Održana završna konferencija više od 400.000 kuna vrijednog projekta krapinskog Društva za kajkavsko kulturno stvaralaštvo

Stotinjak mladih u godinu dana učilo ‘pjevati i svirati kaj’ na devet različitih instrumenata – najviše interesa pokazali za tamburicu

Objavljeno: 22.03.2022. Vanja Hozmec

Projekt “Svirajmo kaj – glazbena radionica” kojeg provodi Društvo za kajkavsko kulturno stvaralaštvo Krapina u suradnji s Gradom Krapinom, na samom je kraju. Riječ je o projektu u trajanju od godinu dana, a njegovo je provođenje započelo 24. ožujka prošle godine te će službeno završiti ovog četvrtka. 

Povodom privođenja projekta kraju, održana je i konferencija za medije na kojoj je detaljno izneseno što se sve u okviru projekta radilo proteklih godinu dana, a pregled aktivnosti dao je tajnik Društva za kajkavsko kulturno stvaralaštvo Radovan Novina. 

10 glazbenih radionica 

– U godinu dana dosta se radilo s ciljanom populacijom, a to je bila skupina do 25 godina. Sudjelovalo je mnogo učenika osnovnih škola, ali i ostalih zainteresiranih koji su se javljali direktno u Društvo, tako da smo održali ukupno 10 glazbenih radionica. Radionice su održavane od strane akademskih glazbenika i profesora, a imali smo jednu radionicu pjevanja i devet radionica instrumenata – rekao je Novina.

U samom je projektu sudjelovalo 100-tinjak polaznika, a osim učenja i zabave, tajnik Novina istaknuo je i još nekoliko važnih stavki koje su obuhvaćene projektom “Svirajmo kaj – glazbena radionica”. 

– Iz te baze stotinjak osoba koje su pohađale radionice, uvijek se pokazalo da je netko malo više zainteresiran za neki instrument ili slično i da se na određene osobe može računati u budućnosti, pa smo onda mi iz tih radionica uzimali neke od sudionika koji bi u budućnosti u okviru Društva za kajkavsko kulturno stvaralaštvo Krapina sudjelovati u glazbenim programima u okviru nekog orkestra koji bi se mogao formirati od tih mladih ljudi. To je velika stvar koju je ovaj projekt od početka i zacrtao. Još nešto što bih htio istaknuti je digitalizacija djela arhivske građe društva koja je vezana uz veliko bogatstvo notnih zapisa i partitura za veliki orkestar. Društvo u svom fundusu ima preko 2000 takvih zapisa i jedan dio se počeo digitalizirati da nam bude lakše kod daljnjeg predstavljanja svih tih programa koje mi imamo, tako da nas veseli da smo i s tim dijelom počeli te se nadamo da ćemo nastaviti i u budućnosti taj proces digitalizacije jer je to jako bitno zbog toga što se radi o vrlo vrijednim notnim materijalima – istaknuo je tajnik Novina. 

Gradonačelnik Krapine Zoran Gregurović izrazio je zadovoljstvo projektom i spomenuo kako mu je izrazito drago što su krapinske udruge i ustanove poput Društva za kajkavsko kulturno staralašto Krapina i Pučkog otvorenog učilišta Krapina povukle značajna sredstva iz fondova za ovakve i slične projekte.

– Ovo je iznimno važno jer, ako je Krapina po nečemu poznata, onda je to po krapinskom neandertalcu i krapinskom Festivalu kajkavskih popevki, dakle, kajkavskom festivalu. Zahvaljujem svima koji su bili uključeni u projekt, siguran sam da je ovo tek početak i s nestrpljenjem čekamo iduće natječaje kako bi se mogli prijaviti na njih s nekim novim programima i projektima i da na taj način doprinesemo razvoju kulture, ali i samog društvenog života na području grada – rekao je Gregurović. 

Klavir, harmonika, tamburica… 

U sklopu projekta održale su se radionice violine, trube, klavira, gitare, bas-gitare, bubnjeva, tamburice, harmonike, te vokalna radionica, a kako je otkrio voditelj radionica orkestra i istraživanja glazbene baštine Karlo Kukovačec, najviše je interesa bilo za radionicu tamburice na koju se javilo čak 27 polaznika. 

– Čini mi se da su polaznici cijeli projekt jako dobro prihvatili, budući da većina djece ide u glazbenu školu u kojoj se radi određen program bitan za kasnije obrazovanje, ali nije nužno toliko zanimljiv djeci. Ovo je bilo drugačije. Primjerice, ako se nauče neki akordi, onda oni mogu svirati različite tipove glazbe i mislim da im je to bilo jako zabavno. Također, kroz digitalizacije smo iskoristili prednost slanja nota koje smo tako mogli slati polaznicima koji bi se onda i na taj način upoznavali s kajkavskim popevkama – kazao je Kukovačec. 

Inače, ukupna vrijednost projekta bila je 418.316 kuna. 

Najnovije po kategorijama

Objavljeno u isto vrijeme

Pročitajte više s našeg weba