Među istaknutijim temama na aktualnom satu sjednice Županijske skupštine KZŽ bili su problemi u zdravstvu koje je aktualizirala vijećnica iz redova HDZ-a, načelnica Lobora i saborska zastupnica Ljubica Jembrih.

– Na sjednici 3. ožujka prošle godine postavilo se pitanje vezano uz nedostatak liječnika u našim domovima zdravlja. Znamo da je to veliki problem u cijeloj zemlji, ali mi svi zajedno tom problemu moramo pristupiti odgovorno i našim mještanima pružiti potpunu zdravstvenu skrb. Dobar dio naših mještana ne može obaviti svoje preglede, nemaju dostupnog liječnika, a opet, moramo gledati i na liječnike kojima je teško raditi u ovakvim uvjetima jer znamo da dolaze na zamjene i teško im je stalno mijenjati pacijente – rekla je Jembrih pa uputila pitanje županu Željku Kolaru:

‘Nema liječnika’

– Na navedenoj sjednici ste spomenuli paket mjera koje ćete predložiti. Prije nekoliko dana na snagu je stupila uredba Vlade RH o povećanju koeficijenata gdje će se i taj problem riješiti, pa je moje pitanje u kojoj je fazi taj paket mjera i kada možemo očekivati paket mjera na skupštini – upitala je Jembrih te naglasila da je ovo nužno jer trebamo zadržati liječnike, ali i privući nove kako bi se riješio ovaj veliki problem.

Župan se složio da je tema vrlo ozbiljna i kompleksna, no naglasio je da KZŽ, iako ima problem, on je manji nego u velikoj većini zemlje.

– Temom se bavimo već osam godina kada smo detektirali da bi se mogao dogoditi problem s liječnicima i nas ovo nije iznenadilo. Tada smo doktore medicine stavili kao deficitarno zanimanje. Međutim, ulazak u EU je i doktorima omogućilo lakši odlazak, a izmjena zakona da više ne morate nastaviti radni odnos u instituciji gdje ste stažirali je također tome doprinijela. Naš osnovni problem su liječnici obiteljske medicine i to ne samo u područja gdje su manje ambulante, nego i one veće. Plaćamo danak djelomičnoj privatizaciji zdravstva – istaknuo je Kolar, pa nastavio:

– Kada se krenulo u privatizaciju zdravstva, ambulante koje su imale najveći broj kartona su otišle u ‘privatne ruke’. Doktori koji su ostali u domovima zdravlja s ovim koeficijentima koje ste spomenuli su bili potplaćeni u odnosu na ove u privatnom sektoru. Imamo pola ambulanti koje nemaju dovoljan broj kartona. Ako nemate 1242 kartona, ne možete potpisati ugovor s HZZO-om za kompletan tim. To znači da drugu polovicu plaća Županija i mi si to sada ne možemo priuštiti – rekao je župan. 

Trenutno je u županiji 104 liječnika na specijalizaciji rekao je župan i dodao da će ih s natječajem koji sada izlazi biti ukupno 120. Po broju specijalizacija na broj stanovnika, najbolji smo u zemlji.

– Sve je to bez garancije da će oni odrađivati posao u institucijama u kojima su na specijalizaciji. To je problem. Velika većina liječnika na specijalizaciji je s područja Krapinsko – zagorske županije i napravit ćemo sve što je u našoj moći da ih tu i zadržimo – ističe Kolar. 

‘Zabrinut sam’

Poručio je i da su mjere spremne, ali…

– Ispod pola milijuna eura s mjerama nemamo što raditi s mjerama, no zabrinut sam kako će one djelovati. Zašto? Neke jedinice lokalne samouprave su se sada aktivirale da i one ponude neki dodatak liječnicima da ostanu raditi na njihovom području, pa ne znam kako ćemo na to odgovoriti – zabrinut je župan. 

Vijećnik Vladimir Pleško (HDZ) postavio je pitanje vezano uz Aglomeraciju Zabok – Zlatar s obzirom na to kako je rok za provedbu radova promašen, a ne nadzire im se kraj. 

– Došlo je do razilaženja onoga što je trebala nalagati struka i zakoni o otpadnim vodama jer je vidljivo miješanje više vrsta voda. Kakva je dinamika i status završenosti na današnji dan, odnosno koliko je u postocima završen projekt? Također nas interesira visina vantroškovnih radova, kao i razlike u cijenama jer je vidljivo kako je došlo do povećanja, pa sukladno tome i vrijednosti dosadašnjih radova – uputio je pitanje Pleško dodavši i pitanje o aproksimativnoj cijeni radova jednom kad oni budi završeni te pošto nije završen u potpisanom roku s EU fondovima, kakva je sad vizija financiranja. 

Župan Kolar apostrofirao je kako to nije projekt Krapinsko – zagorske županije već da je Zagorski vodovod, kao investitor, u vlasništvu jedinica lokalne samouprave.  

– Na to pitanje bi trebala odgovoriti kolegica Jembrih koja je suvlasnica, a ne ja koji to nisam. Naravno, da nas interesira sve što se događa na našem području pa i tamo gdje mi nismo osnivači. Koliko znam, a što nije opravdanje, ni jedna aglomeracija u RH nije završena u roku, svi imaju problema s izvođenjem. Planirali smo za to tematsku sjednicu na koju ćemo pozvati direktora Zagorskog vodovoda i Hrvatskih voda jer su oni kontrolno tijelo te osiguravaju većinu investicije – kazao je župan Kolar poručivši kako prihvaća inicijativu te predlaže, s obzirom na parlamentarne izbore, sazivanje tematske sjednice nakon njih kao i zazivanje skupštinskog odbora i prikupljanje traženih informacija što je, prema njegovim riječima, korektno i realno. 

‘Ne vodimo investiciju’

– Mi ne vodimo investiciju, ali pratimo što se događa i znamo da ima problema na terenu. Ima ljudi koji su nezadovoljni dionicom koja ide preko njihovog zemljišta, ostali dio nezadovoljnih su načelnici i gradonačelnici s dinamikom krpanja uništenih cesta i doslovce nema dionice do koje nismo otišli. Puna podrška da dobijemo pune informacije s terena kako bismo mogli obavijestiti sve naše stanovnike o stvarnom stanju – poručio je Kolar.

Činjenica jest kako u Hrvatskoj projekti aglomeracija, njih osam teku izuzetno loše, a na području Krapinsko – zagorske županije dinamika je jedna od najlošijih. 

– Da, ponovno smo danas postavili pitanja Aglomeracije Zabok Zlatar koja je trebala biti završena s koncem prošle godine, a još uvijek se ne nadzire kraj. Projekt u vrijednosti 550 milijuna kuna u početku, navodno već sad premašuje 700 milijuna kuna zbog nepredviđenih radova. Normalno da smo postavili smo postavili pitanja koja sredstva će biti potrebna i tko će to financirati jer se bojimo s obzirom na to da su jedince lokalne samouprave suvlasnici neće imati sredstva za to – kazao je Pleško iskazavši zabrinutost da će građani na kraju morati plaćati kroz povećanje troškova odvodnje vode.  

Vijećnik Pleško je dodao kako Županija ima moralnu i političku odgovornost oko problema Aglomeracije.  

I sam župan Željko Kolar se složio s primjedbama. 

– Imamo nekoliko stanovnika s područja Zaboka koji su imali primjedbe na samu trasu prolaska kroz njihovo zemljište. To je nekoliko puta analizirano, uredno je izdana građevinska dozvola i struka je rekla da to mora tu ići. To su primjedbe za koje ja znam. Ostale primjedbe su one gradonačelnika i načelnika na čijem se području aglomeracija provodi, a kasni se s popravkom cestovne infrastrukture. Činjenica je da dinamika nije kakva je trebala biti i kakva je predviđena ugovorom i činjenica je da prometnice koje su prekopane nisu vraćene u prvobitno stanje onom dinamikom kojom su trebale biti. Mi smo se kao Županija, iako to nije naš projekt, uključili u komunikaciju da ubrzamo investitora i izvođače – rekao je Kolar. 

Vijećnik Romeo Vincelj (Lista grupe birača) spomenuo je kako Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost ponovno kreće s s objavom natječaja kojim sufinancira energetsku obnovu obiteljskih kuća u što spada postavljanje novih fotonaponskih elektrana za proizvodnju električne energije za vlastitu potrošnju.

– Nama susjedne županije unazad nekoliko godina, ali i neki gradovi i općine, raspisuju natječaje koji su uključivali ugradnju solarnih elektrana na obiteljske kuće gdje su građani mogli ostvariti poticaje od 1000 do 3000 eura po kućanstvu. Naša županija za sada se zadržala na tome da svojim građanima nudi samo sufinanciranje izrade energetskih certifikata za obiteljske kuće. Imamo li u planu da se i naša Županija uključi u sufinanciranje ugradnje solarnih elektrana na obiteljske kuće jer bi volio da naše Zagorke i Zagorci u tom pogledu budu ravnopravni s ostatkom Hrvatske – upitao je Vincelj. 

Župan Kolar rekao je da tu mjera koju drugi sada rade je KZŽ radila prije 10 godina.

– Naš je model bio prvi model kojeg je preuzeo Fond za zaštitu okoliša i u tom trenutku su i ostale županije počele stvarati osviještenost da bi se trebalo raditi na ‘zelenom’. Sada smo se odlučiti na sufinanciranje certifikata, a za solarne elektrane smo se odlučili da ih radimo na zgradama koje su u našem vlasništvu i prvi smo u Hrvatskoj napravili solarne elektrane na bolnici te u pripremi imamo još 59 objekata – odgovorio je Kolar.

Za najugroženije

Od ostalih tema, vijećnik Dražen Kljak (Reformisti) dotaknuo se teme socijalne skrbi i povećanja iznosa najugroženijima, a vijećnik Dražen Šurbek (HDZ) uputio je pitanje vezano uz koncesije u lovstvu. 

Što se tiče ugovora za lovstvo, Kolar je odgovorio da je Županija svim lovačkim društvima produžila ugovore po starim cijenama, dok je na Kljakovo pitanje odgovorila dožupanica Jasna Petek koja je rekla da se krenulo u smjeru promjene odluke povećanja sredstava prema prioritetima. 

– U posljednje dvije godine dogodile su se neke promjene, a s obzirom na to da se pristupilo izradi socijalnog plana, kroz njega će se napraviti analiza potreba te će se izmijeniti i odluka o iznosu sredstava za najugroženije – poručila je.