Iako su se pojavili prije 400 tisuća godina, oni su još uvijek tu. Oni su nestali u fizičkom smislu, ali mi u svojim genima imamo nešto njihovo. Njihov kontakt, ali i kulturne sfere u interakciji s modernim ljudima rezultirao je izmjenjivanjem gena. Oni su u nama biološki. No, pritom se ne misli na neandertalce kao ”divljake” već na ljude koji su bili humani poput modernih ljudi i na ljude koji su, i prije nego što su ušli u kontakt s modernim ljudima, imali razvijene aspekte modernog ponašanja. Neandertalci. Mistika. Intriga. Njima je posvećen krapinski muzej smješten uz samo njihovo nalazište na lokalitetu Hušnjakovo. Prvi je to paleontološki spomenik prirode u Hrvatskoj, a pripada među najznačajnije paleoantropološke lokalitete svijeta. Iznimnim bogatstvom nalaza i otkrićem najvećeg obitavališta neandertalskog pračovjeka, zahvaljujući geologu i paleontologu Dragutinu Gorjanoviću-Krambergeru, do danas je ostalo nenadmašno vrelo suvremenih znanstvenih informacija. Danas pak svjedočimo Muzeju krapinskih neandertalaca…
Riječ ravnatelja
– Ne biste vjerovali, ali Muzej krapinskih neandertalaca danas obilježava 13. obljetnicu. Na današnji dan otvorena su vrata dugoočekivanog velikog muzeja uz najveće nalazište neandertalaca kroz koji je prošlo već više od milijun posjetitelja što nas već godinama svrstava među najposjećenije muzeje u državi. U proteklih 13 godina izuzetno smo uspješno radili, ostvareni su mnogobrojni projekti, programi, ostvarene mnogobrojne suradnje na području Hrvatske i izvan nje, a ono što nikako ne smijemo izostaviti je pogled u budućnost i novi projekti koji su pred nama – ispričao nam je na današnjoj premijeri dokumentarnog filma ‘Neandertalci’ u produkciji Večernjeg lista Jurica Sabol, ravnatelj Muzeja Hrvatskog zagorja, čija je perjanica krapinski Muzej. Odličan način za proslaviti rođendan, zar ne?
– Naša suradnja s Večernjim listom započela je još u pandemijsko vrijeme izdavanjem tiskanog specijala ‘Neandertalci’, a dokumentarni film je samo nastavak, ne bismo li ovu zanimljivu i intrigantnu temu neandertalaca još više približili javnosti, iako je na našu sreću ona uvijek dobro zapažena i to ne samo u krugovima znanstvenika – ispričao je Sabol dodavši da se razmišlja u smjeru da se realizira i priručnik ili pomagalo u osnovnim školama budući da su mališani najčešći gosti Muzeja.
– Najviše nas posjećuju učenici osnovnih škola, budući da je samo nalazište u programu škola i gotovo 45 tisuća djece godišnje obiđe stalni muzejski postav, no, on je prilagođen za sve dobne skupine, od sedam do 77 godina, pogotovo za obitelji s malom djecom. Ono što nas posebno veseli su brojni strani posjetitelji koji hrle u Krapinu, gotovo iz svih dijelova svijeta. A ono što želimo i na čemu radimo je ‘Visitor centar’ koji će se nalaziti na krovu Muzeja. To je ono što je prijeko potrebno jednom ovakvom svjetskom muzeju kojeg godišnje posjeti i do 100.000 posjetitelja. Tu će se nalaziti jedan restoran i manji kafić, izložbena prostorija, edukativna prostorija, vanjski amfiteatar i dječje igralište. Svi sadržaji na jednom mjestu neposredno blizu nalazišta – podijelio je s nama Sabol činjenice o Muzeju kojeg je u ovih 13 godina posjetilo preko milijun i 200 tisuća posjetitelja. Valja i spomenuti kako je početak ove godine bio i više nego dobar jer – Muzej je tijekom siječnja i veljače posjetilo 10.000 posjetitelja što je porast za sto posto.
Film
No, vratimo se filmu. O njemu nam je više ispričao glavni urednik Večernjeg lista Dražen Klarić. Do realizacije filma je krenulo prije godinu dana kada su ove zagrebačke novine krenule u projekt ‘Povijesna Hrvatska’ kojem je cilj bio da kroz niz magazina ispriča priču o povijesnim aspektima. Nakon filma ‘Žumberački uskoci’ red je došao i na neandertalce.
– Željeli smo potaknuti ljude da malo više šeću Hrvatskom, da se malo više upoznaju sa hrvatskom poviješću i bilo je potpuno logično da se u tim prvim specijalima bavimo onim što je u blizini Zagreba, budući da je Večernji list bazično zagrebačka novina. ‘Žumberački uskoci’ izazvali su veliku pozornost, bili su emitirani na Novoj TV, a u sljedećoj fazi bila je neandertalska kultura koja je za nas vrlo interesantna, interesantan je i turistički aspekti pogotovo kada uzmete da je Muzej neandertalaca u Krapini možda jedan od najboljih muzeja u svijetu – ispričao je Klarić o ‘Neandertalcima’, kompleksnoj priči koja je iziskivala da se u nju ”uroni” i da se, na kraju krajeva, ispriča na jednostavan način.
– Naš urednik Marin Penavić koji je uredio ovaj specijal ‘Neandertalci’ za smjer je provođenje klasičnih iskapanja na terenu da vidi kako je to kada se traži dio neandertalske kulture.U kompleksnosti nam je puno pomogla suradnja s Muzejem krapinskih neandertalaca, ali i sa studentima likovne akademije koji su ilustrirali cijeli niz priča koji su ispisali stručnjaci – poentirao je Klarić.
Top muzej
Velikoj obljetnici i premijeri filma svjedočio je i njegov akter, dr. sc. Ivor Karavanić, redovni profesor pri Filozofskom fakultetu na odsjeku za arheologiju. Istaknuo je: ˝Ovaj muzej je možda najbolji primjer kako muzeji danas trebaju izgledati. To je muzej napravljen za širu javnost, za popularizaciju struke i za učenje kako je došlo do otkrića, kako su se razvijale razne teorije, općenito kako znanost funkcionira.˝
Činjenica je da muzeji poput ovih krapinskih kod nas nisu postojali dugo vremena, a ovaj je muzej prema riječima Karavanića, upravo jedan izuzetan primjer takvog muzeja koji je pristupačan i za djecu i za odrasle.
– Krapina je svjetski poznato nalazište neandertalca, najveće nalazište neandertalaca na svijetu. Ona je imala ogromno povijesno značenje u vremenu kada se o neandertalcima znalo vrlo malo. Gorjanović je to nalazište tada, za ono vrijeme precizno, publicirao i to na hrvatskom i njemačkom jeziku što je pobudilo veliku pozornost svjetske znanstvene javnosti. Osim tog povijesnog aspekta Krapina ima ogromno značenje upravo zbog broja individua koji su pronađeni, većinom djece i starih individua i svaki znanstvenik koji se danas bavi morfologijom neandertalaca mora doći u Krapinu proučiti nalaze s ovog nalazišta – rekao je Karavanić koji je ponešto otkrio i o svojoj fascinaciji.
– Kod neandertalaca me fascinira to da su bili prisutni na europskom tlu znatno, znatno dulje nego što smo mi prisutni kao moderni ljudi. Fascinira me koliko su bili inteligentni i spretni, koliko su se dobro prilagođavali okolišu, koliko su poštivali taj okoliš i mislim da i po tome od njih nešto možemo naučiti – poručio je Karavanić, a Sabol je na kraju podsjetio na nekoliko činjenica kojih možda nismo svjesni.
– Vrijednost krapinskog lokaliteta i nalazišta danas je još uvijek neprocjenjiva. Radi se o najbogatijem nalazištu neandertalskog čovjeka. Dan danas Krapina zauzima prvo mjesto jednog od najvažnijih paleolitičkih lokaliteta svijeta – kaže Sabol.
Inače, dokumentarni film od sutra će biti dostupan na Večernjem TV i na portalu Večernji.hr.
