Predstavljene aktivnosti projekta “Living Castles“ u kojem sudjeluju Veliki Tabor i Muzej seljačkih buna

“Cilj je promocija sedam hrvatskih i slovenskih dvoraca kroz razne prekogranične turističke ponude te predstavljanje baštine na moderniji i interaktivniji način”

Objavljeno: 15.09.2021. zagorjeinternational

U Muzeju seljačkih buna u Gornjoj Stubici predstavljene su aktivnosti projekta “Living Castles“ čiji su dio, među ostalima, i Dvor Veliki Tabor te Muzej seljačkih buna.
Radi se o projektu punog naziva “Mreža živih dvoraca kao oblika održivog turizma za očuvanje i promicanje kulturnog nasljeđa u Muzejima Hrvatskog zagorja“, koji se provodi u okviru prekograničnog programa suradnje “Interreg Slovenija – Hrvatska“.

– Glavni cilj projekta je očuvanje i vrednovanje sedam dvoraca kroz razne zajedničke, prekogranične turističke ponude te integracija inovativnih aktivnosti očuvanja i predstavljanja baštine na malo drugačiji, moderniji i interaktivniji način – rekao je na predstavljanju ravnatelj Muzeja Hrvatskog zagorja Jurica Sabol.
S obzirom na to da je temelj ovog projekta suradnja između Hrvatske i Slovenije, u njega su uključeni i slovenski dvorci. – Sa slovenske strane to su Ptujski dvorac, Celjska utvrda i Dvorac Rakičan, a hrvatski partneri su Stari Grad Varaždin, Stari Grad Čakovec, Dvor Veliki Tabor i Dvorac Oršić, gdje je smješten i Muzej seljačkih buna – kazao je Sabol.
Uz vodeće partnere projekta, Međimursko veleučilište u Čakovcu, drugi domaći partneri su Gradski muzej Varaždin, Muzej Međimurja Čakovec te Muzeji Hrvatskog zagorja. Slovenski partneri na projektu su Raziskovalno izobraževalno središće Dvorec Rakičan, Znanstveno raziskovalno središće Bistra Ptuj, Razvojna agencija Savinjske regije d.o.o. i turistička agencija Proteus d.o.o..
Prisutnima se obratila i voditeljica Dvora Veliki Tabor Nadica Jagarčec, koja je rekla nešto više o novim sadržajima i tehnologijama.

Robna marka

– Ova prekogranična turistička ponuda zasnivat će se na inovativnim sadržajima koji su izvedeni za implementaciju modernom tehnologijom u našim dvorcima. U našim partnerskim dvorcima izvedene su tri vrste tehnologije: “3D video mapping“ projekcije, hologramske projekcije i projekcije virtualnih naočala, odnosno, i primjena tableta – istaknula je Jagarčec te naglasila i važnost tih novih tehnologija za cjelokupni projekt.

– Svi znamo da su danas pred dvorcima na turističkom tržištu stalni imperativi uvođenja novih, inovativnih sadržaja. Isto tako, mi koji smo zaduženi za zaštitu povjerene nam kulturne baštine, moramo brinuti o toj baštini i stoga smo se, kako bismo povećali atraktivnost naše ponude i posjetiteljima omogućili nova i jedinstvena iskustva, odlučili da ovim projektom uvedemo novu informacijsko – komunikacijsku tehnologiju i sadržaje koji stvaraju nove virtualne dimenzije, odnosno, proširene stvarnosti, a koja omogućava ili oživljavanje povijesnih osoba ili događaja vezanih uz pojedine lokacije, pojedine dvorce, a time i zanimljiviju prezentaciju kulturne baštine, što omogućava održivo korištenje dvoraca i za buduće naraštaje – istaknula je Jagarčec.
Dodala je i da se ovim projektom ujedno planira i formiranje zajedničke robne marke dvoraca s ciljem njihove prepoznatljivosti i promocije kao jednog zajedničkog turističkog proizvoda u Hrvatskoj i u Sloveniji.
Kako je otkrila Ana Kovačić, administrativna suradnica na projektu, njegova je ukupna vrijednost 1.454.671 euro. Od tog iznosa, 85 posto sredstava financira Europski fond za regionalni razvoj, a ostalih 15 posto financira se vlastitim sredstvima projektnih partnera.

– Što se tiče sredstava Muzeja Hrvatskog zagorja, za Muzej seljačkih buna i Dvor Veliki Tabor ukupan iznos je 215.355 eura, a od tog iznosa 85 posto sredstava, financira Europski fond za regionalni razvoj, a ostalih 15 posto financiramo vlastitim sredstvima Muzeja Hrvatskog zagorja, u iznosu od 32.303 eura – kazala je Kovačić.
Lidija Kelemen, stručna suradnica na projektu, predstavila je projektne aktivnosti koje su održane tijekom protekle tri godine u Dvoru Veliki Tabor i Muzeju seljačkih buna.

Oživljavanje priča

– Muzeji Hrvatskog zagorja su uz pomoć suvremenih tehnologija posjetiteljima omogućili jedinstveni doživljaj dvoraca i samog postava, oživljavanjem najpoznatijih priča koje se zasnivaju kako na legendama, tako i na povijesnim činjenicama vezanim uz Dvor Veliki Tabor, Dvorac Oršić i Muzej seljačkih buna. Izrada njihovih sadržaja zasniva se na već spomenutoj knjizi “Priča o dvorcima“, gdje je Dvor Veliki Tabor prezentiran najpoznatijom legendom, onoj o Veroniki Desinićkoj, dok smo Dvorac Oršić, odnosno Muzej seljačkih buna prezentirali “Zaboravljenom pričom“ u kojoj se povezuje Krsto Oršić, graditelj dvorca, s Matijom Ambrozom Gupcem, vođom Seljačke bune, budući da ga je narod zamijenio s tadašnjim vlasnikom polovice susedgradsko – stubičkog vlastelinstva Franjom Tahijem, koji se često navodi kao jedan od uzročnika te velike Seljačke bune. Za Dvor Veliki Tabor u okviru projekta nabavljen je projektor za video mapping koji je smješten na prvom katu dvorca, a on projicira sliku na dva unutrašnja zida dvorca te se na taj način oživljava i sama arhitektura dvorca, odnosno arkade i medaljoni koji se nalaze na unutrašnjim zidovima dvora. U okviru projekta izrađena su dva sadržaja za video mapping. Projekcija pod nazivom “Legenda o Veroniki Desinićkoj“ donosi na jedinstven način ispričanu legendu o Veroniki i njenom izabraniku Fridriku Celjskom za koju znamo da je završila tragično, te stoga sam mapping završava prikazom Veronike koja luta noću dvorcima, kao što i legenda sama kaže, da Veronikin duh i danas u hladnim noćima šeće među zidinama dvorca. Nakon toga slijede prikazi freski s kapele sv. Ivana u Ivaniću Miljanskom koji je dao podići Fridrik II. Celjski u čast ozakonjenja njihova izvanbračnog sina Ivana. Drugu projekciju pod nazivom “Living Tabor“ izradilo je Međimursko veleučilište u Čakovcu, dakle naš vodeći partner i on je kombinacija geometrijskih oblika, slika prirode i manifestacije oživljene povijesti srednjovjekovne svečanosti koja se održavala u Velikom Taboru. Sam mapping prati srednjovjekovna glazba. Za Muzej seljačkih bun, u sklopu projekta nabavljene su dvije vrste tehnologije. Jedno su naočale koje se koriste za hologramske projekcije i zapravo prikazuju mješovitu stvarnost. Uz pomoć njih, izradili smo jednu aplikaciju kojom smo u prvom dijelu oživjeli samog Franju Tahija, odnosno, njegovu nadgrobnu ploču te u prvom dijelu aplikacije sam Tahy govori o svom životnom putu, o svojoj obitelji, vojnoj karijeri, svom sudjelovanju u Seljačkoj buni te kako je uopće završio ovdje u muzeju. U drugom dijelu aplikacije možete isprobati mač iz stalnog postava, odnosno možete njime zamahnuti i malo se boriti te vam narator u pozadini ispriča nekoliko informacija o samom maču, dok je u trećem dijelu aplikacije igra “memory” kojom možete upoznati predmete iz stalnog postava. U sklopu projekta nabavili smo i dva projektora za video mapping kojim se projicira već ranije izrađena video mapping projekcija “Gubec Teatar“ na spomeniku Seljačkog buni i Matiji Gupcu. Njome se oživljavaju likovi sa spomenika u kombinaciji sa scenama iz filma “Seljačka buna“, manifestacije “Oživljenje povijesti Puntanje kod Križakovca“, ali i samih svjetlosnih efekata koji donose priču o Seljačkoj buni – istaknula je Kelemen, pa dodala da su u sklopu projekta, u dvorcima sufinancirana i dva događaja.

Lutkarski festival

– U Dvoru Veliki Tabor prošle je godine 19. i 20. rujna održan prvi međunarodni festival lutkarskih predstava na kojem je bio bogat program lutkarskih predstava i radionica, no zbog cjelokupne situacije s bolesti COVID-19, mogli smo imati samo jedno gostujuće kazalište, a to je bilo Grajsko lutkovno gledališče “Selnica“, koje je ipak uspjelo ishoditi dozvole i došlo u Veliki Tabor kako bi naš festival bio međunarodni. Zbog cjelokupne situacije smo program lutkarskih predstava prenosili putem Facebooka. U Muzeju seljačkih buna 2019. godine održali smo, u sklopu projekta, tradicionalnu manifestaciju “Oživljena povijest i viteški turnir“ koji je još jednom posjetitelje vratio u srednji vijek, u vrijeme dvorskih priča borba vitezova i suđenja vještica. Posjetitelji su i sami mogli sudjelovati u bogatom programu srednjovjekovnih radionica. U sklopu projekta održali smo i brojne radionice, među kojima bih istaknula one tradicijskih obrta poput izrade licitara i lončarstva, ali u sklopu različitih događanja redovito smo puštali naše video mapping projekcije, a sada kada su nedavno izrađeni sadržaji za naočale, i njega smo stavili u našu ponudu redovnih događanja. U sklopu projekta izradili smo promotivnu brošuru i letak na tri jezika kojima se promovira sam projekt i događanja u oba dvorca. Cjelokupna ponuda mreže živih dvoraca s trodnevnom turom i specijaliziranom ponudom za obitelji i grupe turista koji se zanimaju za kulturu dostupna je na internetu u obliku brošure pod nazivom “Iskusite prekogranične tajne dvoraca“, pa vas pozivam da je potražite i krenete u put našim dvorcima – poručila je Kelemen. (vh, vc)

Najnovije po kategorijama

Objavljeno u isto vrijeme

Pročitajte više s našeg weba

Prijavite se na naš newsletter