Renomirani i dobro poznati internacionalni kongres slastičarstva, sladoledarstva i konditorstva ‘Interslast’ održao se po 12. puta za redom, ponovno u hotelu ‘Well’ u Termama Tuhelj. Zainteresiranost sudionika je veća nego ikada prije, pa se ove godine okupilo gotovo 400 sudionika iz cijele Hrvatske i svijeta, a stare izvorne kolače predstavilo je čak 13 udruga iz pet naših županija – od Osijeka do Dubrovnika. 

Tradicionalno, održano je i natjecanje u pripremi određenih vrsta kolača na koje se prijavio velik broj natjecatelja, natjecali su se u tri kategorije, a među njima je bilo 60-ak ekipa srednjih kuharskih i slastičarskih škola, ali i 52 seniorskih slastičara i slastičara hobista.

Na kongresu su bili i Slovenski veleposlanik u Hrvatskoj Miha Fatur koji se osvrnuo na slovensku tradiciju izrade slastica, član žirija Branko Čukelj koji pojasnio je kakvu je žiri imao zadaću i kako funkcionira ocjenjivanje, direktor nakladničke tvrtke ‘Robinson’ koja je ujedno i organizator ‘Interslasta’ Stjepan Odobašić koji se dotaknuo jako dobrog odaziva sudionika te župan Željko Kolar koji je istaknuo koliko je bitan ovaj događaj za promociju Krapinsko – zagorske županije.

Volimo slatko

Direktor nakladničke tvrtke ‘Robinson’ Stjepan Odobašić istaknuo je da je izuzetno zadovoljan odazivom natjecatelja i posjetitelja te je spomenuo da Hrvatska ima bogatu slastičarsku baštinu.

– Kongres je okupio gotovo 400 sudionika iz cijele Hrvatske, od Osijeka do Dubrovnika. Vrlo smo zadovoljni odazivom. Svake je godine sve veći interes za ovom manifestacijom. Ovdje imamo nekoliko segmenata. Prvi naglasak je na izvorno hrvatsko slastičarstvo. Dobro znamo da Hrvatska ima vrlo bogatu slastičarsku baštinu pa smo zbog toga i pozvali 13 udruga iz pet županija koje su ovdje predstavile stare izvorne kolače. To je uvijek atrakcija, posebno za one posjetitelje iz drugih krajeva Hrvatske koji neke slastice nisu nikad vidjeli ni jeli – kazao je Odobašić.

Na natjecanje u pripremi određenih vrsta kolača prijavio se velik broj ekipa, a natjecale su se u tri kategorije.

– Ove godine smo imali izuzetan interes za natjecanje pa se javilo oko 60 ekipa srednjih kuharskih slastičarskih škola s područja Alpe-adria, jedno veliko povećanje u odnosu na prošlu godinu, a prijavile su se i 52 ekipe seniorskih slastičara i hobista – naglasio je.

– Oni se natječu ove godine u tri kategorije. To je orahnjača, naš stari tradicijski kolač, a Slovenci rade ‘potice’ kojih ovdje stvarno imamo puno. Zatim smo odabrali slastičarske breskvice i macaronse. Uzeli smo jednu moderniju slasticu koja postaje sve popularnija u svijetu – komentirao je Odobašić.

Potom je komentirao i kakva je situacija sa slastičarstvom u Hrvatskoj te koji su trendovi i izazovi u sektoru slastičarstva. 

– Ovo je bolno pitanje. Hrvatskoj u ovom trenutku nedostaje oko 300 slastičara. To je gruba procjena, no neki kažu da je to daleko više. Mi moramo puno poraditi na školskom sustavu koji bi educirao nove slastičare. Taj problem nije samo kod nas već i u Sloveniji i susjednim zemljama Europske unije. Slastičarstvo je inače grana koja u Hrvatskoj bilježi porast oko 20 posto u odnosu na prošlu godinu. Takav porast potrošnje nema niti jedna industrijska grana¸i to nam je pokazatelj da moramo što prije nešto učiniti glede edukacije mladih slastičara – rekao je Odobašić te dodao:

– Škola imamo dovoljno, imamo kvalitetne kadrove za edukaciju, međutim problem je interes učenika. Trebalo bi napraviti posebnu animaciju među učenicima srednjih škola i upoznati ih s prednostima slastičarstva. To je jedan lijepi poziv, no tu treba puno raditi i to je proces koji će sigurno trajati još puno godina – zaključio je Odobašić.

Zemlja partner

Slovenija je ove godine zemlja partner, a veleposlanik Fatur je istaknuo da su Slovenci posebno ponosni na svoje slastice. 

– Velika nam je čast da Slovenija sudjeluje kao država partner na 12. ‘Interslastu’. U Sloveniji imamo dugogodišnju gastronomsku tradiciju i puno pozornosti pridajemo slasticama. ‘Kraljica’ slovenskih slastica je ‘slovenska potica’ koju radimo u 50 različitih verzija – istaknuo je Fatur te dodao:

– Na današnjem ‘Interslastu’ predstavljamo ‘veliko potico’ iz Pehtrana. Jako smo ponosni i na ‘bledske kremšnite’, na ‘mursku gibanicu’ i na ‘ljubljanske štrukle’ – kazao je Veleposlanik, ali i dodao da se i Slovenija, kao i Hrvatska, bori s problemom manjka slastičara.

Član žirija Branko Čukelj pojasnio je kakvu je žiri imao zadaću i kako funkcionira ocjenjivanje.

– Moramo vidjeti što će nam kuhari i slastičari predstaviti, a onda moramo okusom i vizualno ocijeniti tu slasticu. Uz profesionalne kuhare i slastičare, ovdje imamo i učenike koji imaju svoje izloške, a tema su ovoga puta orehnjača, Macaronsi i breskvice – rekao je Čukelj pa se prisjetio prošle godine:

– Lani je tema bila makovnjača i imali smo oko 60 uzoraka, tako da je ocjenjivanje i vremenski zahtjevno, odnosno, dugotrajno – prisjetio se.

Svaki sudionik može sudjelovati s jednim, dva ili tri kolača, a ove je godine na ocjenjivanje prijavljeno 68 sudionika. 

Kriteriji 

– S obzirom na to da je to puno posla i puno kolača, rasporedimo se po grupama i onda jedna grupa ocjenjuje jedan kolač, druga drugi. Što se kriterija tiče, kod tradicionalnih kolača se gleda na tradicionalnu recepturu, sastav kolača, omjeri, kakvo je tijesto, je li dovoljno pečeno, ali i sam izgled kolača. Naravno, onda i okus nakon što probamo kolač – pojasnio je Čukelj. 

Župan Željko Kolar spomenuo je kako je ovo 12. kongres, a da je Krapinsko – zagorska županija domaćin po 10. puta. 

– Prva dva ‘Interslasta’ održala su se u Istri, u Umagu, i u razgovoru s gospodinom Odobašićem, prije 10-tak godina, sam ja ponudio da se ‘Interslast’ preseli ovdje u Krapinsko – zagorsku županiju. Smatrali smo da je to zbog imidža destinacije izuzetno bitno. Ovo što se danas događa vidi se da smo bili u pravu jer svake je godine sve više i više sudionika na samom ‘Interslastu’. Teško bi bilo nabrojiti u ovih 10 godina s kojeg kontinenta, iz koje zemlje, netko nije bio ovdje da prezentira slastice iz svoje zemlje – rekao je Župan te nadodao:

– Naši učenici strukovnih škola koji su vezani za turizam i ugostiteljstvo, imali su prilike vidjeti kako se to radi u ostatku svijeta. Mogli su koristiti znanje i iskustva nekih vrhunskih chefova, slastičara iz čitavog svijeta i to je nešto što ne možete platiti. S druge strane smo promovirali Zagorje kao turističku destinaciju. Promovirali smo našu gastro ponudu, naše proizvode i vjerujem da radimo jako dobar posao – zaključio je župan Kolar.