Speleološka udruga “Kraševski zviri“ iz Ivanca tijekom lipnja, srpnja i kolovoza organizirala je vikend akcije pod nazivom “Speleološki kamp Ravna gora 2021.”, uz potporu Komisije za speleologiju Hrvatskog planinarskog saveza i Varaždinske županije. Rezultat te aktivnosti je izrada 16 speleoloških nacrta, od čega 12 špilja i četiri jame, a u sklopu kampa je istraženo ukupno 196,5 metara podzemnih kanala.
Speleološki objekti koji su istraživani pronađeni su rekognosciranjem terena prijašnjih godina, dok su za poneke objekte lokacije ulaza dojavili Dubravko Šincek i Hrvoje Cvitanović – Cvite. Najveći broj speleoloških objekata istražen je na području Kuča-gore, predjelu Ravne gore između Velike i Male Sutinske.
S istraživanjem u 2021. godini, do sada je na Ravnoj gori istražen čak 51 prirodni speleološki objekt, dok je najviše istraženih speleoloških objekata na području grada Lepoglave i općine Klenovnik.
Precizna izmjera
Najveći istraživani speleološki objekt u okviru kampa je špilja Vindija u općini Donja Voća, s duljinom kanala od 51,5 metara, no unatoč redovitom znanstvenom istraživanju špilje, nikad nije izrađen speleološki nacrt špilje. Špilja ima veliki arheološki i paleontološki značaj, zbog čega je proglašena paleontološkim spomenikom prirode. Izmjerena je geodetskim uređajem koji omogućuje visoku preciznost izmjere, a po duljini kanala treća je najdulja špilja na Ravnoj gori.
Druga najdulja špilja istražena u sklopu kampa je Jurišina špilja, s 26 metara kanala, što je čini šestom najduljom špiljom na Ravnoj gori. Ulaz u špilju otkrio je Dubravko Šincek, a služila je kao sklonište lokalnim stanovnicima u Drugom svjetskom ratu.
Jama Grobnica također je otprije poznata na području Goranca, ali ni za nju nikad nije izrađen precizan speleološki nacrt. Druga je najdublja jama na području Ravne gore s 18 metara dubine.
Dio speleoloških objekata na Ravnoj gori topografski je snimljeno klasičnom tehnikom crtanja na milimetarskom papiru, dok je dio snimljen digitalnom tehnikom. Nakon crtanja na terenu, svi speleološki nacrti su obrađeni na računalu.
Još uvijek neistražena
Od istraženih speleoloških objekata 2021. godine, dvije su jame onečišćene otpadom što je, doznajemo od članova udruge, prijavljeno volonterskoj inicijativi “Čisto podzemlje“, koja vodi bazu onečišćenih speleoloških objekata u zemlji. Svi istraženi speleološki objekti predat će se u katastar speleoloških objekata Republike Hrvatske, koji vodi Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja.
Ravna gora po završetku speleološkog kampa još nije u cijelosti istražena, no pronađeni su još neki ulazi u speleološke objekte koji će se istraživati sljedećih godina.
Inače, speleološke objekte na Ravnoj gori prvi su sustavno počeli istraživati biospeleolozi iz Hrvatskog biospeleološkog društva iz Zagreba 2006. godine, a navedena istraživanja objavljena su u radovima “Speleološki objekti Ravne gore i njihov značaj” te “Speleološki objekti planinskih masiva SZ Hrvatske”. Neke speleološke objekte istraživao je i Speleološki odsjek HPD-a “Željezničar“ iz Zagreba.
Sudionici speleološkog kampa bili su Damir Androić, Nikolina Androić, Vinka Dubovečak, Jurica Jagetić, Valentina Kraš, Marko Njegovec, Ivana Pofuk i Marko Žuliček, članovi udruge “Kraševski zviri” Ivanec, koja je Ravnu goru počela istraživati s osnutkom još 2009. godine.
