Saga o spalionici otpada u Konjščini, kako je nazivaju oporba i nezadovoljni građani, odnosno, projektu izgradnje toplane i energane na komunalni otpad i biomasu, kako je naziva općinska vlast, krenula je lokalno, ali je u samo nekoliko dana postala jedna od važnijih tema gotovo svih nacionalnih medija. S jedne strane imamo petstotinjak razjarenih građana koji su se prošle nedjelje okupili na prosvjedu ispred zgrade općine, uz transparente “Nećemo spalionicu”, “I nebo će plakati, izgubit će sjaj” i “Više cvijeća, manje smeća”, dok s druge strane imamo načelnika Konjščine Mirka Krznara, koji uporno tvrdi da iza čitave hajke stoji oporba, točnije, SDP, koji je građanima “stavio bubu u uho”, slučajno ili ne, dva mjeseca prije izbora za Europski parlament, iako je već godinama javnosti poznata informacija da se u Konjščini planira izgradnja toplane i energane.
No, krenimo redom.
Krznar je za načelnika izabran 2009. godine, ali već i prije, u vrijeme dok je načelnik bio Stjepan Curiš, održane se dvije prezentacije o mogućnosti izgradnje toplane i energane na komunalni otpad i biomasu u postrojenju bivše tvornice TPK u Pešćenu, za potrebe poduzeća ARMKO, koje je u stečajnom postupku kupilo pogon TPK-a. To poduzeće i danas postoji, a tadašnji vlasnik imao je namjeru izgraditi postrojenje za termičku obradu komunalnog otpada na bazi plazme i tako proizvesti određenu količinu električne i toplinske energije. Pokretanjem stečaja ARMKA, ta je investicija propala, a Općina Konjščina je krenula u daljnje razvijanje projekta, na način da bi se takav pogon izgradio na području postojeće termoelektrane Jertovec. Naime, do 2000. godine najavljivala se izgradnja nove termoelektrane, pa je već bio spreman i projekt i investitor, te su stvoreni određeni preduvjeti, odnosno, na tom je mjestu bilo preko 80 posto potrebne infrastrukture za pogon kao što je toplana i energana. Krznar je taj projekt imao i u svojoj kampanji za saborskog zastupnika. Dakle, njegove su namjere, kaže, već onda bile poznate javnosti. I tada su imali potencijalnog investitora, međutim, Općina je naišla na otpor HEP-a i odustala od daljnje borbe.
Reciklažno dvorište
Godine 2015. krenulo se u izradu novog Prostornog plana općine zbog, kaže Krznar, raznih projekata i daljnjeg razvoja, a ne samo zbog realizacije projekta izgradnje toplane – energane. Kroz nekoliko javnih rasprava, Prostorni je plan usvojen, a njegovu je izradu s 50 posto sufinancirala Krapinsko – zagorska županija.
– I u tekstualnom i u slikovnom dijelu plana mi smo stavili dvije moguće lokacije za izgradnju toplane i energane, u Gospodarskoj zoni Jertovec i Gospodarskoj zoni Pešćeno i na to nije bilo nikakvih primjedbi – kaže Krznar, te dalje navodi kako je Općina krenula i u izradu Strategije razvoja, u skladu sa zakonskim odredbama, što je uključivalo i javne rasprave.
U Strategiji koju je prihvatilo i Općinsko vijeće je, između ostaloga, kao cilj navedeno održavanje i razvoj okoliša, prostora i prirode, a u terminskom planu stoji i izgradnja i opremanje toplane i energane u Poduzetničkoj zoni Jertovec, u razdoblju od 2017. do 2020. godine.
– Ni to nije nikome smetalo. Nije bilo nikakve hajke, nikakvih primjedbi, ničega – ističe Krznar te dodaje kako je upravo Konjščina bila među prvim općinama u Hrvatskoj koje su krenule s razvrstavanjem otpada na kućnom pragu.
U međuvremenu je Općina postala i vlasnik Komunalca, a izgrađeno je i reciklažno dvorište. 2018. godine donesen je i Plan gospodarenja otpadom općine Konjščina, koji je također prihvatilo Općinsko vijeće, i u kojem također stoji da se planira izgradnja toplane i energane na komunalni otpad ili biomasu.
Ozbiljnija je priča započela kada je poduzeće HIS, koje je gradilo reciklažno dvorište u Konjščini, iskazalo interes za projekt izgradnje toplane i energane. Općina je započela razgovore s vlasnicima zemljišta u Poduzetničkoj zoni Jertovec, njih 70-ak, koji su bili informirani o tome da postoji investitor zainteresiran za izgradnju toplane – energane. 28. i 29. listopada 2018. vršilo se potpisivanje ugovora o prodaji zemljišta u načelnikovom uredu, uz, ističe Krznar, prisustvo javnog bilježnika, koji je individualno, svakom vlasniku zemljišta, pročitao što stoji u ugovoru. Već prvog dana odazvalo se 30-ak vlasnika zemljišta. Svemu je prethodila i sjednica Općinskog vijeća, na kojoj je donesena odluka o prihvaćanju pisma namjere Trgovačkog društva HIS d.o.o., Donja Višnjica za poslovnu suradnju s ciljem razvoja Poduzetničke zone Jertovec, što uključuje izgradnju toplane i energane na komunalni otpad i biomasu. Glasovalo je 13 vijećnika te je zabilježen jedan glas protiv i tri suzdržana.
Odlagalište u Tugonici
– Pet mjeseci svi zadovoljni. Cijena zemljišta je 35 kuna po četvornom hvatu za zemljište gdje vlasništvo nije 1/1, odnosno, 45 kuna za zemljište gdje je vlasništvo 1/1. I sve je bilo ok do trenutka kada SDP pokreće predizbornu kampanju i tada sve postaje sporno. SDP tvrdi da smo mi ljude podmitili i da smo ih prevarili, što apsolutno nije istina. Zar vi zaista s deset kuna po kvadratu možete podmititi nekoga tko se boji za vlastiti život? Općina ništa ne skriva i nije istina ono što nam naši politički oponenti neprestano podmeću, da se u Konjščini nije razgovaralo o toplani i energani, da su ljudi prevareni, da su tek sad saznali. Cilj je da odvajamo i recikliramo sve što se može, a one ostatke ostataka termički zbrinemo, što je normalno u cijeloj zapadnoj Europi. Na taj način bismo zaposlili ljude i omogućili našim građanima jeftinije grijanje – ističe Krznar te dodaje kako bi se time riješio i problem odlagališta otpada u Tugonici, u općini Marija Bistrica, kamo Konjščina trenutno odvozi sav svoj otpad.
– Nezadovoljni ljudi u Tugonici su u pravu. Ako Konjščina neće zbrinjavati vlastiti otpad, zašto bi Marija Bistrica to htjela? Ali nitko od prosvjednika u nedjelju nije rekao da suosjeća s ljudima u Tugonici. Sve to nema nikakve veze s ekologijom, već se radi o otvorenom lovu na mene. Moja je zadnja poruka za sve koji su uvučeni u ovu temu, da Općina Konjščina nikad do sad nije napravila ništa što nije u interesu građana Konjščine, a pogotovo ne nešto što bi naštetilo njihovom zdravlju – zaključuje Krznar, koji je u četvrtak sazvao i press konferenciju kako bi iznio svoju stranu priče i medije informirao o svim dosad provedenim aktivnostima vezanima uz sporni projekt.
– U Strategiji razvoja stoji kako je cilj u općini Konjščini razvijati industriju, turizam, poljoprivredu i civilno društvo. Zar mislite da bismo mi pričali o turizmu, da namjeravamo izgraditi spalionicu otpada koja bi sve zagadila i sve otrovala? Odgovorno tvrdim da iza ove priče ne stoji apsolutno nikakav drugi cilj, osim političkog – istaknuo je na press konferenciji.
Krizni stožer
A saga o spalionici otpada/toplani i energani počela je 15. ožujka 2019., kada je Općinska organizacija SDP-a Konjščine postala medijima priopćenje u kojem stoji kako, nakon brojnih razgovora sa stanovnicima općine Konjščina i apelima velikog broja građana, u periodu od 15. ožujka do 15. travnja organiziraju peticiju s ciljem prikupljanja potpisa stanovnika Konjščine protiv nastavka aktivnosti vezanih uz prodaju zemljišta Poduzetničke zone Jertovec, s ciljem izgradnje toplane i energane na komunalni otpad. U tu svrhu organizirali su i javnu tribinu pod nazivom “Ne spalionici, da našoj Konjščini”, u petak, 29. ožujka. Ovaj smo tjedan na tu temu željeli razgovarati s predsjednikom konjščinskog SDP-a Miljenkom Štabekom, ujedno i općinskim vijećnikom, no, on nam je rekao kako do daljnjega ne želi davati nikakve komentare. Kontaktirali smo i Forum mladih SDP-a Konjščine, međutim, ni od njih nismo uspjeli dobiti povratnu informaciju.
Politika se, navodno, u međuvremenu maknula od svega, a osnovan je Krizni eko stožer Konjščina (KESK), kako stoji u opisu na Facebook stranici, prvenstveno u cilju sprečavanja gradnje spalionice otpada u Konjščini, ali i daljnjih akcija u smjeru zaštite okoliša i očuvanja prirode te zdravlja mještana. KESK je bio i glavni organizator nedjeljnog prosvjeda, a njegova predstavnica Ines Frčko rekla je da ne podržavaju projekt jer se spalionica namjerava izgraditi samo 120 metara od prve kuće, a spaljivanje otpada i svi oni plinovi koji će izlaziti iz tih dimnjaka, jednostavno ne mogu imati pozitivan utjecaj niti na okoliš niti na zdravlje ljudi.
Krizni eko stožer Konjščina najavio je i raspisivanje referenduma, a nas je zanimalo što će Općina učiniti u slučaju da se građani izjasne protiv projekta.
– Teško je reći hoće li Općina moći biti ta koja će moći zaustaviti realizaciju projekta, treba vidjeti što stoji u zakonu. Općinsko vijeće je prihvatilo da se kreće u projekt, no ono ne odlučuje hoće li se ovdje graditi ili ne. Mi smo samo izradili pretpostavke da se projekt može realizirati, a sada sve ovisi od struke i o tome hoće li sve biti u skladu sa zakonskom regulativom, da bi se projekt mogao realizirati. Općina neće ići protiv volje građana, no teško je pričati o volji građana u situaciji kada se uopće ne želi saslušati druga strana – rekao je Krznar.
U četvrtak se u emisiji “Provjereno” Nove TV pojavio Slavko Hrženjak, vlasnik poduzeća HIS d.o.o. građevinarstvo, projektiranje i trgovina, koji je predstavljen kao kontroverzni investitor jer je u posljednje tri godine imao 17 prijava i platio 26 i pol tisuća eura kazni, a s dvije lokacije još nije maknuo otpad, iako mu je naređeno.
Europski standardi
Dakle, imamo zabrinute građane koji spalionicu otpada žele dalje od svog mjesta zbog straha da će im ona narušiti kvalitetu životu i ugroziti zdravlje djece i okoliša, imamo vlasnike koji su prije pet mjeseci prodali svoje parcele u Poduzetničkoj zoni Jertovec, ali su neki od njih sada požalili, imamo oporbu koja se prva glasno izjasnila protiv projekta, navodno također iz ekoloških razloga, imamo općinsku vlast koja smatra da bi takav projekt donio višestruku korist, između ostaloga, proizvodnju toplinske energije, jeftinije grijanje za građane te otvaranje novih radnih mjesta, a imamo i investitora s ne baš dobrom reputacijom.
I tko je u pravu?
Odlučili smo odgovor potražiti u Hrvatskoj udruzi za gospodarenje otpadom, točnije, kod predsjednice udruge Aleksandre Anić Vučinić, internacionalne stručnjakinje u području gospodarenja otpadom, koja nam je pojasnila postoje li objektivni razlozi za obustavljanje tog projekta.
– Energane su sastavni dio cjelovitog sustava gospodarenja otpadom, one su jedna mala kockica bez koje sustav ne može, ali ne mogu biti jedino rješenje. To je nedopustivo. Prema hrvatskim propisima, energana na komunalni otpad se sigurno ne smije graditi, zato što morate poštivati hijerarhiju gospodarenja otpadom. Zakon jasno kaže da se najprije treba raditi na smanjenju količine nastanka otpada, da se komunalni otpad mora prikupiti, primarno odvojiti, osigurati ponova upotreba, mehanička i biološka obrada, a kada se sve to “ispuca”, ostatak može na odlagalište ili na energetsku obradu. Zdrava logika nalaže da ćete onda prvo iskoristiti energiju, a tek onda ostatak staviti na odlagalište. Evo, za ilustraciju, kada prikupljamo plastiku, za recikliranje je iskoristivo samo 30 – 40 posto i onda se postavlja pitanje što s tim ostatkom? Dakle, cilj je iskoristiti sva vrijedna svojstva, a samo ono što ostane i što je pogodno za energetsku obradu, može se koristiti za energanu, onaj ostatak s kojim više ne možemo ništa, nakon što smo sve reciklirali i kada smo iskoristili sve što smo mogli. Dakle, energana za ostatke da, uz primjenu svih zakonom propisanih standarda, ali energana na komunalni otpad ne – kaže Anić Vučinić.
Što se tiče zdravlja, poručuje kako građani nemaju razloga za zabrinutost.
– Već su davno postavljeni europski standardi koji točno propisuju što smije, a što ne smije ići u energanu. Dakle, točno se zna kakvi ostaci smiju, a kakvi ne smiju ići u energanu. Struka to jako dobro zna. Dioksini i furani bili su priča koja je bila aktualna prije 25-30 godina i taj je problem odavno riješen. Bilo kakva energana mora raditi na 850 stupnjeva, a dioksini i furani se formiraju kada imate tvar koja sadrži klor ili brom i ako izgara na temperaturi od 250 do 450 stupnjeva. Znači, vi ako imate temperaturu od 850 stupnjeva, nema dioksina i furana. A znate kad ih ima? Kad imate šumski požar, odnosno, nekontrolirano gorenje od 250 stupnjeva nadalje, jer u zelenom listu imate klorofil. Tada imate tisuću puta više dioksina i furana nego što ćete ikad imati iz jedne energane koja je napravljena po propisu – kaže nam naša sugovornica, koja zahvaljujući svojem 15-godišnjem iskustvu, vrlo dobro zna kakav utjecaj politika može imati u situaciji kao što je ova u Konjščini.
Stanica za mjerenje
– Politika je uvijek isprepletena s gospodarenjem otpada, pa se onda ovakve investicije uvijek koriste u neke političke svrhe, što je apsolutno krivo, dok je drugi problem što investitori koji žele nešto graditi, nikada ne žele otvoriti svoja vrata i reći što to rade. Oni bi trebali staviti papire na stol, pozvati ljude i reći: “Evo, izvolite, pogledajte što radimo i pitajte nas”, i onda postaviti pet stručnjaka koji će tumačiti što piše u dokumentima. Čini se da politika uvijek od gospodarenja otpadom napravi problem jer političari ne kuže da oni traju četiri godine, a projekti gospodarenja otpadom puno dulje. Već 15 godina radim ovaj posao i znam kako to ide. Političari dok su u oporbi pljuju po projektu, a kad dođu na vlast, žele isto to zato što su svjesni da je to u načelu dobar projekt, ako će on omogućiti da se proizvodi toplina, da se otvore nova radna mjesta, da se proizvodi beneficirana struja… Iz toga može proizaći milijun pozitivnih stvari. Ja da sam sada u Konjščini, rekla bih, dobro, gradi energanu, ali s obzirom na to da je mene strah dioksina i furana, neka ovlaštena institucija postavi jednu stanicu koja će mjeriti njihovu vrijednost svaki dan, i ako u bilo kojem trenutku vrijednosti prijeđu granicu, zatvorit ćemo postrojenje. Neka investitor to potpiše i problem riješen. Pa nismo mi izmislili energane. Takvi sustavi funkcioniraju svugdje u Europi, ni ne možemo imati cjeloviti sustav bez energana. I nema opasnosti ako se energana nalazi u blizini naseljenog mjesta. Kada gradite energanu, polovica vrijednosti investicije odlazi na zemljište, potrebnu dokumentaciju, građevinsku dozvolu, tehnologiju, a ostalih 50 posto na postrojenje za obradu zraka. Vi veće zagađenje imate ako stojite kraj autoceste, nego kraj energane – zaključuje Anić Vučinić.
Možda će riječi ove stručnjakinje doprijeti i do političara, kako bi u što skorijem roku pružili građanima potpune i točne informacije o tom značajnom projektu koji će, pozitivno ili negativno, sasvim sigurno utjecati na njihovu budućnost. Na tragu toga je i najava načelnika Mirka Krznara.
– U tijeku je faza projektiranja. Osobno sam obećao da ćemo, kad dobijemo idejni projekt tog postrojenja, prvo s njime upoznati naše vijećnike, a zatim napraviti javnu raspravu i upoznati naše građane, kao i sa svakim drugim projektom koji smo do sad radili. Ljudi moraju znati da nećemo napraviti ništa što nije u interesu građana – rekao je načelnik i pozvao sve građane da se odazovu na prezentaciju projekta energane i toplane, koju će održati nezavisni stručnjaci, a organizirat će je Općina u suradnji s investitorom, kako je najavio, možda već idući tjedan.