Ravnateljstvo civilne zaštite provodi projekt “Na putu do smanjenja rizika od katastrofa” u sklopu kojeg se educira i podiže svijest djece i mladih o potrebi smanjenja rizika od katastrofa. U sklopu projekta je u OŠ ‘Ljudevit Gaj’ Krapina održana i kampanja “Usvoji znanja da šteta bude manja”. 

Voditelj Službe civilne zaštite Krapina Miro Klasiček najprije je iznio tehničke informacije o projektu, a potom je izvijestio o tome što su djeca imala prilike naučiti ovom prilikom. 

Proaktivno djelovanje

– Svjedoci smo da su takvi napori itekako potrebni te da je potrebna promjena paradigme iz reaktivnog u proaktivan način djelovanja. Sam projekt je sufinanciran kroz Operativni program ‘Konkurentnost i kohezija’ Europske unije, a vrijedan je oko 2 milijuna eura. U sklopu projekta su nabavljeni edukacijski materijali, priručnici za učitelje, edukativni modeli, ali i simulator potresa vrijedan oko 500.000 eura – izvijestio je Klasiček. 

Djeca su u šatoru imala prilike vidjeti edukativne modele koji prikazuju prirodne nepogode – potres, klizište i poplavu.

– Pokazuju im se mehanizmi kako do tih prirodnih nepogoda dolazi, ali im se pojašnjava i na koje se načine te prirodne nepogode mogu spriječiti te kako se mogu zaštititi – rekao je Klasiček. 

Tea Rafaj iz 5.D razreda ispričala je da je danas u školi učila o prirodnim pojavama koje mogu nanijeti velike štete u naseljenim mjestima.

– Učili smo i gledali poplavu, erupciju, tornado, potrese i ostalo, a posebno mi je bilo zanimljivo slušati o tornadu i vulkanu. Ja sam osobno doživjela potres i tada me bilo strah, no sada me više nije – rekla je Tea. 

Nika, također učenica 5. razreda, je naglasila da je ovom prilikom više naučila o prirodnim katastrofama.

– Učili smo, između ostalog, i kako se ponašati prilikom potresa, a naučili smo da je važno sakriti se ispod neke čvršće stvari koja se neće urušiti na nas i koja će spriječiti da se nešto drugo ne uruši na nas – dodala je Nika.

Učenica Mila Ranogajec istaknula je da je vidjela brojne pokuse, te naučila kako zaštititi kuće od poplave.

– Bili smo u velikom šatoru gdje smo mogli vidjeli kako se od pijeska izrađuju brane za zaštitu kuća od poplave. Otkrila sam da, kada pada kiša, da se mogu dogoditi i veće poplave, posebno tamo gdje je tanja zemlja. Osim toga, naučili smo što trebamo uvijek nositi sa sobom kada idemo primjerice u šumu, a to su prva pomoć, hrana i neko piće – rekla je Mila i dodala da je danas puno naučila. 

Sve je gore

Župan Željko Kolar konstatirao je da u posljednje vrijeme klimatske promjene itekako utječu na ono što nam se događa, a posljedice su sve veće i očitije. 

– Posljednjih nekoliko godina u Zagorju smo po svakom ovom modelu doživjeli neku nepogodu. Sve su one ostavile velike posljedice, za sve smo morali uložiti ogroman novac da ih saniramo, a nadam se da smo nešto i naučili. Mi smo i prije ulagali, primjerice, izgradnjom retencija Burnjak i Smiljanova Graba smanjila se mogućnost poplava na području Zagorja za 80 posto, to su bila ciljana ulaganja i vidimo odličan rezultat tog ulaganja, dakako u suradnji s resornim ministarstvom i Hrvatskim vodama – kazao je Kolar i nastavio:

– Očigledno je i da ćemo morati početi drugačije graditi naše kuće i zgrade, a i sve ono što se događa moramo s našim stručnim službama analizirati i odmah povlačiti konkretne poteze kako bismo u što većoj mjeri zaštitili zdravlje i živote ljudi, a nakon toga i imovinu. Mi imamo izuzetno kvalitetne hitne službe, mnogo ulažemo u njihovo opremanje i njihovu edukaciju, no priroda je neukrotiva i neke stvari se ne daju predvidjeti. No, ako to ne možemo, onda možemo raditi na prevenciji, opremanju i edukaciji, stoga čestitke na ovom projektu – zaključio je Kolar pa podsjetio da se najveći broj klizišta u posljednjih desetak godina u Hrvatskoj otvorio upravo u Krapinsko – zagorskoj županiji. 

– Ulažemo silan novac u suradnji s Vladom RH u njihovu sanaciju, bez obzira gdje se nalaze, no koliko god se trudili i ulagali silne milijune, mi u ovom trenutku na području Krapinsko – zagorske županije imamo gotovo 400 aktivnih klizišta. Što se pak tiče olujnog vjetra koji nas je nedavno pogodio, mi imamo izvješće o štetama, međutim nismo ih gledali kao na elementarnu nepogodu, jer ni jedna općina ili grad nisu zatražili da se zbog tog vjetrovitog nevremena proglasi elementarna nepogoda, budući da štete koje su nastale nisu prelazile 20 posto njihovih izvornih prihoda. Znamo da je raskriveno 40-ak krovova, od kojih se 15-ak doslovno diglo u potpunosti, a ostalo su bile manje štete, koje su sanirane već sljedećeg dana. Tamo gdje su veće štete, još danas nisu sva krovišta sanirana, a nadam se da hoće prije eventualnog snijega i obilnijih oborina – zaključio je župan. (ab, vh)