INTERVJU – ŽELJKO KOLAR: Povodom Dana županije, krapinsko – zagorski župan govori o godinu dana borbe protiv pandemije koronavirusa, kada možemo očekivati početak obnove nakon potresa, ali i koji projekti očekuju Zagorce i Zagorke u budućnosti ako mu poklone povjerenje za treći mandat

“Naši zdravstveni djelatnici u proteklih godinu dana odradili su čudo, gospodarstvenici isto tako, a mi smo odradili sve projekte koje smo si zacrtali – zatražit ću Zagorce da mi daju povjerenje još jednom, da sve strateške projekte i završimo”

Objavljeno: 23.04.2021. alenbrodar

Povodom Dana Krapinsko – zagorske županije, koji se slavi 23. travnja, na blagdan sv. Jurja, razgovarali smo sa županom Željkom Kolarom. Dotakli smo se borbe protiv pandemije koronavirusa i stanja u zagorskom zdravstvu, posljedica koje su iza sebe ostavili zagrebački i petrinjski potres, te kada bi konačno mogla krenuti obnova oštećenih privatnih objekata. Pričali smo i o utjecaju koronavirusa na gospodarstvo i turizam u Zagorju, ali i značajnim projektima koji su se realizirali u proteklih godinu dana, kao i o onima koji su u planu i koje namjerava realizirati ukoliko mu Zagorke i Zagorci daju povjerenje za još jedan mandat, treći po redu, na čelu Krapinsko – zagorske županije.

Prije nešto više od godinu dana cijeli je svijet krenuo u borbu protiv koronavirusa, pa tako i Hrvatska, a samim time i Krapinsko – zagorska županija. Može li se danas reći da imamo dovoljno znanja i iskustva kako bismo donosili razborite i dobre epidemiološke mjere i samim time uspješno se borili protiv ovog “neprijatelja“?

Prije svega kad govorimo o koroni, moramo to sagledati s dvije pozicije. Prva je pitanje epidemiološke struke i liječenje korone kroz zdravstveni sustav, a druga je utjecaj korone na gospodarstvo i naš svakodnevni život. U prvom trenutku, čitavo smo vrijeme govorili da se borimo protiv nevidljivog neprijatelja i u toj je nepoznanici bilo dosta poteza koje danas nakon 13 mjeseci sigurno ne bismo povlačili. Pogotovo onaj koji se tiče zatvaranja između gradova i općina gdje se primjerice nije moglo iz Donje Stubice otići na benzinsku u Gornju Stubicu i obratno. Dakle, to su stvari koje danas sigurno ne bismo radili, no uvjeti da pobijedimo bolest i dalje su isti. Govorimo o održavanju osobne higijene i preporučenog razmaka. Ono što danas imamo, a prije 13 mjeseci nismo imali, jest cjepivo i zbog toga koristim svaku priliku da pozovem ljude da se prijave i cijepe s bilo kojim cjepivom jer ono sprječava teži oblik bolesti, da se ne završi na respiratoru i da se izbjegne smrt. Osobno, najteže mi je pratiti iz dana u dan stanje u našim bolnicama. Svaki dan u 7 sati ujutro, dobijem izvješće kakvo je stanje u našim zdravstvenim ustanovama, koliko imamo oboljelih u bolnici, koliko ih je na respiratoru te da li je netko, nažalost, preminuo. Kada to pratite godinu i nešto, ostavlja traga i možete zamisliti kako je onda tek našim zdravstvenim djelatnicima koji to proživljavaju svaki dan u svom poslu, oni koji se nisu iz skafandera skidali praktički 13 mjeseci i zbog toga im skidam kapu. Posao koji su oni napravili tijekom pandemije, nevjerojatan je. Koristim priliku da se zahvalim našim zdravstvenim ustanovama i djelatnicima na tome. Županija je kroz kupnju respiratora, aparata za održavanje životnih funkcija i sve potrebne medicinske opreme, trudila se omogućiti im najbolje moguće uvjete za liječenje naših pacijenata i ni u jednom trenutku nismo doveli naše zdravstvene djelatnike u situaciju da moraju birati koga će staviti na respirator, što se nažalost, u mnogim razvijenim državama događalo. Ipak, smrti nažalost nismo mogli izbjeći, stoga izražavam iskrenu sućut obiteljima preminulih od COVID-a 19.

Ističete veliki trud i napor koji cijelo vrijeme zdravstveni djelatnici ulažu kako bi pružili najbolju moguću skrb oboljelima, no koliko je demotivirajuće na njih djelovala situacija s neisporukom lijekova, dugovanjem prema veledrogerijama te dovođenje u pitanje isplate naknade za njihov težak rad?

Pitanje isplate plaća zdravstvenih djelatnika nije dolazilo u obzir. To nije bila opcija, rekao sam i javno, mi imamo redovite sastanke s našim ravnateljima zdravstvenih ustanova. Nekoliko puta smo pisali i ministru Berošu i premijeru Plenkoviću, upozoravajući na taj problem u zdravstvu koji je već dugi niz godina spreman za totalni remont. Funkcionira isključivo zahvaljujući zdravstvenim djelatnicima, a sustav je totalno zakazao. Naravno da je to za ljude demotivirajuće, a Županija kao osnivač zdravstvenih ustanova nema utjecaja na kolektivni ugovor, na visinu limita te na cijenu zdravstvenih usluga. Županija ulaže vlastita sredstva u zdravstveni sustav, ali to je za nabavku opreme, poboljšanje rada timova hitne, T1 i T2, nova vozila za Dom zdravlja i patronažne sestre, nabava raznih uređaja, ali za ovaj dio poslovanja mi nismo zaduženi jer ga jednostavno ne možemo financirati. Što prije treba priznati da je ovaj sustav neodrživ i krenuti u zdravstvenu reformu jer to je jedini način da se izvučemo iz ovog što može demotivirajuće djelovati i to je možda razlog zašto nam zdravstveni djelatnici odlaze iz države.

Već ranije ste istaknuli kako je bitno da se ljudi cijepe, no kod njih se stvara jedna doza nepovjerenja prema cjepivu AstraZenece i Johnson & Johnsona – kako ih motivirali da prihvate i ovo cjepivo kao ono koje može stvoriti više koristi nego štete za njihovo zdravlje?

Javno pozivamo ljude da se cijepe, osobno sam izjavio da ću se cijepiti AstraZenecom, odnosno da neću birati, već ću se cijepiti kada dođem na red bilo kojim cjepivom. Nadam se da bih sljedeći tjedan mogao doći na red, upravo zato što očekujemo veću količinu AstraZenece, a nema toliko ljudi zainteresiranih da bi se cijepili. Do sada, sva cjepiva koja smo dobivali, bila su u malim količinama. Organizirali smo cijepljenja preko ambulanti primarne zdravstvene zaštite, dakle liječnika opće prakse jer kad smo cjepivo podijelili na 70 ambulanti koliko ih imamo, onda je svaki liječnik dobio 16 – 20 doza. Prioritet je bilo cijepljenje starijih osoba, 65 plus i osoba s kroničnim bolestima i bilo je logično da se cijepe kod svog liječnika gdje im je bilo najbliže za doći, nego da smo organizirali masovna cijepljenja jer vidjelo se što se događalo na Velesajmu na organiziranom masovnom cijepljenju. Kad dobijemo veći broj cjepiva, imamo već pripremljene takozvane lokacije gdje ćemo cijepiti u Krapini, Zaboku, Pregradi, Klanjcu, Zlataru i Stubici. Bit ćemo bolji i organiziraniji te kroz kampanju pozivati ljude da se cijepe s bilo kojim cjepivom jer primjerice profesor Đikić i premijer Plenković, cijepili su se AstraZenecom. Na 18 milijuna ljudi u Velikoj Britaniji, koliko ih se cijepilo AstraZenecom, ako se ne varam, imali su negdje malo više od 30 slučajeva zgrušavanja krvi, a kada bismo to prebacili na broj stanovnika u Hrvatskoj, da se apsolutno svi cijepimo, to bi bilo oko 5-6 slučajeva gdje je onda rizik u odnosu na korist zapravo nemjerljiv. Stoga i dalje pozivam sve ljude da se cijepe. Ako želimo skinuti maske, biti u bliskom kontaktu s našim prijateljima i poslovnim suradnicima, onda jednostavno moramo napraviti taj potez, to je jedina prava zaštita od COVID-a 19.

Zadržimo se još nakratko u segmentu zdravstva, ovih se dana raspravljalo o pitanju izbora novog ravnatelja Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Stubičke Toplice – gdje je nastao problem oko izbora Tomislava Jadana, zašto je upravo on vaš prvi izbor i da li ostajete pri tome?

Stubičke Toplice su jedna sjajna zdravstvena ustanova koju je vodio doktor Davor Gredičak koji odlazi u mirovinu. Do pojave COVID-a 19 to je bila ustanova koja je pozitivno poslovala, Županija je imala investicije i ulagala u bolnicu da ona bude na ovoj razini na kojoj je sad te stekne sve ove certifikate koje ima. Kao osnivač dugo smo razmišljali kome bi mogli dati podršku te smo tako došli do imena gospodina Jadana koji je dugi niz godina u zdravstvenom sustavu. Bio je pomoćnik ravnatelja Opće bolnice Zabok dok se ona gradila te je on praktički bio zadužen za njenu izgradnju, a deset godina je ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo. Ima menadžerskih sposobnosti i to je bio naš okidač zbog čega smo se odlučili njemu dati povjerenje. Logički, obavili smo razgovor s predstavnicima osnivača u Upravnom vijeću kako bismo predstavili Jadana te se s njima konzultirali oko njegova izbora. Svi članovi koje Županija imenuje složili su se s izborom Jadana, a što se dogodilo s gospođom Cerc koja je u tom trenutku ostala suzdržana, to je pitanje za nju. Poštivat ćemo proceduru, pa je tako 29. travnja, sjednica Upravnog vijeća na kojoj će biti imenovan v. d. te će se raspisati novi natječaj. I dalje smatram i ostajem kod toga da je gospodin Jadan odličan odabir, da će ovaj projekt koji je pred nama i vođenje Specijalne bolnice, odlično obavljati.

Kako je koronavirus utjecao na gospodarstvo u županiji, mnogi su gospodarstvenici istaknuli kako krizu nisu osjetili, štoviše njihovo poslovanje je bilo bolje nego u godinama ranije, međutim mnogima su kompenzacijske mjere bile slamka spasa?

Treba biti objektivan i reći da rezultati koji još uvijek nisu službeno poznati, no manje – više ih znamo, iznad svakog su očekivanja. Zbog ‘lockdowna’ koji se dogodio u travnju i svibnju, općenito psihoze, zatvorene granice, izvoza i transporta robe i usluga koji nije funkcionirao, bojali smo se da ćemo za dva- tri mjeseca završiti s preko 3 – 3,5 tisuće ljudi na Zavodu za zapošljavanje što se na sreću, nije dogodilo, za što postoji nekoliko razloga. Prvi je taj da se pokazalo kako naše gospodarstvo stoji na čvrstim i zdravim temeljima, da imamo odličan menadžment, sjajne radnike, vrhunski proizvod, da smo izvozno orijentirani i to nas je ostavilo ‘na životu’. Nakon toga, pomogle su mjere Vlade RH koje treba pozdraviti jer bez te injekcije, sektor ugostiteljstva, ali i jedan dio prerađivačke industrije sigurno ne bi mogao preživjeti. U jednom trenutku, dobra epidemiološka situacija omogućila je da se jedan dio turističke sezone odradi i osigura jedan dio prihoda. Dio gospodarstvenika, čak ima i bolji rezultat u 2020. godini nego u 2019. godini, a prema informacijama koje smo dobili iz razgovora s direktorima najvećih tvrtki u Zagorju, koje akumuliraju najveći prihod, te predsjednikom Obrtničke gospodarske komore, vjerujem da će prihod biti veći od 13 milijardi kuna što je fantastičan rezultat u odnosu na sve ono što se događalo i čak smo bili jedna od rijetkih županija gdje je broj obrta u prošloj godini rastao.

Kakva je situacija u turizmu – posjećenost domaćih i stranih turista u odnosu na razdoblje kada nismo bili u “novo normalnom“ već samo normalnom?

Rezultatima smo negdje 25-30 posto iznad hrvatskog prosjeka. Dakle, Krapinsko – zagorska županija do 15. travnja, uspoređujući rezultat s 2019. godinom istog razdoblja, pokazuje da smo na 70 posto dolazaka te 72 posto noćenja što je izvrstan rezultat u odnosu na situaciju. Zanimljivo je da je 16 posto domaćih gostiju u dolascima veći nego 2019. godine i 0,44 posto nam je veći broj noćenja. Naravno, s obzirom na goru epidemiološku situaciju koja je kod njih nego kod nas, ogroman je pad u dolascima stranih gostiju iz država koje tradicionalno naginju kontinentalnom turizmu i našem Zagorju. Sa sadašnjom situacijom, s obzirom na sve ono što se događa u našem okruženju, možemo biti relativno zadovoljni. Zaključak je da ono što nama sad nedostaje su strani turisti i zato smo dogovorili da ćemo svakom stranom gostu koji dođe u bilo koji smještajni kapacitet u Krapinsko – zagorskoj županiji, platiti brzi antigenski test da se može bezbrižno vratiti u svoju državu i za to ćemo negdje oko 200-250 tisuća kuna izdvojiti iz županijskog proračuna. U dogovoru s našim hotelijerima i ljudima koji imaju smještajne kapacitete, ako bismo uspjeli procijepiti 50-60 posto ljudi kako najavljuje premijer Plenković i ako to naprave naše susjedne države, otvore nam se granice, zapravo mogli bismo turističku sezonu završiti negdje na 80 – 85 posto u odnosu na 2019. godinu. No, uvijek se treba ograditi, isključivo sve ovisi o epidemiološkoj situaciji. Za sada, u ovoj epidemiološkoj situaciji, rezultati su izvan očekivanja.

Osim borbe protiv koronavirusa, nažalost, prošlu su godinu obilježila i dva velika potresa –zagrebački i petrinjski. U Krapinsko – zagorskoj županiji, oba su potresa nanijela značajnu materijalnu štetu – kada se može očekivati da će se prvi stambeni objekti početi sanirati te kakva je situacija s oštećenjima na javnim ustanovama?

Nakon zagrebačkog potresa, reagirali smo žurno i tu moram pohvaliti lokalne stožere civilne zaštite, općine i gradove. Sve ljude smo zbrinuli unutar 24 sata i nitko tu noć nije prespavao na otvorenom, a kamoli nešto drugo. Zbrinuti su bili u Jezerčici ili kod svojih obitelji, a nakon toga kad je došao i program gdje su mogli iznajmiti stan i plaćati, taj dio smo relativno ‘bezbolno’ riješili, ako možemo koristiti taj izraz jer kad se nekome u nekoliko sekundi uništi ono što je stvarao cijeli život, onda sve osim toga da se ponovno useli u vlastitu kuću, zapravo je privremeno rješenje koje stvara ogroman pritisak i onemogućava normalan život toj osobi. Iako se radi o jednom manjem broju ljudi, nažalost, politika i izborni rezultat bili su ispred zdravog razuma i problema ljudi koji su se u tom trenutku našli u toj situaciji. Osim što smo prošle godine u lipnju, “pobijedili koronu” i išli na izbore, nismo donijeli zakon o obnovi Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije, pa smo to prolongirali nakon izbora. Kad je to doneseno u Saboru, formiran je Fond za obnovu Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije. Tek su se u prosincu, pojavili obrasci gdje su se ljudi mogli prijaviti na Ministarstvo graditeljstva za obnovu. Vidio sam da to ne ide dobro i zbog toga sam pokrenuo inicijativu gdje smo u Donjoj Stubici unutar ureda županije za graditeljstvo, prostorno uređenje i zaštitu okoliša zaposlili osobu koja isključivo pomaže ljudima u prikupljanju dokumentacije i pružanju stručne pomoći kako bi se ispunili obrasci. S krajem godine smo imali, šest zahtjeva. Na prošlom sastanku koji smo imali u Gornjoj Stubici, bilo je 66 zahtjeva, a 27. travnja imamo sastanak u Stubici i vjerujem da će ih tada biti preko 100. Kao Županija, napravili smo i više od onoga što zakonski moramo, međutim radi se o našim ljudima i tu nema dileme. U proračunu smo osigurali 15 milijuna kuna jer je to 20 posto od procijenjene vrijednosti ukupne štete. Nažalost, to i dalje ide sporo. Očekujem da bi se prvi građevinski radovi na području naše županije mogli dogoditi u rujnu ili listopadu te da bi obnova na području Krapinsko- zagorske županije mogla završiti negdje na ljeto 2023. godine. U obrazovnom sustavu, doživjeli smo puno više štete u petrinjskom potresu nego što smo doživjeli u takozvanom zagrebačkom. U svakom slučaju, puno je posla ispred nas. Nakon zagrebačkog potresa do početka školske godine, obnovili smo sve škole kako bi se moglo krenuti s nastavom. Nije bilo većih šteta, stoga smo utrošili oko dva milijuna kuna vlastitih sredstva. U takozvanom petrinjskom potresu, samo škola u Krapinskim Toplicama, imala je materijalnu štetu preko tri milijuna kuna. Škola u Lazu koja je stradala u prvom potresu i koju smo planirali sanirati, moramo je srušiti, a tu nam je i škola u Putkovcu, pa prema tome negdje oko 11,5 – 12 milijuna kuna, iznosit će ukupni iznos štete na našim školama u obrazovnom sustavu.

Koje biste projekte izdvojili kao najznačajnije projekte koji su se realizirali u proteklih godinu dana?

Poslovno-tehnološki inkubator Krapinsko – zagorske županije u Krapini, unutar kojeg smo oformili i Centar za robotiku i nove tehnologije, najznačajniji je projekt koji je završen u prošloj godini. Vrijednost investicije je 32,5 milijuna kuna od čega su 21,5 milijuna kuna europska sredstva, a ostalo su sredstva Krapinsko – zagorske županije. Unutra je 13 inkubacijskih prostora, od čega je pet za proizvodni dio i osam za uslužni. Proizvodni dio je popunjen, a za uslužni imamo još jedno mjesto, a da nije bilo korone bili bi popunjeni svi. Srednja škola Krapina tamo vodi Centar za robotiku i nove tehnologije gdje pripremamo djecu za tržište rada. Vjerujem da će se benefit ovog projekta vidjeti tek u budućnosti. Na drugom mjestu, istaknuo bih energetsku obnovu škola. U tom periodu, napravili smo šest velikih obnova škola, a to su srednje škole Bedekovčina i Konjščina te osnovne škole u Đurmancu, Kumrovcu, Gornjoj Stubici i Konjščini. Vrijednost projekata je 42,4 milijuna kuna. Zatim možemo govoriti o sportskim dvoranama gdje smo završili sportsku dvoranu u Đurmancu u vrijednosti od 20 milijuna kuna i Hrašćini čija je vrijednost 12,9 milijuna kuna, a u svibnju ćemo otvoriti sportsku dvoranu u Zlatar Bistrici u vrijednosti od 23 milijuna kuna. Dakle, skoro 55 milijuna kuna uloženo je u sustav obrazovanja. Vjerujem da će to djeca koristiti za nastavu u sportskoj kulturi, ali i sportske udruge dobiti kvalitetan prostor za svoje aktivnosti. Treba spomenuti, Regionalni centar kompetentnosti za turizam i ugostiteljstvo u Zaboku. Naša Srednja škola u Zaboku je druga ocijenjena u tom sektoru u Hrvatskoj, treća ukupno od 523 škole koje su bile u tom ocjenjivanju Ministarstva znanosti i obrazovanja. Na temelju toga, pripremili smo sjajan projekt, za koji smo prije tjedan dana imali početnu konferenciju gdje smo potpisali dva ugovora i osigurali bespovratnih 96,6 milijuna kuna za provedbu tog projekta, od čega su 30 milijuna kuna sredstva Ministarstva regionalnog razvoja i 66,6 milijuna kuna, Ministarstva turizma. Županija će uložiti 14 milijuna vlastitih sredstva i vrijednost tog projekta bit će otprilike 110 milijuna kuna i što se tiče samog obrazovanja, u tom sektoru nikad više ništa neće biti isto. Ogroman je to iskorak za sljedećih 50 godina i cjeloživotno obrazovanje i ponovna sinergija gospodarstva i obrazovanja, ali i podizanje Zagorja kao destinacije na jednu višu razinu jer nije dovoljno da sagradite hotel s četiri ili pet zvjezdica, morate imati osoblje koje može tome odgovoriti i smatram da je to odličan potez. Naravno, tu je Specijalna bolnica Krapinske Toplice, za koju smo mi ishodili građevinsku dozvolu još u listopadu 2019. godine, ali smo dalje nastavili razvijati projekt kao nacionalni centar za liječenje srca i mozga. To je stručni dio koji se paralelno radi s ovim. Investicija je vrijedna 380 milijuna kuna, a mi smo je stavili kao prvi i najznačajniji strateški projekt za Krapinsko – zagorsku županiju. Pred potpisivanjem smo razvojnog sporazuma s Vladom RH, gdje bi u Krapinsko – zagorsku županiju trebale stići investicije vrijedne otprilike 2,4 milijarde kuna. Tu je i ZEZ u dvorcu Stubički Golubovec, gdje smo dobili lokacijsku dozvolu, u lipnju građevinsku dozvolu i krećemo s velikim projektom gdje ćemo Krapinsko – zagorsku županiju pozicionirati u tom znanstvenom smislu. To je još jedan od takozvanih “bajkovitih projekata“ koji će ostaviti dugoročnog traga u Krapinsko – zagorskoj županiji. Pripremili smo i šest građevinskih dozvola spremnih za izgradnju novih sportskih dvorana te su tri u pripremi, s time da bi dozvola za Oroslavje trebala biti gotova za mjesec dana, Sveti Križ Začretje i Zlatar možda za dva – tri. Znači devet novih sportskih dvorana na području Krapinsko – zagorske županije, ukupna vrijednost 236 milijuna kuna. Dinamika će ovisiti o tome da li će u mehanizmu za oporavak ili u novoj financijskoj omotnici biti omogućeno povlačenje europskih sredstva za izgradnju sportskih dvorana. Za škole se zna da hoće, imamo nekoliko gotovih građevinskih dozvola, za dogradnju škola, Petrovsko i Radoboj, Hum na Sutli, Zabok te niz škola. Bit ćemo sigurno spremni da uzmemo taj novac, dinamika same provedbe, ovisit će o tome. Tu je i otvaranje Sigurne kuće na području Krapinsko – zagorske županije u kojoj su se mjesta nažalost vrlo brzo popunila. Ministarstvo rada i imovinskog sustava obitelji i socijalne politike donijelo je odluku o financiranju projekta “Novi početak“ Dom za žrtve obiteljskog nasilja u visini od 11.626.000 kuna koji smo pripremili. Kupili smo nekretninu na području naše županije za 400.000 kuna iz vlastitih sredstva i počet ćemo graditi ove godine. Sljedeće godine na ljeto bit će useljiva. Uz sanaciju klizišta, mislim da su to najznačajnije stvari koje smo radili na području Krapinsko- zagorske županije, s time da su tu i pomoćnici u nastavi za djecu s posebnim potrebama gdje smo četiri godine imali ugovor na 10 milijuna kuna, projekt Zalogajček, poslovni anđeli, niz stvari koje praktički radimo jedini u Hrvatskoj, kao što je fotoelektrana na krovovima za koju je Opća bolnica Zabok dobila nagradu “Hrvoje Požar”. Pripremili smo 43 objekta na kojima će se u sljedeće četiri godine po istom principu napraviti fotoelektrane na krovovima. Da zaključim, ključne projekte koje smo ljudima obećali kroz četiri godine, smo sve realizirali ili pripremili za realizaciju.

Krenuli se u utrku za osvajanje trećeg mandata funkcije krapinsko-zagorskog župana – koja je vaša strategija za ponovno osvajanje povjerenja Zagoraca i Zagorki?

Ako ste primijetili, uopće još nisam u kampanji, moji jumbo plakati pojavili su se tek neki dan. Radim svoj posao, pa možda sam sad čak i malo manje u medijima, nego u nekom periodu prije nekoliko mjeseci jer smo tada intenzivno završavali projekte. Nisam namještao završavanje projekta kako bih u travnju i svibnju svaki dan otvarao po jedan projekt, već smo ih otvarali onako kako smo imali ugovore i kako smo ih završavali. Otvorit ćemo do izbora tek tri projekta, u četvrtak smo otvorili Stazu kroz krošnje u Zelenjaku gdje smo uz Spomenik hrvatskoj himni “Lijepa naša“, u zaštićenom krajoliku, napravili stazu koja je mamac za turiste i čitavu obitelj. Vjerujem da će itekako imati utjecaja na broj dolazaka u klanječki i kumrovečki kraj. S bazenom u Specijalnoj bolnici Stubičke Toplice, malo se kasni jer smo morali mijenjati projektnu dokumentaciju, no za otprilike dva tjedna ćemo otvoriti i taj vanjski bazen od 33 metara, investiciju u vrijednosti od 24 milijuna kuna. Također, otvorit će se i sportska dvorana u Zlatar Bistrici. Nakon svega onoga što smo napravili i onoga što smo pripremili kroz Razvojni sporazum i strateške projekte, zatražit ću od Zagorki i Zagoraca, onih koji žive u našoj županiji da mi daju još jednom povjerenje da ove strateške projekte završimo. Ovo je nova utakmica, rezultat je 0:0, poštujem sve protukandidate, ali vjerujem da će nam na temelju onoga što smo napravili ljudi dati svoje povjerenje i očekujem pobjedu u prvom krugu kao što je to bilo 2013. i 2017. godine, ali isto tako i 2009. godine u mom gradu Klanjcu.

Ukoliko vam Zagorci i Zagorke poklone svoje povjerenje, koje projekte mogu očekivati u budućnosti?

Teško ćemo određivati dinamiku, ali točno smo odredili prioritete pri čemu su prvi prioritet, Krapinske Toplice, gdje nema alternative i to sam rekao i ministru zdravstva, premijeru te ministrici turizma i sporta. To je kapitalni projekt na kojem je moj tim ljudi 3,5 mjeseca intenzivno radio s timom iz ministarstva gdje smo radili različite varijante. Pozvali smo jedinice lokalne samouprave da prijave svoje projekte te su neki općinski projekti ušli u Strateški sporazum. Crna kraljica, Bedekovčanska jezera, Lepoglavska spojnica, završetak brze ceste prema Mariji Bistrici sa spojevima na Popovec i Breznički Hum, Specijalna bolnica Stubičke Toplice,… Mijenjali su se uvjeti iz Europske komisije, naš Razvojni sporazum nešto je drugačije koncipiran nego što je bio projekt Slavonija, Baranja i Srijem. Krenuli smo u pregovore i dogovore s ministarstvom po jednom modelu, zvali jedinice lokalne samouprave, prijavili 72 projekta, a neki projekti su u vrijednosti od 2-3 milijuna kuna što je za jednu općinu veliki iznos. Naš najveći iznos je 380 milijuna kuna, a to su Krapinske Toplice. Financijski je najzahtjevnija Lepoglavska spojnica, projekt koji će se kontinuirano provoditi desetak godina, ovisno o povlačenju sredstva iz europskih fondova. Prvo se trebaju odobriti idejna rješenja, zatim se izrađuje kompletna dokumentacija tako da neće se sve investicije početi ove godine, no, mi župani ćemo inzistirati da iz svake županije jedan strateški projekt koji ima građevinsku dozvolu, ide u provedbu odmah. Razvojni sporazum je moja ideja koju su podržali kolege župani, mi smo njeni inicijatori, dok je Vlada bila inicijator za Slavoniju, Baranju i Srijem. Nadam se da će rezultat povlačenja sredstava biti isti.

Za kraj, što biste povodom Dana županije, poručili svojim Zagorcima i Zagorkama?

Prije svega čestitka svim stanovnicima Krapinsko – zagorske županije, svim Zagorcima i Zagorkama na našem danu. Velika zahvala zdravstvenim djelatnicima iz svih naših zdravstvenih ustanova koji su odradili i koji još uvijek rade nevjerojatan posao u borbi s COVID-om 19 i zbog njih pozivam sve ljude da se prijave za cijepljenje i cijepe jer ovi ljudi nemaju privatnog života, ne novog normalnog, već nikakvog, već godinu dana. Gospodarstvenicima, upravo zbog ovih rezultata koje smo postigli i koji su nam omogućili da izvršenje našeg proračuna bude najbolje u povijesti jer ono je bilo 226.390.000 kuna što je za 16 milijuna kuna više nego 2019. godine. To su nam omogućila povlačenja europskih sredstva za projekte koje smo završili i koje smo pripremali, te porez na dohodak jer nije bilo otpuštanja i to nam je omogućilo da projekte završimo do kraja. Zahvala mojim zamjenicima, Jasni Petek i Anđelku Fereku – Jambreku, mojim pročelnicima, ravnateljicama i ravnateljima, direktoricama i direktorima jer mi smo svi jedan tim. Nijedan čovjek ne može sam napraviti ništa, a ono na što sam posebno ponosan je to da imamo sjajnu REGEU, ZARU, Poduzetnički centar, da smo stvorili tim mladih, školovanih i kvalitetnih ljudi koji se mogu postaviti na bilo koji projekt da ga provedu uz povlačenje sredstva iz europskih fondova. Hvala svima i sretan Dan županije!

Najnovije po kategorijama

Mještani Hlebovog Sela bicikliste počastili sokom i štruklima, a svi zainteresirani mogli su evidentirati svoje bicikle i doznati kako se zaštititi od krađe

PRAVI SPORTSKI DAN U ZLATARU: U sklopu "Zlatarskog ljeta" održana "Mala biciklijada", na kojoj se okupilo 97 sudionika, a angažirali su se i vatrogasci i policajci

Mještani Hlebovog Sela bicikliste počastili sokom i štruklima, a svi zainteresirani mogli su evidentirati svoje bicikle i doznati kako se zaštititi od krađe

Objavljeno: 14.06.2021. zagorjeinternational
ŽELJKO KOLAR: Županija je pripremila projekte vrijedne 1,5 milijardi kuna. ZORAN GREGUROVIĆ: Mi u Gradu Krapini jedva čekamo raspisivanje natječaja

HRVATSKOJ NA RASPOLAGANJU 24,2 MILIJARDE EURA: Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU u Krapini predstavilo mogućnosti koje donosi nova europska financijska omotnica 2021. - 2027.

ŽELJKO KOLAR: Županija je pripremila projekte vrijedne 1,5 milijardi kuna. ZORAN GREGUROVIĆ: Mi u Gradu Krapini jedva čekamo raspisivanje natječaja

Objavljeno: 08.06.2021. zagorjeinternational

Objavljeno u isto vrijeme

Pročitajte više s našeg weba

Prijavite se na naš newsletter