Pandemija COVID-19-a uz ‘lockdown’, socijalnu distancu, nošenje maski, štete  u gospodarstvu, velik broj razboljelih, a, nažalost, i umrlih, ono je po čemu će je se jednog dana, nadajmo se kada ćemo se toga samo prisjećati, najviše pamtiti. No napravila je i to da su ljudi više doma, ne idu na posao, mnogi rade od doma i ako se uzme da netko prosječno putuje na posao, sat do dva, ljudi dobivaju neka dodatna dva sata vremena više nego što su imali u ‘normalno normalnoj’ situaciji. Osim toga, počeli su zbog COVID-a općenito više paziti na zdravlje, misliti o njemu, o tome kako se premalo kreću i zbog toga su “procvali“, nazovimo ih,  “outdoor“ sportovi. To su biciklizam, trčanje, trail, planinarenje, dakle pretežito individualni sportovi, a ne oni na terenu gdje se ljudi više druže.

Nestašica dijelova

Zbog toga je, kaže nam naš sugovornik, Krapinčan Vjeran Skupnjak, vlasnik trgovine i servisa bicikala Jurilica Express, ali i strastveni sportaš, rekreativac upravo u navedenim sportovima, biciklistička industrija, odnosno potražnja i promet za biciklima, prošle godine narasla gotovo za 1000 posto.

– Ista stvar se ponavlja i ove godine, nije to stalo, a već prošle godine su se praktički ispraznila skladišta i nedostaje robe i dijelova, raznoraznih torbica i svega onoga što ide na bicikl. Toga nema ni ove godine, odnosno ima tek nešto malo. Proizvodnja nije toliko narasla, možda je čak i malo pala zbog COVID-a i zatvaranja tvornica te je nastao problem. Bicikla ima još jako malo i ni u jednoj državi Europe i svijeta, ako se ovaj trend nastavi, uskoro ih neće biti. Nitko ih neće imati jer svugdje ih nedostaje, nije to slučaj samo u Hrvatskoj – govori nam Skupnjak.

Nestašica dijelova je, kaže, zato što se puno više koriste i nije problem samo nestašica dijelova za prodaju i ugradnju, nego ne mogu bicikli niti izaći iz tvornica, jer se nemaju s čime ‘složiti’.

– Nedostaju dva-tri ključna dijela ili čak i ne ključna i jednostavno se bicikl ne može složiti u potpunosti i zato ostaje u tvornici. Također, kontejnerski prijevoz iz Kine, navodno je poskupio od 500 do 900 posto, a iz Tajvana 500 posto – tumači Skupnjak.

Skuplji bicikli

– Cijene bicikala su isto porasle zato što su ih podigli globalno, iako ne drastično, nekih 20-ak posto. Primjerice, e-bike-ovi koji su prije dvije godine bili po 15.000 kuna, sad su u prosjeku oko 20.000 kuna zato što su podignute carine između Kine i ostalih, ali i neki porezi. Ostali bicikli su također malo poboljšani, pa isti model od prošle godine ima neki poboljšani dio i zbog toga je nešto skuplji – kaže Skupnjak.

A osim manjka bicikala, događa se da nema ni dijelova, tako da će se vjerojatno stvoriti problem i oko popravaka zato što neće biti dijelova za zamjenu.

– Gužve su u servisima, što je normalno, zato što se puno više ljudi vozi zbog viška slobodnog vremena i manjka grupnih sportova, a uzimaju se bicikli stari šest, sedam ili više godina s tavana i iz podruma, kojima je potreban servis. Svi biciklistički servisi traže kada netko dolazi na servis, da se unaprijed najavi telefonom ili mailom i provjeri da li ima mjesta, jer ljudi zovu i pitaju da li im se može popraviti bicikl i kažu da nije problem ako će popravak trajati i dva tjedna, ali, nama je problem prostor, nemamo ih gdje stavljati dok čekaju na servis – objašnjava Skupnjak, koji kaže da još nešto ima mjesta za servis, ali uskoro će biti sasvim popunjeni. Oni koji misle uloviti ‘zadnji vlak’ za servis svog ljubimca na dva kotača, mogu mu se javiti na 098/837-963 ili e-mail: [email protected].

Cijene servisa su porasle kao i cijene ostalih usluga, ali u Zagorju su puno niže nego u Zagrebu, gdje su one 250 kuna i više. U Zagorju se cijena kreće između 100 i 200 kuna.

– Konstantno smo puni, imamo rast prodaje te kao i svi ostali, imamo previše posla. Najviše nas muči, nerazumijevanje ljudi na koje ponekad nailazimo. Primjerice, dođu ljudi i misle ostavit će bicikl, ne treba im da se popravi baš sad odmah, ali kao može do sutra, a situacija je nekad takva da ga ne mogu primiti ni u naredna tri tjedna, a kamoli popraviti do sutra – zaključuje Skupnjak.