Da jedinice lokalne samouprave podnose velike terete, posebice u obrazovanju i odgoju, a sve zbog nedorečenih ili loših standarda od strane države i nije neka novost, no neke od njih ipak su dokaz da se čuda mogu realizirati, premda nekad ni ta čuda ne zadovoljavaju potrebe…
Nije bajno
Nakon što je u listopadu prošle godine u općinu Zagorska Sela stiglo 1,7 milijuna kuna od ministarstva kako bi se realizirao projekt u partnerstvu s Općinom Kumrovec, a prisjetimo se, radi se o rekonstrukciji zgrade na području Zagorskih Sela koja će postati podružnica kumrovečkog vrtića ‘Jaglac’ danas smo bili na otvorenju logopedskog kabineta pod krovom ispod kojeg djeluju dvije ustanove, a koje dišu kao jedna. Radi se o Osnovnoj školi Josipa Broza Tita i ranije spomenutom vrtiću ‘Jaglac’ gdje odnedavno djeluje kabinet u kojem radi jedna logopedinja, ali na samo četiri sata. Potrebe jedinica lokalnih samouprava sve su veće, a financijska sredstva nedostatna. Cijeli projekt realizacije iznaša 80.000 kuna, Općina Kumrovec financirala je građevinske radove, Krapinsko – zagorska županija opremila je kabinet, a sve troškove logopedinje zajedno pokrivaju Općina Kumrovec i Zagorska Sela što ipak nije dostatno da se logopedinja zaposli na puno radno vrijeme, koja je dugi niz godina sve do nedavno, svoj posao obavljala u učionici likovne kulture.
Kumrovečki načelnik Robert Šplajt istaknuo je kako je logopedski kabinet bio prijeko potreban, a suradnja dječjeg vrtića i škole rezultirala je novim prostorom u sklopu objekta. Posebice se osvrnuo na Ministarstvo obrazovanja koje bi, kako kaže, trebalo imati više sluha za sve popratne službe koje su potrebne da bi djeca danas imala bolje uvjete za rad, a pogotovo više sluha za one koji rade s djecom s određenim teškoćama s kojima je potrebno malo više raditi.
– Bilo bi odlično kada bi sve te službe ušle u financijski plan Ministarstva jer te službe spadaju pod svakodnevne potrebe, a ovako je sve prepušteno jedinicama lokalne samouprave da odluče hoće li imati logopeda, hoće li ga uopće moći plaćati i slično. Mislim da smo s relativno malim sredstvima napravili doista dobar posao. Cilj nam je da dobijemo logopeda na puno radno vrijeme, ali to nam je za sada nemoguće financirati. Naglasio sam da Općina pokriva sve troškove logopeda, ali čak i uz sufinanciranje Općine Zagorska Sela, s obzirom na to da djeca iz te općine pohađaju vrtić i školu ovdje, ipak trenutno ne možemo imati logopeda na puno radno vrijeme. Sretni smo što ga imamo na četiri sata, ali to nije dovoljno – ističe Šplajt.
Premda ovo nije prvi projekt kojeg je Općina podržala, situacija i dalje nije sjajna, dodao je načelnik pa podsjetio kako Općina ulaže zaista mnogo.
– Od projekta ‘Škola za život’, do energetske obnove škole, opremanja školske dvorane, igrališta, i drugo, vidi se da se u obrazovanje i mlade na području Kumrovca puno ulaže, ali nam se sve vraća kroz to što imamo pun vrtić djece i pristojno popunjenu školu, a to je ono što želimo – zaključio je Šplajt, a načelnica Zagorskih Sela Ksenija Krivec Jurak naglasila je da otvaranje logopedskog kabineta ima izuzetan značaj za obje općine.
Boljka
– Danas je posebno radostan dan za nas jer se otvorio ovaj logopedski kabinet. Općina Zagorska Sela sufinancira rad logopeda u vrtiću i školi ovdje u Kumrovcu od 2021. godine i ovo je nastavak te suradnje koja je potrebna, ali i na zadovoljstvo naše djece i svih nas koji ih pratimo kroz njihovo odrastanje i obrazovanje – rekla je načelnica Krivec Jurak iz čije općine logopeda koristi desetak djece.
Pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu skrb, udruge i mlade Martina Gregurović Šanjug nadovezala se na boljku o kojoj se „trubi” godinama pa su općine na neki način prisiljene da iznađu rješenje problema, no kako ističe, KZŽ je uvijek na usluzi.
– Isti takav model organiziranja rada kabineta na način da se financira sredstvima dvije ili više jedinica lokalne samouprave, postoji i unazad desetak godina ih je osnovano nekoliko u nekoliko jedinica lokalne samouprave. Županija nastoji svaki od tih kabineta poduprijeti na način da pomogne oko samog ustrojavanja, nabavke opreme za rad, ali i kasnije tijekom rada, ako postoji potreba – rekla je Gregurović Šanjug.
Posebno je naglasila da je izuzetno važno da su logopedski kabineti dostupni u ovako malim sredinama jer je time usluga dostupnija roditeljima, a uz to, takvi kabineti u manjim sredinama pokrivaju manji broj djece pa nema ni lista čekanja.
– Potreba za logopedskom podrškom danas je sve veća. U zadnje se vrijeme pojavljuje problem nedostatka stručnjaka, pa Krapinsko – zagorska županija logopede stipendira kao deficitarna zanimanja – dodala je pročelnica koja, kako ističe, zagovara promjene u obrazovnom sustavu.
Sreća i ponos
Ravnateljica Osnovne škole Maja Preglej nije krila ogromno veselje jer se odgovorilo na potrebe i pronašlo idejno rješenje za realizaciju vrlo bitnog prostora za održavanje još bitnijeg programa u obrazovnom sustavu.
– Radosni smo što imamo digitalni logopedski set koji koristi naša logopedinja u radu s našom školskom djecom, a prvenstveno u radu s vrtićkom djecom jer samo školske djece imamo desetero uključenih u redovni, kontinuirani program – ispričala ravnateljica Preglej.
– Sreća, ponos i zadovoljstvo su emocije koje trenutačno osjećam. Zahvalni smo što nam je u samom startu općina Kumrovec financijski pružila podršku jer bez lokalne financijske podrške, nažalost, puno projekata ne bi bilo moguće ostvariti. Od ideje do realizacije prošlo je šest do osam mjeseci što je vrlo kratak rok koji smo si mi zajedno postavili i na kraju sa školom i ispunili – rekla je ravnateljica Bašić pa se osvrnula na tržište rada i boljku u obrazovnom sustavu.
– Zahvalni smo našoj logopedinji što se toliko trudi, iako ju imamo samo na pola radnog vremena, voljeli bismo da ju možemo imati i na puno radno vrijeme. Međutim, svi smo svjesni da logopeda nema na tržištu rada i to je deficitarno zanimanje. Nadamo se uskoro nekom pojačanju u smislu punog radnog vremena i radujemo se našim budućim, zajedničkim projektima od kojih će naša djeca imati koristi – poručila je Bašić.
Na kraju, nekoliko podataka o samom radu logopedskog kabineta. On radi tri dana, obzirom na pola radnog vremena pa logopedinja dolazi tri puta tjedno – dva dana ima korisnike vrtića, a jedan dan je u osnovnoj školi. Vrtićkih korisnika je otprilike 20-tak što ovisi o procjeni na početku pedagoške godine. Potrebe su, valja podcrtati još jednom – puno veće jer su govorno jezične teškoće jedne od najučestalijih koje se javljaju u vrtićkoj dobi što znači da je rana intervencija jedan od preduvjeta uspješnosti djece u osnovnoškolskom obrazovanju!
