Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o specijalističkom usavršavanju doktora medicine, podigao je podosta bure u Zagorju. Zbog novog Pravilnika, kojeg je tehnički ministar Darko Nakić dao na potpis svim ravnateljima zagorskih medicinskih ustanova, danas je u zabočkoj Općoj bolnici na Bračku održana i izvanredna konferencija za novinare, koju su održali krapinsko – zagorski župan Željko Kolar u ime Županije, koja je osnivač svih zdravstvenih ustanova u Zagorju, i ravnatelji ustanova.
– Ovaj novi Pravilnik je sasvim nelogičan, ali i protivan Zakonu o zdravstvenoj zaštiti i ostalim zakonskim propisima, koji kažu da se nikakav pravilnik ili uredba ne može primjenjivati retroaktivno, a zbog toga bi naši ravnatelji Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju dr. Davor Gredičak i ravnateljica Doma zdravlja Krapinsko – zagorske županije Nada Dogan, koji su liječnici medicine, ako do sutra ne potpišu da se slažu s novim Pravilnikom, mogli ostati bez liječničke licence, jer su dobili takvo prijeteće pismo od Hrvatske liječničke komore.

Razina usluga upitna

Naime, prema dosadašnjem Pravilniku, specijalizanti su morali jednak dio godina koliko su proveli na specijalizaciji koju im je platila određena zdravstvena ustanova, provesti radeći u toj istoj ustanovi. No, novim Pravilnikom specijalizant u kojeg se kroz četiri godine specijalizacije uložilo između 700 i 800 tisuća kuna, je nakon odrađene specijalizacije slobodan i može otići bez ikakvih obaveza raditi bilo gdje – rekao je župan Kolar. Posebno je istaknuo kako bi gubici za zagorske zdravstvene ustanove bili strašno veliki, a razina zdravstvenih usluga u Zagorju bi bila vrlo upitna, što si ne mogu dozvoliti.
– Prije nekoliko tjedana, u ovoj istoj dvorani ministar Nakić je rekao kako je Pravilnik loš, da ga treba promijeniti i da ga ne potpisujemo, a sada se našim ravnateljima prijeti s ovako drastičnim mjerama i oduzimanjem licence. Pa što bi oni, ako im se oduzme licenca onda radili, da idu negdje na bauštel – prokomentirao je župan Kolar s ravnateljima, dodajući i kako, ako se potpiše ovako štetan Pravilnik, odmah bi zatražio od Upravnih vijeća da se zbog nastale šete po zagorsko zdravstvo, ravnatelji smjene.

Broj pacijenata raste

Tihomir Vančina, ravnatelj zabočke Opće bolnice i bolnice hrvatskih veterana istaknuo je kako je broj pacijenata u zabočkoj Općoj bolnici u posljednjih nekoliko godina porastao s 300 tisuća na oko 400 tisuća, što pokazuje da Zagorci imaju povjerenja u zagorske zdravstvene ustanove, no ako bi specijalizanti ubuduće odlazili bez ikakve obaveze, to bi moglo biti pogubno za zagorsko zdravstvo.
– Dosad je bila praksa da specijalizanti koji su do vladavine ministra Milinovića morali odrađivati i osam godina u ustanovi koja im je plaćala specijalizaciju, morali plaćati otprilike 50 tisuća kuna po neodrađenoj godini, pa je to mnoge odvraćalo, a sada su potpuno slobodni, što je apsurdno. Moramo biti ljudi i vratiti dug društvu i onima koji su financirali školovanje – rekao je Vančina.
Davor Gredičak rekao je kako mnogi govore kako je po starom Pravilniku bilo riječ o robovlasničkom odnosu među ustanovama i specijalizantima, no on misli kako, ako se uloži 700 – 800 tisuća kuna u nekog liječnika, plus njegovo cjeloživotno školovanje do specijalizacije, a on odmah otiđe u KBC ili inozemstvo, što je još pogubnije, šteta po zdravstvo za neku malu sredinu može biti izuzetno velika, pitajući se i je li sve to u interesu Hrvatske.

Potpisom Pravilnika, zagorsko zdravstvo izgubilo bi 50 milijuna kuna

U Krapinsko – zagorskoj županiji, u zdravstvenim ustanovama je ukupno 72-oje specijalizanata. Najviše u Općoj bolnici Zabok, njih 43-oje, u Specijalnoj bolnici u Krapinskim Toplicama 16, u Domu zdravlja Krapinsko – zagorske županije sedam, u Specijalnoj bolnici Stubičke Toplice četiri, te po jedan u županijskom Zavodu za javno zdravstvo i Zavodu za hitno medicinu.
– Potpisivanjem novog Pravilnika, potencijalna šteta za zagorske zdravstvene ustanove iznosila bi preko 50 milijuna kuna – rekao je župan Željko Kolar.

Zagorski specijalizanti:

Na košta specijalizacija 700.000 kuna, nego 10-ak puta manje. U spomenutu svotu ulazi i četverogodišnja plaća koja je uredno odrađena i zarađena

– Pa nije to baš tako crno – bijelo, kako je prezentirano na pressici u Zaboku. Prema novom pravilniku, specijalizant, odnosno sada već specijalist, koji odluči promijeniti poslodavca prije nego je bolnici u kojoj se specijalizirao otplatio dug, morat će podmiriti samo trošak specijalizacije, a ne i četverogodišnju bruto plaću liječnika. Znači, možda se i radi o nekih 700.000 kuna ili više, koliko je zdravstvena ustanova platila tog specijalizanta za vrijeme trajanja specijalizacije, ali u taj iznos ulazi i četverogodišnja bruto plaća koju je specijalizant radom u toj zdravstvenoj ustanovi odradio, odnosno zaradio. Pa normalno je da si plaćen za svoj rad, bilo specijalizant ili specijalist. Ravnatelji to ponekad okreću kako im paše i prezentiraju kao da je specijalizacija koštala stotinjak tisuća eura, a oni su u tu svotu dobili i liječnika koji radi svoj posao na puno radno vrijeme, sama specijalizacija toliko ne košta. Bez plaće, taj se iznos smanjuje na nekih 70-ak tisuća kuna. Taj iznos, koliko znamo, rijetki su ionako spremni platiti da bi otišli u drugu zdravstvenu ustanovu, barem oni koji su odlučili svoj rad nastaviti u nekoj hrvatskoj zdravstvenoj ustanovi. Ono što je istina, jest da je olakšano mladim liječnicima da odmah nakon specijalizacije otiđu u inozemstvo, budući da bi strane klinike puno lakše taj iznos koštanja same specijalizacije mnogo lakše platile nego domaće – rekli su nam neki specijalizanti kod kojih smo provjerili bi li uistinu bili tako neobazrivi prema ustanovama koje su im omogućile specijalizaciju i otišli tamo gdje bi bili bolje plaćeni za svoj rad.
Inače, U Hrvatskoj liječničkoj komori (HLK) procjenjuju da ukupan trošak specijalizacije prema novim pravilima ne bi prelazio iznos od 50.000 kuna. To je višestruko manji trošak od onog koji su dosad morali plaćati liječnici specijalisti ako bi se odlučili na prijevremeni transfer u drugu ustanovu. U HLK-u nemaju preciznih podataka o tome koliko je dosad stajala pojedina specijalizacija, no odštetni su se zahtjevi bolnica, kažu, kretali od oko 200.000 kuna do čak pet milijuna kuna. Od liječnika se, kažu, pokušavalo naplatiti odštetu za ugovorno definiran vremenski rok koji je nerijetko bio i višestruko duži od trajanja specijalizacije. U liječničkoj komori, koja je inicirala ove izmjene pravilnika, ponosno ističu da su stali na kraj iznimno nepovoljnim, „robovlasničkim“ ugovorima o specijalizaciji.
– Ove promjene rezultat su našeg višemjesečnog rada i zalaganja. Konačno je riješen gorući problem naših članova koji su do sada bili u svojevrsnom robovlasničkom položaju zbog ugovora o specijalističkom usavršavanju koje su bili prisiljeni sklapati kako bi se stručno usavršavali. Ove promjene slijede odrednice specijalističkog usavršavanja naših kolega u Europskoj uniji – ističu u HLK-u.
Što se pak tiče odlazaka mladih specijalista u inozemstvo odmah po završetku specijalizacije, U HLK-u tvrde da to neće biti problem, jer značajan broj mladih liječnika, kako navode, napušta Hrvatsku odmah nakon diplomiranja, dakle i prije no što uđu u hrvatski zdravstveni sustav. Zapravo, upravo robovlasničke ugovore koje moraju potpisati da bi se stručno usavršili liječnici navode kao jedan od važnijih razloga odlaska u inozemstvo.
– Ti ugovori bili su krajnje nepovoljni, nepravedni i destimulirajući za mlade liječnike, pa ovu promjenu ne smatramo olakšicom za bijeg iz Hrvatske, već mjerom koja će ih zadržati u Hrvatskoj – kažu u komori.
Prisile, ucjene i prijetnje pokazale su se, kažu, neuspješnim metodama zadržavanja liječnika u sustavu, a umjesto toga vlasti im trebaju osigurati porezne olakšice na bruto plaću, stambeno zbrinjavanje, komunalne olakšice, stručno usavršavanje i bolje uvjete rada. (ab)