U zabočkoj Zelenoj dvorani održana je završna konferencija projekta “Razvoj civilnog društva na području Alpe – Jadran”. Projekt je sufinanciran sredstvima iz zajedničkog proračuna Saveza Alpe – Jadran, a provodio se od travnja 2017. godine pod vodstvom Krapinsko – zagorske županije, na inicijativu Savjeta za civilno društvo KZŽ. Predstavljanju rezultata projekta prisustvovale su i zamjenica krapinsko – zagorskog župana za društvene djelatnosti Jasna Petek, koja je i pozdravila sve okupljene, zatim pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu skrb, udruge i mlade Martina Gregurović Šanjug, te predstavnici Savjeta mladih KZŽ, Savjeta za razvoj civilnog društva KZŽ, udruga s područja KZŽ i Zagorske razvojne agencije.
Rezultati projekta
Projekt “Razvoj civilnog društva na području Alpe – Jadran” nastao je s ciljem umrežavanja, istraživanja, predstavljanja primjera dobre prakse i razmjene znanja o odnosima između organizacija civilnog društva i javnog sektora na navedenom području. Partneri s područja županije su Mreža udruga Zagor i Zagorska razvojna agencija d.o.o., dok je Centar za informiranje, sudjelovanje i razvoj nevladinih organizacija partner iz Slovenije (Ljubljana), a Stenitzer Consulting & Coaching partner iz Austrije (Klagenfurt). Partneri u projektu dijele iste ciljeve i ideje, s obzirom na to da civilno društvo vide kao “treći sektor” društva. Projekt je odobren u travnju 2017. godine od strane Upravnog odbora Saveza Alpe – Jadran. Glavni rezultati projekta su: uspostava snažne, održive i rastuće mreže organizacija civilnog društva na području projekta i šire te izrada publikacije na temelju prethodno provedenog istraživanja i rasprave o postojećim modelima suradnje organizacija civilnog društva i javnog sektora, analize novih trendova i promicanja inovativnih modela suradnje organizacija civilnog društva, javnog i privatnog sektora.
Krovne organizacije
Nakon predstavljanja rezultata, sudionici konferencije potvrdili su preporuke koje su proizašle iz provedenog istraživanja te su se usuglasili da je potrebno inicirati evaluaciju primjene Uredbe o financiranju udruga kako bi se provjerili njezini učinci, poželjno potaknuti diferencijaciju u radu i sukladno tome financiranju profesionalnih od volonterskih udruga, analizirati mogućnost uvođenja krovnih organizacija koje bi financirale rad udruga, komunicirati s jedinicama lokalne samouprave o uvođenju mogućnosti financiranja rada udruga koje nisu registrirane na njihovom području, ali imaju članove s područja koje obuhvaća grad/općina, podržati i uspostaviti organizaciju grupa samopomoći po uzoru na austrijski model bolnice samopomoći te razmotriti mogućnost administrativnog olakšavanja prijave i provedbe projekata koji su ostvarili manji iznos sufinanciranja svojih projekata, do 14 tisuća kuna, po uzoru na slovenski model.