U Termama Tuhelj po peti se puta održava međunarodna konferencija o cjelogodišnjem turizmu Turizam 365. Ove godine tema je “Održivost i nova budućnost”, a konferencija sadrži tri dijela koja povezuju turizam i politiku, turizam i business te život s turizmom na terenu. Konferencija se održava paralelno uživo i online te će donijeti aktualne analize, rasprave, inicijative i planove za post COVID turizam, smart i održivo poslovanje te nove tehnologije i novu budućnost turizma.
Konferencija je autorski projekt Ivane Kolar, direktorice tvrtke Julius Rose.
– Od početka cilj ove konferencije je afirmacija cjelogodišnjeg turizma, proširenje naše sezone, poticanje razvoja turističkih destinacija u kontinentalnom dijelu Hrvatske i poticanje zajedništva. Ova konferencija okuplja vrh međunarodne turističke politike velikog ozbiljnog turističkog biznisa i malih poduzetnika koji sa svojim zanimljivim, uspješnim mikro pričama u biti žive turizam na terenu. Svi oni potrebni su jednoj destinaciji kako bi se ona mogla usmjeravati, razvijati i širiti svoje poslovanje na duži period u godini. Posebno smo ponosni što smo danas okupili niz eminentnih stručnjaka, predstavnika međunarodne politike, kako bismo razgovarali upravo o međusobnoj suradnji i važnosti te suradnje u ovom postpandemijskom razdoblju. Jedino zajedno možemo biti jači i brže se razvijati. Epidemija je pokazala koliko je krhka naša turistička priča i koliko je važno stalno kontinuirano razvijati kvalitetu i prilagođavati se potrebama gostiju i tržišta, koji se vrlo lako mogu promijeniti – istaknula je Kolar.
Ministrica turizma i sporta Republike Hrvatske Nikolina Brnjac rekla je kako se radi o fantastičnoj konferenciji koja je u pet godina uspjela okupiti najrelevantnije dionike turističkog sektora, a izuzetno je važna s obzirom na samu tematiku, a to je prvenstveno održivost turističkog sektora, u kojem smjeru krenuti i kako ga razvijati.
– Ovo je i Mjesec hrvatskog turizma, odaziv je jako dobar, već imamo tristo prijava, a očekujemo ih i puno više. Veselim se što će Hrvati, ali i strani turisti, moći putovati po svim dijelovima Lijepe Naše, a projekt nam je posebno važan zbog toga što je njegov krajnji cilj produžetak sezone. Moramo stvarati kod Hrvata naviku da što više putuju, a prilika se pruža upravo kroz ovakve akcije. Prošle godine smo imali Tjedan odmora vrijedan, kada smo vidjeli rezultate akcije i zaključili da je vrijeme da to proširimo i napravimo Mjesec turizma. Cilj nije brojanje turista i obaranje rekorda, već održivi turizam, da imamo raspoređen broj turista tijekom cijele godine i upravo zato je važan kontinentalni turizam i treba staviti naglasak na njega – kazala je Brnjac, pa se osvrnula i na gorući problem današnjice.
Otpornija Europa
– Radna snaga je veliki problem, održali smo i Savjet za razvoj i oporavak turističke godine i to je bila jedna od tema. Ministarstvo već sada može sudjelovati stipendiranjem, odnosno, podizanjem stipendija jer smatramo da su tripartitni ugovori između naših gospodarstvenika, Ministarstva i stipendista izvrsni, ali ono na čemu radimo je da se u takve ugovore uključi što veći broj gospodarstvenika jer to je prvenstveno u njihovom interesu. Ministarstvo već za iduću godinu planira puno veća sredstva i iznose za stipendije. Također, za udruge koje dobivaju od Ministarstva dodatna sredstva putem natječaja, jedan od glavnih kriterija će biti promocija turističkih zanimanja. Zaboravili smo da smo turistička zemlja, da je to predivno zanimanje i da moramo imati što više mladih ljudi, ali koji će biti i adekvatno plaćeni. Naravno, izuzetno su nam važni i sezonci i studenti – zaključila je ministrica.
Zdravko Počivalšek, ministar za gospodarstvo i razvoj tehnologije Republike Slovenije, podsjetio je da Slovenija od polovice godine predsjedava Europskom unijom.
– Slogan našeg predsjedavanja je “Zajedno otpornija Europa“, a to se odnosi na turizam koji je bio pogođen COVID krizom i ubuduće moramo dosta više djelovati u svim državama članicama. U Sloveniji smo na neki način, i prije krize, od 2015. godine, na bazi našeg slogana “Zelena, aktivna, zdrava“ bazirali ponudu slovenskog turizma. U to vrijeme razvili smo zelenu shemu slovenskog turizma, gdje na temelju stotinu različitih kriterija postižemo održivi turizam. Mislimo da će poslije COVID krize turizam biti drugačiji nego danas i da puno toga moramo napraviti da bude otporniji i da na neki način služimo goste koji će biti više individualno orijentirani. Puno pažnje će biti potrebno posvetiti zdravstvenom dijelu zbog toga što našim turistima moramo prije svega osigurati zdrave uvjete za boravak u destinaciji. Mi smo u Sloveniji tijekom krize uložili preko milijardu u turistički sektor, da se održe tvrtke i radna mjesta. Imali smo inovativan pristup s vaučerima, trebali smo odlučiti hoćemo li dati novac tvrtkama da ne rade ili dati novac svim građanima Slovenije, punoljetnim i maloljetnim, da u određenom iznosu potroše taj novac. Iz sredstava za otpornost mi ćemo značajna sredstva uložiti u turistički sektor. Nadam se da će članice dobro surađivati. Slovenija će kao predsjedavajuća Europskom unijom do kraja ove godine, u studenome, organizirati neovisan susret ministara turizma i napraviti Europski turistički forum gdje ćemo prodiskutirati o svim najvažnijim problemima koje moramo riješiti kako bi turizam u Europi ostao na prvom mjestu u okviru svjetskih turističkih zemalja – kazao je Počivalšek.
Dragan Kovačević, potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore, govorio je o digitalnoj zelenoj tranziciji koja je, istaknuo je, itekako važna za turistički sektor.
Digitalne tehnologije
– Primjena digitalnih tehnologija ima itekako značajnu ulogu i u povećanju efikasnosti, produktivnosti i konkurentnosti turizma, posebice u budućnosti, a ono što je važno, ići će se prema kreiranju personalizirane ponude. S druge strane, zelena je tranzicija važna ne samo s marketinškog stajališta, jer danas imamo posla s modernim ekološki osviještenim turistima, već prije svega da nam ta zelena tranzicija omogući da kvalitetnije upravljamo turističkim prostorom. Mi moramo zaštititi prirodnu i kulturnu baštinu, nažalost, u Hrvatskoj se susrećemo s velikim problemom u turističkim urbanim središtima gdje u špici sezone imamo gotovo blokadu komunalnog života i onemogućavanje normalnog funkcioniranja lokalnog stanovništva. Tako da, za naš privatni sektor osigurano je 1,3 milijarde kuna za koje će se gospodarstvenici moći izravno natjecati i koristiti ih prije svega za zelenu digitalnu transformaciju. Dakle, to su sredstva osigurana u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti – istaknuo je Kovačević.
O svojim iskustvima vezanima uz razvoj kontinentalnog turizma na području Krapinsko – zagorske županije, govorio je župan Željko Kolar.
– Kad se bavite kontinentalnim turizmom, onda vam treba tri do pet puta više truda, volje, želje, energije i dodatne ponude da biste dobili gosta, u odnosu naše kolege na Jadranu. Svi ovi naši dodatni sadržaji, od manifestacija do Muzeja Hrvatskog zagorja i OPG-ova, jedina su formula kako se možete baviti turizmom 365 dana u godini, s time da morate držati izuzetno visoku kvalitetu i boriti se za stalne goste – istaknuo je Kolar, po otkrio i kakve su turistički pokazatelji na području županije zasad.
– Mi smo u Zagorju na 85 posto dolazaka i 81 posto noćenja, u odnosu na 2019. godinu, što je sjajan rezultat koji nitko nije očekivao nakon onakve 2020. godine, ali to nas ne smije opustiti, već se moramo s jasnim kriterijima i potezima pripremati za 2022., koja neće biti ništa manje zahtjevna, s obzirom na to da imamo procjepljenost ispod razine europskog prosjeka – zaključio je Kolar. (jj, vc)
