Povodom Dana antifašističke borbe, u Zaboku, kod spomen obilježja, krapinsko-zagorski župan Željko Kolar i gradonačelnik Zaboka Ivan Hanžek položili su vijence.

Župan Željko Kolar ovom je prigodom istaknuo kako je antifašizam jedna tekovina koja se ne smije zaboraviti i koja se treba njegovati jer formiranje, u šumi Brezovica pokraj Siska, prvog Sisačkog partizanskog odreda koja je tada zapravo bila jedina vojna postrojba u tadašnjoj Jugoslaviji, bila je jedina antihitlerovska vojna organizacija.

– Tadašnja Jugoslavija i Hrvatska, kroz partizanski pokret i antifašističku borbu stali su na stranu pobjednika. U europskom Ustavu, antifašizam se spominje kao tekovina, a u Hrvatskoj moramo stvarno živjeti antifašizam, ne koristiti ga samo kad smo u inozemstvu, kad nam treba zbog Europe, naprednog i normalnog svijeta jer često ga u Hrvatskoj koristimo samo u dnevno političke svrhe i samo kada nam treba. Kao što sam već rekao, ne možemo Josipa Broza Tita izdvojiti iz Antifašističkog pokreta, on je bio njegov vođa, kao i partizanskog pokreta, pobjednik u ratu, 1948. godine rekao je ‘ne’ i jedan je od osnivača Pokreta nesvrstanih. Ustav iz 1974. godine dao je mogućnost da formiramo svoju državu, a naravno da su hrvatski branitelji najzaslužniji što je danas imamo, ali ako gledamo 1941. i 1945. godinu imali smo loše i dobre dečke, a znamo koji su bili dobri i zato sam danas ovdje kako bismo položili vijenac, sjetili se svih antifašista, ne samo u Hrvatskoj, već i širem Europe koji su Hitleru i takvom načinu razmišljanja, rekli jednostavno ‘ne’ – poručio je Kolar.

Gradonačelnik Zaboka Ivan Hanžek pojasnio je zašto je Zabok jedan od rijetkih gradova u kojima su ostali očuvani spomenici antifašističke borbe.

– Tumačim na isti način kao što su ostala kršćanska obilježja, raspela, crkve i kapele kada su u mnogim krajevima Lijepe naše i diljem bivše Jugoslavije takvi sakralni spomenici obilježja rušenja. To govori o jednoj toleranciji, kulturi poštivanja jer u novijoj hrvatskoj povijesti nametnuli su se oni koji su izgubili u Drugom svjetskom ratu. Manjina hrvatskog naroda koja je izgubila, ali je postala većina u medijima, institucijama i zapravo nametnula jedan osjećaj krivice onima koji su izvojevali pobjedu koja je osigurala da 1991. godine Hrvatska postane samostalna – kazao je Hanžek.