Julije Domac upozorava da bi to moglo povećati rizik od energetskog siromaštva, ali i da je to jedini način da se zaštiti klima prema ciljevima iz Pariškog sporazuma

Hrvatski građani koji se griju na plin plaćat će 25 posto skuplju cijenu najkasnije 2026. godine

Objavljeno: 20.07.2021. zagorjeinternational

Hrvatski građani koji se griju na plin plaćat će 25 posto skuplju cijenu plina najkasnije 2026., do kada bi se na plinsko grijanje trebala uvesti renta na stakleničke plinove, piše Novac.hr.

Taj scenarij navodi se u sklopu nedavno objavljene energetske strategije Europske komisije “Fit for 55”, koja uključuje ubrzano izbacivanje fosilnih goriva iz prometa i gospodarstva, ali i iz zgradarstva, koje je jedan od najvećih “pošiljatelja” CO2 u atmosferu.

– Ideja Europske unije je ukinuti sasvim grijanje na plin do 2050. i u tom smjeru ide prijedlog Europske komisije, a planira se da će stupiti na snagu 2026. – rekao je za spomenuti portal Neven Duić s Katedre za energetska postrojenja i energetiku zagrebačkog Fakulteta strojarstva i brodogradnje, a na spomenuti se prijedlog osvrnuo i ravnatelj Regionalne energetske agencije Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA) Julije Domac.

– U prijedlogu dopunjene Direktive o uspostavi sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova unutar EU, predviđeno je jačanje obveza na sektore koji su već bili uključeni u sustav trgovanja emisijama te širenje sustava na nove sektore – rekao je.

Širenje trgovanja emisija CO2, dodaje Domac, predviđa uključivanje cestovnog prometa i zgradarstva čime će se, zaključuje, osigurati dodatno smanjenje emisija stakleničkih plinova.

– Prijedlogom Europske komisije, uklanja se financijska subvencija koju je dosad imao prirodni plin za grijanje u zgradama i takvo grijanje bi moglo poskupjeti i do 25 posto. Ovo je jak poticaj dekarbonizaciji gradova, a vjerojatno će utjecati i na geopolitičke odnose EU i Rusije – ocjenjuje ravnatelj REGEA-e.

Polazeći od procjene da je ciljeve o zaštiti klime iz Pariškog sporazuma nemoguće ostvariti zadrži li se grijanje stambenih zgrada i obiteljskih kuća na prirodni plin, neke su europske zemlje, podsjeća Domac, već zabranile ugradnju plinskih kondenzacijskih bojlera u nove zgrade ili snažno potiču njihovu zamjenu drugim izvorima energije. Među negativne posljedice proširenja obveze na ETS trgovanje, uz povećane troškove grijanja, ravnatelj REGEA-e ubraja i povećanje rizika od energetskog siromaštva.

– Uključivanje emisija stakleničkih plinova iz sektora cestovnog transporta i zgradarstva povećat će cijenu energije te samim time i izdatke za energiju za sva kućanstva, neovisno o njihovu dohotku. Budući da u kućanstvima s nižim dohotkom, troškovi za energiju čine veliku stavku kućnog budžeta, to će se poskupljenje više negativno odraziti upravo na siromašna kućanstva. Tog su problema svjesni i u Europskoj komisiji pa se pripremaju mehanizmi koji bi i taj problem trebali ublažiti – navodi Domac.

U Hrvatskoj, dodaje, nema drugog načina nego što prije postići da cijena energije bude transparentna i tržišna, a istovremeno, predlaže, osigurati da ranjive skupine po jednoznačnom i poštenom kriteriju imaju subvencioniranu cijenu energije.

– Istodobno, treba razvijati koncept i podržati odluku da je na posljednjem natječaju za energetsku obnovu zgrada FZOEU bila i posebna linija za suzbijanje energetskog siromaštva – napominje ravnatelj REGEA-e.

Najnovije po kategorijama

Objavljeno u isto vrijeme

Pročitajte više s našeg weba

Prijavite se na naš newsletter