Ministar kulture Zlatko Hasanbegović, danas je u Klanjcu na prigodnoj svečanosti otvorio Studio Galerije Antuna Augustinčića. Radi se o projektu čuvaonice Augustinčićeve zbirke, kojeg su Muzeji Hrvatskog zagorja prije dvije i pol godine prijavili na javni poziv u okviru Operativnog programa Regionalna konkurentnost 2007. – 2013., za dodjelu bespovratnog novca za poslovnu infrastrukturu. Na oblikovanju projekta radili su muzejska savjetnica Goranka Horjan, viši kustosi Božidar Pejković i Davorin Vujčić, u suradnji s Gradom Klanjcem, Krapinsko – zagorskom županijom te Kulturnim centrom Klanjec, u kompletiranju projektne dokumentacije sudjelovala je Zagorska razvojna agencija, a projekt nove zgrade izradio je arhitektonski studio AG Matas iz Zagreba. Na mjestu stare zgrade bivšeg klanječkog kina, stotinjak metara od Galerije A. Augustinčića, srušen je stari objekt te je za čuvaonicu Augustinčićevih djela izgrađen novi višenamjenski prostor, u kojem su zatvoreni i otvoreni muzejski depo, restauratorska, stolarska i fotografska radionica, prostor za povremene izložbe, digitalni katalog i arhiv te multimedijalna polivalentna dvorana. Ukupna vrijednost cjelokupnog projekta iznosi 21,7 milijuna kuna, od čega je iz EU fondova osigurano čak 93,5 posto novca.

Ogledni primjerak

Otvarajući nove prostore, ministar kulture Zlatko Hasanbegović posebno je istaknuo kako je ovo ogledni primjerak ostalim kulturnim institucijama u Hrvatskoj kako se za kulturu mogu povući novci iz fondova EU.
– Za revitalizaciju i obnovu naše kulturne baštine, novac iz državnog proračuna nam je ograničen, a ovaj primjer pokazuje da se novac može dobiti i iz europskih fondova, posebice ako se projekt veže uz turizam. Najbitnije je da se na lokalnoj razini naprave dobri projekti s kojima se može aplicirati na fondove, a ovaj primjer to najbolje pokazuje – rekao je Hasanbegović, dodavši kako je ove godine za kulturu dobiveno dosad najviše novca.
Pomoćnik ministra regionalnog razvoja i fondova EU Davor Huška rekao je kako je za ovaj projekt zapravo novac dobiven za poslovnu infrastrukturu, što samo po sebi dovoljno govori o kvaliteti programa.
– Ove godine za razne projekte iz EU fondova povukli smo 15 milijardi kuna, a nadamo se da će ta brojka iduće godine biti još veća – rekao je Huška.
Projekt Studija Augustinčić predstavili su i v.d ravnateljice Muzeja Hrvatskog zagorja Nadica Jagarčec, voditelj Galerije Augustinčić Božidar Pejković, glavni restaurator Augustinčićevih djela akademski kipar i Augustinčićev đak Radivoje Jovičić, idejna začetnica projekta Goranka Horjan, krapinsko – zagorski župan Željko Kolar te klanječki gradonačelnik Zlatko Brlek.

40 godina Galerije

Nadica Jagarčec istakla je kako je Studio napravljen baš kada se slavi 40-godišnjica otvaranja Galerije Augustinčić u kojoj su pohranjena djela koje je svom radnom gradu poklonio Klanjčan Antun Augustinčić.
Voditelj Galerije Pejković se nadovezao da je čuvaonica i deponij Augustinčićevih djela trebala biti u podrumu napravljena još kad se gradila Galerija, no tada nije bilo dovoljno novca. Radivoje Jovičić posebno je istakao kako je presretan što je baš on izabran za glavnog restauratora cjelokupne Augustinčićeve ostavštine. Gradonačelnik Zlatko Brlek nadovezao se kako je inicijativa o otkupu zgrade i zaštiti fundusa Augustinčićevih djela započela još 2012. godine kada je na inicijativu tadašnjeg gradonačelnika Željka Kolara otkupljena stara zgrada za 600 tisuća kuna te dodao kako ovo nije jedini projekt u Klanjcu te da će se uskoro u klanječkom Franjevačkom samostanu realizirati i projekt “Kuća europskih himni”, čime će se upotpuniti kulturno – turistička ponuda Klanjca. Župan Željko Kolar posebno je istaknuo kako će ovaj prostor morati kroz organizaciju raznih radionica za školsku djecu, ali i ostale posjetitelje, morati živjeti svakodnevno od 7 do 22 sata, a da bi se to ostvarilo, morat će se zaposliti i još najmanje dvoje djelatnika.

Bojom premazani Tito, spomenik s Plitvica kojeg su unakazili pobunjeni Srbi

U deponiju Galerije Antuna Augustinčića, rekao nam je Božidar Pejković, smješteno je tristotinjak inventarnih jedinica, što manjih ili većih skulptura, statua i reljefa te gipsanih modela za javne spomenike, čija ukupna razvijena površina premašuje tisuću četvornih metara. Mnoge su zbog dosadašnjih neodgovarajućih uvjeta čuvanja, bile u veoma lošem stanju, te su sada konačno dovedene u primjereno stanje i bit će čuvane u primjerenim uvjetima. Među nekoliko odljeva spomenika i statua Josipa Broza Tita, novinarima je posebno za oko zapeo spomenik Josipu Brozu Titu na kojem je bijelom bojom išaran po grudima i očima. Kako smo doznali, radi se o spomeniku koji je bio postavljen na Plitvičkim jezerima, a kojeg su početkom 90-ih bojom premazali srpski pobunjenici.
– Boja se neće brisati, spomenik će ostati takav kakav jest, jer i to je svjedočanstvo jednog vremena u kojem smo živjeli – rekli su nam u Muzeju Hrvatskog zagorja.