U Krapini je, već tradicionalno, Dječjim korzom, otvoren 53. Tjedan kajkavske kulture. Rijeka djece u narodnim nošnjama u pratnji krapinskih mažoretkinja i Gradskog puhačkog orkestra prošetalo je središnjim krapinskim Trgom Ljudevita Gaja i potom se predstavila na pozornici, svaka dječja grupa svojom pjesmom ili igrokazom na kajkavskom jeziku.
U Krapini se okupilo i mnoštvo visokih uzvanika, državnih tajnika, saborskih zastupnika, župana, gradonačelnika i načelnika, poduzetnika, gospodarstvenika i obrtnika, koje su dočekali domaćini, gradonačelnik Krapine Zoran Gregurović, njegovi zamjenici Drago Kozina i Branko Varjačić, predsjednik Gradskog vijeća Ivica Hršak i svi gradski vijećnici.
U ozračju kaja
– Dobrodošli na otvorenje najvažnijeg krapinskog tjedna u godini, 53. Tjedna kajkavske kulture. Zahvaljujem svim organizatorima, udrugama, svima koji su se uključili u pripremu programa te sponzorima, donatorima i pokroviteljima. Hvala i predsjednici RH na pokroviteljstvu Festivala kajkavskih popevki, Ministarstvu kulture na pokroviteljstvu Tjedna kajkavske kulture te Saboru RH na pokroviteljstva novog potprograma “U ozračju kaja”, koji kreće od ove godine, u sklopu kojeg će se predstavljati naši prijateljski gradovi iz drugih kajkavskih regija Hrvatske – Zagreb, Pitomača, Prelog, Novi Marof i Velika Gorica. Vrijeme je tradicionalno promjenljivo, no nadam se da će izdržati bez kiše i da nam naš novi suvenir, Festivalski kišobran, neće puno trebati. Stoga sve pozivam da dođu u Krapinu i da uživaju u bogatom programu tijekom čitavog Tjedna – pozvao je s pozornice gradonačelnik Gregurović.
Mnoštvo na Trgu pozdravio je i krapinsko – zagorski župan Željko Kolar, rekavši kako je sjajan program 53. Tjedna kajkavske kulture i da je izuzetno bitno da je skrenuta pozornost na mlade i da je njima dana najveća pažnja.
– Jer da se dođe do 53 godine tradicije, morate uključiti mlade ljude. Program je izuzetno bogat i očekujem da Krapinom u tjedan dana prođe oko 100.000 ljudi te da ona bude sjedište kajkavskog govornog područja, ne samo u Krapinsko – zagorskoj županiji, već u Hrvatskoj. Također, mi kao najbolja turistička kontinentalna destinacija skrećemo pozornost u čitavoj sjevernoj Hrvatskoj, a prilikom obilaska manifestacija u Varaždinu, Čakovcu i Koprivnici, vidio sam koliki je interes upravo za Tjedan kajkavske kulture, koliko svi cijene 53 godine krapinskog Tjedna kajkavske kulture – rekao je Kolar.
A Tjedan kajkavske kulture otvorio je, već drugu godinu za redom, državni tajnik u Ministarstvu kulture, Krešimir Partl.
Jedan od najvažnijih događaja
– Ovo je promocija kaja u pisanom, govornom i pjevnom obliku, a već letimičan pogled na ovogodišnji program dokazuje da se ove godine itekako vodilo računa da se tradicija spoji sa suvremenošću. Tjedan kajkavske kulture možemo s pravom smatrati jednim od najvažnijih događaja Europske godine kulturne baštine, kojem se Hrvatska priključila. Riječ “kaj”, tradicija i običaji su ono po čemu ste jedinstveni, a osim kulturološkog, ova manifestacija ima i veliki gospodarski i turistički značaj. Posebno me veseli vidjeti mnogo mladih ljudi, koji će ustrajati na ovoj tradiciji i dalje. Već danas se po velikom broju okupljenih vidi se da će Tjedan biti itekako dobro posjećen – rekao je Partl, pa otvorio Tjedan kajkavske kulture, za čiji je organizaciju velikom dijelom zaslužno i Društvo za kajkavsko kulturno stvaralaštvo.
– Apsolutno smo zadovoljni, jer znamo da pripreme za Tjedan kajkavske kulture traju godinu dana. Radimo cijelu godinu i evo nas, tu smo. Hvala bogu, lijepo je vrijeme, otvorili smo još jedan Tjedan kajkavske kulture te uopće ne sumnjam da će sve biti savršeno, a bit će puno više događanja nego proteklih godina. Siguran da će svi koji dođu u Krapinu, a ja osobno pozivam sve da nas posjete, biti veseli i da će imati što vidjeti. Ove smo godine napravili značajan iskorak i širimo se u cijelu kajkavsku regiju, pozvani su da sudjeluju svi koji govore kajkavski. Idemo to dalje širiti, mislim da nam nema kraja – zaključio je prigodno Damir Novina, predsjednik Društva za kajkavsko kulturno stvaralaštvo.