˝Ponosni smo na našeg doktorata socijalne gerontologije Damira Poljaka, ravnatelja Opće bolnice Varaždin, koji je proučavao socio-kulturne komponente kvalitete života starijih osoba. Utvrdio je da postoji veza između čimbenika socijalne nejednakosti i kvalitete života starijih osoba˝, napisali su s Fakulteta v Mariboru s študijskimi centri v Mariboru, Alma Mater Europaea – ECM.

Otkrivanje i razumijevanje društvenih i kulturnih sastavnica kvalitete života iznimno je važno za poboljšanje kvalitete života starijih osoba, a sociokulturne komponente kvalitete života uključuju životno okruženje, dostupnost zdravstvenih i socijalnih usluga, subjektivni doživljaj vlastitog tjelesnog i psihičkog zdravlja, materijalnu sigurnost i životne uvjete…

– Svojim doktorskim radom potvrdio sam hipoteze da postoji povezanost između čimbenika socijalne nejednakosti i kvalitete života starijih osoba u Hrvatskoj, kao i između čimbenika individualizma i kvalitete života te između čimbenika neizvjesnosti – kazao je ravnatelj Opće bolnice Varaždin i bednjanski načelnik Damir Poljak. Dodao je kako se sociokulturne komponente sastoje od subjektivne percepcije zadovoljstva životom i kvalitete života općenito.

– Zbog porasta životnog standarda i poboljšanja sustava zdravstvene i socijalne skrbi, svjedoci smo produljenja životnog vijeka, a predviđamo da će do 2060. prosječna dob stanovnika Europske unije ostati na 47,6 godina, što je 15 godina više nego u prošlom stoljeću – istaknuo je Poljak i dodao kako sve veći udio starijih osoba u društvu predstavlja ekonomski i društveni izazov za upravljanje zdravstvenim i socijalnim sustavom na lokalnoj i nacionalnoj razini.

Sociokulturne komponente kvalitete života ovise o socijalnoj nejednakosti, životnim orijentacijama, kontroli neizvjesnosti i djelovanju pojedinca kroz individualizam.

– Sagledavanje povijesnih, kulturnih i političkih odrednica društvenog i političkog života u Hrvatskoj temelj je razumijevanja aktualne dileme. Za rješavanje problema potrebno je izgraditi socijalne mreže i socijalnu podršku, razumjeti promjene u strukturi obitelji, identificirati zdravstvene čimbenike tjelesnog, mentalnog i duhovnog zdravlja pojedinca, kao i utjecaj socio-ekonomskih čimbenika – zaključuje Poljak, stoji na službenim stranicama Fakulteta.