Oblaci koji su čitavo vrijeme prijetili kišom ipak nisu spriječili da se u krapinskom Šetalištu Hrvatskog narodnog preporoda održi peti Sajam hrvatskih zaštićenih proizvoda, na kojem se okupilo 20- ak proizvođača zaštićenih prehrambenih proizvoda, među kojima su i proizvođači četiriju zagorskih proizvoda – mesa zagorske purice, mlinaca, štrukli i bagremovog meda.

Hrvatsko zagorje se može podičiti i autohtonim sortama vina o kojima je govorio profesor Agronomskog fakulteta, sa Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo Edi Maletić koji kroz projekt “Spašavanje i revitalizacija autohtonih sorata Hrvatskog zagorja“, još od 2005. godine, na zagorskom području istražuje stare autohtone sorte. Kazao je kako je Zagorje kontinentalna vinogradarska podregija, no da je ono za razliku od drugih kontinentalnih krajeva, bogato autohtonim sortama.

-Pronašli smo jako puno sorata koje možemo vezati uz Hrvatsko zagorje, a koje se ubrajaju u hrvatske autohtone sorte i tijekom te tri faze projekta kroz 17 godina koliko smo ovdje prisutni, sve te sorte smo pronašli u starim zagorskim vinogradima. Njih smo kolekcionirali, spasili od propadanja te ispitali njihova svojstva i napravili od njih vina, a sada smo negdje pri kraju tog našeg posla kada znamo koje od tih sorata zaslužuju da se u zagorske vinograde vrate odmah i koje ćemo čuvati za neke buduće generacije jer nikad se ne zna koje će vrijeme što tražiti od neke sorte, odnosno nekog vina – pojasnio je Maletić.

Profesor je istaknuo i da su neke sorte pokazale izvrsne rezultate već u prvim godinama vinifikacije te da su ih neki proizvođači prihvatili i od njih počinju raditi vina.

-Vrijedno je napomenuti, da ih nismo samo zaštitili od propadanja i kolekcionirali, već smo pokrenuli i proizvodnju sadnog materijala, dakle sadnica od tih sorata, tako da svaki onaj koji poželi uzgajati te sorte u svojim vinogradima, može kupiti sadnice i preuzeti naša iskustva iz svih ovih godina istraživanja i može se s njima pojaviti na tržištu. Uvjerenja smo da su to sorte s kojima mogu bolje profitirati ovdašnji vinari i vinogradari, nego s internacionalnim sortama koje su danas najčešće u našim vinogradima, a to je i bila intencija na početku svih naših istraživanja. Nastojali smo pokazati da se i među tim našim starim, gotovo zaboravljenim, mogu pronaći one vrijedne, koje mogu privući neke ljude da dođu u Zagorje i kušaju prava zagorska vina uz zagorska jela. Na ovom ćemo skupu to danas i pokazati, s obzirom da već imamo vina od tih starih autohtonih sorata. Uz pomoć Krapinsko – zagorske županije koja je od prvog dana stala uz nas te financirala, kao i tvrtka Trgocentar iz Zaboka koja je naš najvažniji gospodarski suradnik, imamo štošta toga za pokazati i kušati – istaknuo je Maletić.

Pojasnio je Maletić i da se najčešće radi o sorti naziva “belina“ te da sveukupno ima osam sorata koje u nazivu imaju riječ “belina“.

– Najvažnija i najznačajnija je strarohrvatska belina ili bijela belina velika ili starokrapinska belina. To je sorta koja je gotovo nestala odavde, ali koja je nama znanstvenicima veoma zanimljiva zato što je to sorta koja je genetičkim istraživanjima dokazano najčešći roditelj mnogim drugim svjetskim sortama, primjerice ona je roditelj chardonnayu. Zato je zovu ‘Casanova među sortama’. Ta sorta daje odlična, lagana, svježa i kiselkasta vina, upravo onakva kakva se danas ponajviše traže na svjetskom tržištu, ali i kakva su se pila u Zagorju. Malo pomalo beline se vraćaju u zagorske vinograde što nas posebno veseli. Osim njih tu su i neke druge sorte, to smo sve zajedno opisali u knjizi “Sorte vinove loze Hrvatskog zagorja“ i sada smo na početku četvrte faze. Potpisali smo nedavno ugovor o toj fazi istraživanja s Krapinsko-zagorskom županijom, čiji je cilj zaštiti te sorte, odnosno zaštiti brend zagorskih belina. Kako ćemo to točno napraviti, to u ovom trenutku još ne znamo, ali vjerojatno će se raditi na nacionalnoj i europskoj razini, tako da svi oni koji će se držati specifikacije moći će to i označiti na etiketi boce. Svatko tko kupuje takva vina, znat će što pije – rekao je Maletić.

Sedma država

Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Zdravko Tušek kazao je da Hrvatska dosad ima sveukupno 34 zaštićena proizvoda na europskoj razini, što ju svrstava na sedmo mjesto po broju zaštićenih proizvoda, a što je kako ističe, veliko priznanje jer Hrvatska i nije toliko velika poljoprivredna zemlja.

– Ono što je posebno važno, a to ističemo i danas, promocija i zaštita autohtonih proizvoda je preduvjet da poljoprivredni proizvođači mogu biti prepoznati prije svega na domaćem tržištu, a zatim i na europskom tržištu, posebice za plasman kroz turizam i upravo na tome svi zajedno radimo. U postupak zaštite uključila se i Krapinsko – zagorska županija koja zasad ima četiri zaštićena proizvoda, a u postupku pripreme za zaštitu su i zagorska autohtona vina te će županija imati kompletan zagorski meni zaštićen na taj način – rekao je Tušek, dodavši:

– Kada gledamo na europskoj razini, proizvodi zaštićeni na ovaj način sudjeluju otprilike 15 posto u izvozu na tržišta trećih zemalja i upravo ti proizvodi mogu dobiti dva do tri puta veću cijenu na tržištu i to bi trebao biti dovoljno velik motiv našim poljoprivrednim proizvođačima da koriste mjere koje Ministarstvo poljoprivrede daje na raspolaganje te da štite svoje proizvode kako bi ih na taj način zaštitili od zaborava – poručio je.

Istaknuo je i da je inicijativa uvijek na proizvođačima, udrugama proizvođača, tvrtkama i obrtima koji proizvode takve proizvode, ali da Ministarstvo poljoprivrede daje administrativnu podršku, kao i financijsku, prije svega u pripremi specifikacija, ali i u praćenju stručnih tijela kako specifikacije odobriti. Dodao je da Ministarstvo, što je i najvažnije,  financira određene mjere po pitanju certificiranja tih proizvoda i marketinga, stoga je uputio i poziv poljoprivrednim proizvođačima da se aktivno uključe i koriste mjere koje su na raspolaganju.

Pomoć i podrška

Krapinsko – zagorski župan Željko Kolar rekao je da je Zagorje jedina regija u Europi koja ima zaštićeni kompletni meni, pa pojasnio na koji način Županija nastoji pružiti pomoć i podršku proizvođačima.

– Kad krenemo u postupak zaštite, kroz naše mjere ruralnog razvoja osiguravamo nepovratna sredstva za povećanje proizvodnje jer na europskom tržištu nakon zaštite može postići dva-tri puta veću cijenu, prema tome to je dodatan prihod našim proizvođačima i taj trenutak treba iskoristiti – kazao je Kolar, koji je podsjetio da se u Europskoj komisiji, u Odboru regija trebala održati promocija zagorskih zaštićenih proizvoda prije dvije godine, no zbog epidemioloških uvjeta koje je uzrokovala pandemija koronavirusa, ona se morala odgoditi.

– Vidjet ćemo kakve su mjere u samim institucijama u Bruxellesu i ako će nam to njihovi uvjeti dozvoliti, mi ćemo već ove godine imati prezentaciju naših proizvoda tamo, a ako to neće biti moguće, nadam se da ćemo iduće godine to uspjeti organizirati -poručio je župan.

Pročelnik za poljoprivredu i zaštitu okoliša Varaždinske županije Dragutin Vincek kazao je kako s područja Varaždinske županije na sajmu sudjeluju tri proizvođača koji predstavljaju varaždinsko zelje i bučino ulje.

– Nešto slično bilo je prije tri godine u i Varaždinskoj županiji, kada je Županija u suradnji s Istarskom županijom organizirala manifestaciju. Ovo je način promocije i marketinga, a toga nikad dovoljno. Veseli me i da se drugi segmenti društva i institucija uključuju. Sretan sam što sudjelujem na ovom sajmu gdje baštinimo tradiciju koja postoji nekoliko godina unatrag na ovim prostorima, a  manifestira se u obliku tradicionalnih proizvoda, iza kojih se skriva život određene regije – poručio je Vincek.

Na sajmu je sudjelovao i Branko Bačanek, ispred Kogutexa tjestenine iz Konjščine koji je istaknuo da se mlinci proizvode na način kako su ih nekada radile i bake, od istih sastojaka, pečene na tabli te da se radi o izvornom domaćem, ručnom radu. Krapinčani su rado obišli štandove, oko kojih je čitavo vrijeme bilo veselo, za što su se pobrinuli ‘Črleni lajbeki’, a posjetitelji su se, osim čašćenja delicijama iz cijele zemlje, mogli još jednom na licu mjesta uvjeriti kako se razvlači tijesto za zagorske štruklje te kušati finu zagorsku kapljicu.