorskih sorti. Sadnice su bile vrhunske kvalitete jer je bio i vrhunski repromaterijal i jedva čekamo prve rezultate, prvo grožđe s ovih pozicija – rekao je, dodajući:
-Uvjeren sam da će ovaj projekt kroz nekoliko godina pokazati svoje najveće vrijednosti, a to znači da će se sadnice zagorskih sorti moći kupiti, da će se na više mjesta moći kušati vino tih originalnih belina i da će se zagorsko vinarstvo zaista vratiti svojim korijenima, odnosno proizvodnji vina od starih autohtonih sorti koje daju vina onakvih karakteristika kakva se u svijetu traže, odnosno laganija i lepršavija. Također, to su vina koja se odlično spajaju sa zagorskom kuhinjom. Svi naši uloženi napori i novac kojeg je Županija uložila, rezultiraju osnovnim preduvjetima za razvoj turističkog sektora koji se u velikoj mjeri oslanja na enogastronomiju – poručio je.
Odlična vina
Maletić je pojasnio i koliko je autohtonih vina već proizvedeno te koje se najviše proizvode.
– Mogu reći da se radi o osam od tih ključnih sorti koje smo pronašli i koje smo u postupku evaluacije njihovih karakteristika izdvojili kao vrijedne da bi se vratile u zagorske vinograde. To su prije svega starohrvatska belina, svetokriška belina i sokol. Te tri sorte su se već i raširile po zagorskim vinogradima i čija su vina krenula na tržište. To su još uvijek male količine zato što smo krenuli od malog broja trsova, pa je potrebno vrijeme da se dostigne količina, ali puno nade polažemo i u volovinu, odličnu ružičastu sortu koja daje ružičasta, roze vina. Tu je onda i mala belina, pikasta belina, ali i dišeća ranina. Sve su to sorte koje mogu dati sjajna vina, možda ne u svim kategorijama, ali neke su se već pokazale kao odlične za pjenušce. Primjerice, starohrvatska belina daje fantastične pjenušce jer je to sorta koja ima izvrsne kiseline i jako lijepi odnos vinske i jabučne kiseline – kazao je, pa otkrio:
-Ove godine smo krenuli i s proizvodnjom desertnih vina pa je u postupku proizvodnja prvog predikata od starohrvatske beline, ali smo radili i vino od prosušenog grožđa, tako da imamo dišeću raninu i belinu, već mlado vino, koje je dobiveno od prosušenog grožđa koje ide u kategoriju vrhunskih predikata. S belinama, nadam se, pokrećemo proizvodnju u svim kategorijama, od pjenušca, pa do vrhunskog desertnog vina koje će ići uz štrukle ili nešto drugo zagorsko. U svakom slučaju, poznata nam je bogata i široka paleta zagorskih sorti i njihove mogućnosti. Nadam se da ćemo u iduće tri godine, koliko još traje ova četvrta faza, spoznati te sorte do kraja i da će ih mnogi zagorski vinogradari imati u svojim vinogradima – poručio je.
Pročelnica županijskog upravnog odjela za gospodarstvo, poljoprivredu, turizam, promet i komunalnu infrastrukturu Sanja Mihovilić pojasnila je da je još 2006. godine prepoznata potreba da se krene u istraživanje autohtonih zagorskih sorata, dodavši da je u tom momentu sklopljena suradnja s Agronomskim fakultetom koji ovaj projekt, kako je istaknula, može kvalitetno voditi jer se ovaj projekt dosad provodi već 16 godina.
-Za to smo vrijeme imali različite faze istraživanja, a ono što je bitno je da je Županija osigurala financijska sredstva za ovaj projekt i u ovom je razdoblju, do sada, uloženo 1,2 milijuna kuna za istraživanje, za suradnju s Agronomskim fakultetom, za tiskanje monografije te niz drugih stvari i promotivnih aktivnosti koje su bile potrebne da se za ovaj projekt čuje jer se o njemu uvijek pričalo, a danas imamo i vinograde iz kojih nam dolaze i kvalitetna autohtona vina sorti koje su se pokazale kao dobre i koje mogu dati kvalitetna vina, a među vinima su i pjenušci. Moram istaknuti da je ovo odlična suradnja znanosti i javne uprave, a isto tako 2012. godine nam se priključila tvrtka Trgocentar bez koje ova suradnja ne bi bila plodonosna jer su se oni uključili s aktivnostima sadnje i rasadništvom i ovo što danas vidimo su vinogradi na njihovim područjima gdje je bilo ključno ulaganje s njihove strane da ovaj projekt zaživi i da bi u budućnosti mogli biti primjer drugim vinogradarima s područja županije da sade autohtone sorte – rekla je Mihovilić.
Povećanje proizvodnje
Voditelj proizvodnje tvrtke Trgocentar Mladen Kantoci kazao je da je na sve tri lokacije posađeno ukupno 18.000 loza.
-Drago mi je da se gospodarski subjekt kao što je Trgocentar uključio u ovu cijelu priču jer bez ulaska gospodarske strane u cijeli projekt, on ne bi imao puno smisla. Pokrenuli smo proizvodnju 2012. godine s podizanjem prvog matičnjaka vinove loze. Prošle godine smo krenuli u proizvodnju sadnog materijala. Ovdje smo sadili taj sadni materijal i mislim da slika govori više o tisuću riječ. Mislim da se zaista radi o vrhunskom sadnom materijalu. Proizvodnja loznih cijepova ide dalje. Proizvest ćemo 40.000 sadnica za iduću godinu koje će biti ponuđene svim zainteresiranim vinogradarima kroz prodajnu mrežu. Zahvaljujem se što se nalazimo na ovom predivnom položaju “Škrljebačevo“. Veseli me što su Županija i Agronomski fakultet stali iza ovog projekta i nadam se da će ova suradnja i ubuduće dati dobre rezultate u vidu cjelokupne revitalizacije autohtonog asortimenta i da će sve više vinograda okrenuti prema njemu – rekao je Kantoci koji je otkrio ima li interesa u potražnji.
-Prije dvije godine je određena količina cijepova stavljena na tržište, a stavili bi i više, no rezultat sadnog materijala je bio količinski ograničen. Od 2023. godine ćemo ući u ozbiljnije količine koje ćemo moći ponuditi ozbiljnijim vinogradarima. Interes definitivno postoji i moram reći da smo do sada imali premalo materijala u odnosu na potražnju – kazao je.
Župan Kolar istaknuo je da je Krapinsko – zagorska županija odlična vinska regija, u kojoj se proizvode vrhunski pjenušci, ledena i sortna vina, gdje žive i rade podrumari koji su na svim europskim i svjetskim izložbama vina osvojili najveća odličja.
-Posebno nas veseli to što smo došli u četvrtu fazu kad ćemo moći proizvoditi vina od zagorskih autohtonih sorata i ono što nas još više veseli jest da ćemo kroz matičnjake autohtonih sorata moći ponuditi sadnice koje će Krapinsko – zagorska županija subvencionirati s 50 posto. To znači da će od sljedeće godine, Trgocentar, kao naš partner, zajedno s Agronomskim fakultetom na tržište izbaciti prvih 30.000 čokota, otprilike 20.000 svehrvatske beline i 10.000 čokota svetokriške beline. Cijena će biti formirana u proljeće prije samog puštanja u prodaju. To znači da ćemo 2024. godine broj sadnica povećati za sto posto, pa ćemo na tržištu nuditi 60.000 sadnica, a 2025. godine još 20.000 više, dakle 80.000 – kazao je župan.
Istaknuo je župan da će Županija čitavo vrijeme kroz svoje mjere ruralnog razvoja sufinancirati cijepove i sadnice.
-Došli smo u fazu kad nudimo našim velikim vinarima, uz subvenciju od 50 posto, da uz svoje vinograde zasade autohtone zagorske sorte, da iz njih proizvode vrhunska zagorska vina i da počnemo brendirati zagorsku belinu koju želimo zaštiti kao vino, uz pomoć struke i našeg stalnog partnera, najstručnijeg za to u Hrvatskoj, Agronomskog fakulteta, a pomoću ljudi kao što je gospodin Radovan i brendirati. To je nešto čemu ćemo se posvetiti u naredne tri godine. Cijelo vrijeme ističemo da smo jedina regija koja ima zaštićen cijeli meni, puricu kao glavno jelo, kao prilog mlince, desert štukle, a kao dodatak bagremov med zagorskih brega, a sad nam je želja da zaštitimo i zagorsku belinu kao vino. U tom ćemo trenutku sigurno biti jedinstveni u Europi. To je nešto što smo si postavili kao cilj do svibnja 2025. godine. Apsolutno sam uvjeren s obzirom na tim koji je okupljen da ćemo to i ostvariti – poručio je Kolar, pa najavio raspisivanje natječaja na nacionalnoj razini kako bi se, s obzirom na to da se kreće u brendiranje zagorske beline, dobio novi vizualni identitet etikete.
Vraćanje korijenima
Načelnik Svetog Križa Začretja tijekom obilaska istaknuo je:
– Kao načelnika i Svetokrišćana, veseli me da se nalazimo baš ovdje na ‘Škrljebačevom brijegu’ jer postoji dokumentacija da su nekada davno, baš s ovih prostora, po Europi bila distribuirana vina. Pojavom raznih bolesti, a i zuba vremena, brojne kulture su ovdje zapuštene i domaćinstva nisu mogla snabdijevati vinograde s onim što je bilo potrebno, pa mi je izuzetno drago da smo se sada vratili svojim korijenima i da smo iskoristili ove sjajne položaje za proizvodnju ovih vrhunskih vina. Lagana, lepršava zagorska vina mogu biti dika svima nama i veselimo se da će u budućnosti na svakom zagorskom stolu biti moguće pronaći ovaj proizvod. Ovo je izvrsna lokacija i za naše rasadnike tako da vjerujem da ovaj projekt ima dobru podlogu i od strane Županije i Općine, ali i svih poduzetnika poput Trgocentra koji su se voljni uključiti u to. To nije samo projekt, to je pothvat koji nam u budućnosti može dati izuzetne rezultate, kako na eno-gastrološkoj sceni, tako i na cijeloj turističkoj sceni Županije, a onda i općine Sveti Križ Začretje – poručio je.
Gastronom Radovan Marčić kazao je da njegovo poznavanje zagorskih vina kreće s jedne turneje ‘Histriona’, gdje se puno pilo nakon predstava, ali da je to bilo vino ‘ne piti’.
-Posljednjih su godina zagorska vina sve bolja, ovdje doista ima egzemplarnih vinara, a sada ovdje svjedočim nekom novom početku. No, ovo je nevina priča zato što se na fantastičan način spojila znanost, produkcija, dakle Županija, i profesija. To može dati samo divne rezultate i već su vidljivi. Taj brend zagorskih vina u nastajanju može imati nevjerojatan potencijal u spoju s jelima ovdje u Zagorju koja su hvala Bogu i dalje autohtona i tradicionalna i nije se išlo u ‘fine dining’, a kad se ide, to se opet radi na bazi tradicije – rekao je Marčić.
