U Termama Tuhelj u Tuheljskim Toplicama, u prepunoj dvorani hotela Well, pred 200-tinjak ljudi, sinoć je predstavljena monografija “Sorte vinove loze Hrvatskog zagorja” koju je izdala Krapinsko – zagorska županija, a u kojoj su pobrojane revitalizirane autohtone sorte vinove loze Hrvatskog zagorja.

Nakon pozdravne riječi dobrodošlice direktorice Termi Tuhelj Ivane Kolar, zagorski župan Željko Kolar istaknuo je da se na projektu zaštite i revitalizacije zagorskih autohtonih sorti vinove loze radi već skoro deset godina i za taj projekt u dvije je faze Krapinsko – zagorska županija izdvojila 672 tisuće kuna. Dodatnih 30 tisuća kuna izdvojila je zagorska Gospodarska komora za istraživanje autohtonih sorti vinove loze, a Trgocentar se u završnoj fazi pobrinuo za podizanje matičnih nasada gospodarski isplativih sorti.

Monografija u tri tisuće primjeraka

– Monografija je dosad tiskana u tri tisuće primjeraka i samo za izdavanje monografije, Županija je izdvojila 105.800 kuna. Autohtone zagorske sorte sada imamo, a u sljedećem razdoblju moramo raditi i na njihovom brendiranju i promociji kako bi te sorte Zagorci sve više počeli i saditi – rekao je župan Kolar.

Voditelj Strukovne grupe vinara pri zagorskoj Gospodarskoj komori Slavko Merkaš nadovezao se kako se u Zagorju unazad 20 godina sustavno vodi briga o edukaciji vinara i povezivanju članstva što je dovelo do toga da je Zagorje među svim županijama u Hrvatskoj napravilo najveći iskorak u kvaliteti svojih vina. Dodao je i kako se nada da će Projekt ući i u svoju treću fazu.

Voditelj cijelog projekta prof. dr. Edi Maletić s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, rekao je da su se u proteklih deset godina u Zagorju promijenila četiri župana, a na Agronomskom fakultetu tri dekana, no projekt se uspješno priveo kraju.

– U Hrvatskoj smo nekad imali 400-tinjak sorti, no danas ih je ostalo svega 130, dok su ostale nepovratno nestale. One su brže nestajale u kontinentalnoj Hrvatskoj, nego u Dalmaciji i time je naš uspjeh izdvajanja nekoliko autohtonih sorti u Zagorju još veći. Nadamo se da ćemo ovim našim projektom i stvaranjem „banke gena“ neke od tih autohtonih sorti na velika vrata vratiti u masovniju proizvodnju, a za to će nam sada svakako biti najvažnija njihova promocija – najpoznatije svehrvatske beline, zatim smudne beline, sokola i ostalih sorti koje smo izdvojili. Zagorje je dosad promovirano kao “Bajka na dlanu”, a u budućnosti bi mu se mogao dodati i slogan “Bajka u čaši” – istaknuo je voditelj projekta Edi Maletić.

Trs Ljudevita Gaja – spomenik prirode

Recenzent monografije dr. Nikola Mirošević predložio je županu Kolaru kako bi trs starohrvatske beline pronađen ispred rodne kuće Ljudevita Gaja u Krapini trebalo proglasiti „Spomenikom prirode trajne vrijednosti“.
Nazočnima su se obratili i predsjednik zagorske Gospodarske komore Josip Grilec i dekan Agronomskog fakulteta Zoran Grgić, a uz degustaciju autohtonih zagorskih vina i delicija Termi Tuhelj, za dobro raspoloženje u nastavku druženja pobrinuo se i Tamburaški sastav Ekipa iz Klanjca.

Zagorski Casanova u čak 70 poznatih svjetskih sorti

Stara krapinska belina ili belina starohrvatska, autohtona zagorska sorta grožđa koju je vinar Ivan Hršak iz Petrovskog pronašao na brajdi rodne kuće vođe ilirskog pokreta Ljudevita Gaja, jedan je od roditelja najpoznatije svjetske vinske sorte chardonnaya. Riječ je o sorti koja je genetski prisutna u čak 70 poznatih svjetskih vinskih sorti, a zbog svog darivanja genetskog materijala, prozvana je i zagorskim Casanovom.
Jedna od istaknutih autohtonih zagorskih sorti je i klanječki sokol koju su nekad uzgajali klanječki franjevci, a čije se vino prije 300-tinjak godina moglo piti i na zagrebačkom Kaptolu. Poznati klanječki vinar Zvonko Sever bavi se već i njegovom masovnijom proizvodnjom i već je na tržištu. On je izuzeo cijepna oka s posljednjih 20-ak trsova s Cesargradske gore u vlasništvu franjevačke Župne crkve, te razmnožio sadnice iz vinograda Borisa i Željka Finka.