Povećana je minimalna plaća, a osniva se i fond za naknadu štete žrtvama cijepljenja protiv koronavirusa

Evo koje su sve promjene u Hrvatskoj stupile na snagu s 1. siječnja

Objavljeno: 03.01.2022. zagorjeinternational

Prije nekoliko dana smo ušli u novu godinu, a time su se dogodile i određene promjene za koje vjerojatno većina nas nije ni znala. Naime, s 1. siječnja na snagu su stupili brojni novi propisi s različitih područja, a mi portal Poslovni.hr donosi one najvažnije.

Prvi se tiče zaštite potrošača i kaže da, ako se neki kupljeni proizvod pokvari, a može se popraviti, kupac više neće moći sam izabrati želi li zamjenski proizvod ili popravak postojećeg. Tu informaciju trgovci također moraju navesti u općim uvjetima, a oni moraju jasno razlikovati prava potrošača po komercijalnom jamstvu od prava potrošača po pravilima za nedostatke stvari.

Isto tako, tu je i novi propis o troškovima vještačenja radi utvrđivanja postojanja mana stvari. Do sada je iste snosio trgovac ako je neki nedostatak nastao unutar šest mjeseci, neovisno o tome je li za nedostatak kriv trgovac ili potrošač. Od 1. siječnja taj je rok za nedostatak produžen na godinu dana od dana predaje stvari, međutim, trgovac će od potrošača moći tražiti povrat plaćenog vještačenja ako trgovac nije odgovoran za nedostatak.  

Parkiranje, cijene, državljanstvo

Sljedeća promjena veže se uz parkiranje. Naime, usluga parkiranja na uređenim javnim površinama i garažama postaje javna usluga. To sada obvezuje poduzeća na organizaciju povjerenstva za reklamacije potrošača te druge zakonske prilagodbe.

Jedna od bitnijih promjena veže se uz cijene proizvoda. Od sada, tijekom sniženja, trgovci će za vrijeme trajanja svih mogućih akcija morati prikazivati staru cijenu proizvoda, novu, sniženi cijenu, ali i najnižu cijenu po kojoj je određeni proizvod bio prodavan unazad 30 dana. Također, vezano za proizvode u trgovinama, tu je i novi propis o deklaraciji. Ako se roba po sastojcima ili drugim svojstvima znatno razlikuje od robe koja se prodaje u drugim državama unutar Europske unije, na tom proizvodu ne smije biti istaknuto da je on identičan proizvodu koji se prodaje u drugim državama EU. Razlike će se moći opravdati inspekciji s pozivanjem na zakonske razlike, očekivanja potrošača i slično.

Sljedeća promjena vezana je uz hrvatsko državljanstvo, koje bi se do kraja 2023. godine trebalo dobivati po jednostavnijim pravilima. Naime, do kraja iduće godine, stranci rođeni od 1991. nadalje, kojima je barem jedan roditelj bio hrvatski državljanin u trenutku kada se ta osoba rodila, slobodni su zatražiti hrvatsko državljanstvo po jednostavnijim pravilima.

Velikih promjena ipak neće biti kad su u pitanju porezi. Tako će porez na dobit i na dohodak od kapitala, a koji su u 2021. godini smanjeni s 12 na 10 posto, ostati nepromijenjeni. Također, očekuje se i da će se nastaviti porezne kontrole paušalnih obrtnika.

Važna promjena je i uvođenje novog kaznenog djela, a to je zlouporaba snimke spolno-eksplicitnog sadržaja. Svi oni koji takve snimke, nastale uz pristanak i za osobnu upotrebu, ustupe drugima bez pristanka osobe sa snimke, kažnjavat će se. Također, kazneno djelo bit će i “deepfake“ pornografija, točnije, ako će netko tehnološkim putem manipulirati eksplicitnim sadržajima (digitalno mijenjanje likova ili digitalna izrada novog manipulativnog sadržaja s ciljem kršenja privatnosti). Prekršitelji bi zbog ovoga mogli ići u zatvor na godinu dana, odnosno, do čak tri godine ako snimka postane dostupna velikom broju ljudi.

Cenzura, krediti, minimalac

Mijenja se i dopunjuje i Zakon o elektroničkim medijima, pa su tako portali i drugi izdavači elektroničkih publikacija u potpunosti odgovorni za sadržaj kojeg objavljuju, a što uključuje i sadržaj kojeg generiraju korisnici. Prema tome, urednici i vlasnici medija mogu se kazniti i zbog nekog rasističkog komentara čitatelja ispod novinarskih tekstova na portalima. Zbog ovoga je već sada došlo do cenzuriranja, stoga su neki portali već počeli braniti komentare čitatelja, a kazne se kreću od 100.000 do čak milijun kuna.

Promjena ima i vezano za kredite u eurima. Osim kredita u švicarskim francima, koji su prije nekog vremena prilično uzburkali javnost, od sada će biti moguće osporavati i kredite u eurima ako su imali nepoštene odredbe.

Detaljnije će se definirati i Zakon o radu, a promjene će se posebno odnositi na one koji rade putem internetskih platformi. Detaljnije definiranje odnosi se na rad od kuće, ali i na dostupnost radnika za pozive i e-mailove nakon završetka radnog vremena.

Vrlo važna stavka koje će se promijeniti, je i minimalna plaća, koja je do sada za puno radno vrijeme iznosila 4250 kuna. U 2022. godini će narasti na 4687,50 kuna, a riječ je o povećanju u neto iznosu od 350 kuna. Također, više neće biti moguće pod minimalnu plaću podvesti sav redovni i sav prekovremeni rad radnika u jednom mjesecu, rad u neradne dane, rad u smjenama te druge dodatke iz kolektivnih ugovora.  

Od ostalih novosti, osnovat će se fond za naknadu štete žrtvama cijepljenja protiv koronavirusa, a poslodavci koji vode evidenciju o COVID potvrdama, morat će u te svrhe imati odgovarajući pravilnik usklađen s GDPR-om. Isto tako, Hrvati će od sada mnogo jednostavnije moći putovati u Sjedinjene Američke Države, a u ožujku i travnju se očekuje i novi natječaj za subvencije za stambene kredite. Novost je ta da su poslovne banke povećale iznos plaće koji je potrebno imati nakon plaćanja anuiteta s 3000 na 4000 kuna.

Najnovije po kategorijama

Objavljeno u isto vrijeme

Pročitajte više s našeg weba