Sastanak župana Kolara s načelnicima i gradonačelnicima Krapinsko – zagorske županije župan iskorišten je kako bi se pozvalo čelnike gradova i općina da se uključe u akciju za dobivanje statusa “općina ili grad – prijatelj djece”. Naime, da bi Krapinsko – zagorska županija stekla titulu “županije – prijatelja djece”, mora imati čim više gradova i općina koje su već stekle tat status. Trenutno u tome prednjači Primorsko – goranska županija.

Visoki standard

– Uz sve ono što Krapinsko – zagorska županija radi kroz svoje programe i projekte s područja skrbi o djeci, objektivno je očekivati da mi budemo prva ili druga županija u Hrvatskoj koja će dobiti taj status. Ja bih želio da smo prva, ali ne zato da bismo se mogli hvaliti time, nego zato da možemo reći kako smo postigli vrlo visoki standard ulaganja u djecu i programe koje radimo za njihovo napredovanje. To ne možemo napraviti bez potpore općina i gradova, posebno s obzirom na to da imamo općina i gradova koji izuzetno puno ulažu u dječju populaciju – njihova Društva Naša djeca izuzetno su aktivna i već sada imaju sve uvjete da dobiju taj prestižni status, a još nisu pokrenuli taj postupak. Stoga je na današnjoj koordinaciji upućen poziv kolegicama i kolegama koji se još nisu uključili, da se uključe jer ćemo na taj način i mi kao županija imati uvjete da dobijemo taj prestižni naziv – rekao je krapinsko – zagorski župan Željko Kolar.

Potpredsjednica Saveza društava Naša djeca Sonja Borovčak pojasnila je što znači status “općina ili grad – prijatelj djece”.

Uključeno 50 posto

– To znači da naše jedinice lokalne samouprave vode brigu od djeci i svjesne su toga da se isplati financijsko ulaganje u djecu i da će se to jednog dana vratiti. Drago mi je da je naša županija na tom putu i mi smo odlučili podržati sve gradove i općine koji još nisu uključeni, da se uključe. Za sada je uključeno 50 posto jedinica lokalne samouprave, a od toga ih 10 već nosi taj prestižni naziv, a vjerujem da će ga ove godine dobiti još barem tri – četiri – istaknula je Borovčak, dodavši kako se ocjenjuje deset područja, od obrazovanja, zdravstva, socijale, do kulture, a sve se bazira na Konvenciji o pravima djeteta. Za troškove provođenja akcije, jedinice lokalne samouprave uplaćuju kotizaciju središnjem koordinacijskom odboru. Za općine do pet tisuća stanovnika, ona iznosi 1250 kuna, a za one s većim brojem stanovnika, 3750 kuna godišnje.