S 27 glasova za i četiri suzdržana, članovi Županijske skupštine Krapinsko – zagorske županije su na svojoj 25., posljednjoj sjednici u ovom sazivu, izglasali prvi rebelans županijskog proračuna.
Proračun Županije bez proračunskih korisnika ovom I. izmjenom iznosi 250.394.480,25 kuna, što je za 12.104.055 kuna ili pet posto više u odnosu na prethodni plan, koji iznosi 238.290.425,25 kuna.
– Proračun povećamo iz dva razloga – prvo, zato što idemo preko Fonda solidarnosti zatražiti povrat sredstava koja smo uložili za sanaciju škola prošle godine i nakon potresa 29. prosinca, kao i za izgradnju nove područne škole u Lazu Bistričkom, koja je nakon prvog potresa imala narančastu naljepnicu, pa crvenu, ali je bila spremna za adaptaciju, dok je “petrinjski potres” doveo do toga da su statičari rekli da je moramo srušiti i idemo sasvim drugačijim postupkom. To je oko pet milijuna kuna, 3,5 milijuna kuna su štete na drugim školama u “petrinjskom potresu”, a 2,1 milijun kuna smo mi platili iz našeg proračuna u 2020. godini za takozvani “zagrebački potres”. Sada postoji mogućnost da si ta sredstva povratimo i to je osnovni razlog rebalansa proračuna. S druge strane, gospodin Andabak je uplatio 1,5 milijuna kuna sukladno penalizaciji jer nije počeo s izgradnjom projekta Stubičke Toplice na vrijeme. Mi smo u proračun stavili novu stavku, kako smo i najavili, taj ćemo novac ostaviti u Stubičkim Toplicama, za dogradnju škole ili izgradnju nove sportske dvorane, sve ovisi za što će se odlučiti novi načelnik ili načelnica i novo Općinsko vijeće – pojasnio je krapinsko – zagorski župan Željko Kolar.
Upravo oko stavke vezane uz penale Koncerna Sunce, koji od 2008. godine nije započeo s radovima na projektu izgradnje Zdravstveno – turističkog kompleksa Stubaki d.d. u Stubičkim Toplicama, vijećnici su zatražili dodatna pojašnjenja na aktualnom satu Županijske skupštine.
U najboljoj namjeri
U kojoj je fazi ugovor između Koncerna Sunce i Županije te što je s povratom zemlje koja je bila u projektu, a koja je prije bila u vlasništvu Specijalne bolnice, ali je prenesena na Županiju, pitala je ZDS-ova Nina Gradiški Zrinski.
– Ukupan rok za realizaciju projekta, prema ugovoru, je pet godina. Penalizacija je plaćena jer nakon 2,5 godine od potpisivanja aneksa ugovora, nisu počeli radovi – rekao je Kolar, dodavši kako za sada nema razloga da se ugovor raskine.
– U osnovnom ugovoru piše da, ukoliko bi došlo do nerealizacije projekta, svaki od partnera u javno – privatnom partnerstvu povlači sve ono što je uložio u sam projekt. Mi, osim zemljišta, nismo uložili niti jednu kunu. Sve ono što je uloženo u infrastrukturu, bilo je ulaganje privatnog partnera. Već sam prethodno najavio da još jednog produžetka roka neće biti i iza toga stojim. Nakon lokalnih izbora, pobjede u prvom krugu, ja ću odmah tu temu staviti na dnevni red nove Županijske skupštine, pozvati gospodina Andabaka i to raščistiti jer nema potrebe da čekamo da onog krajnjeg roka. Ima i nekih promjena u poslovanju gospodina Andabaka i sve ćemo to morati uzeti u obzir – istaknuo je Kolar.
Ivan Hren (HDZ) je pak pitao kako to župan misli da će milijun i pol kuna nadoknaditi to što 109 milijuna eura vrijedan projekt nije profunkcionirao, što nitko ondje nije zaposlen i činjenicu da je, u slučaju pronalaska nekog drugog strateškog partnera, sada ondje moglo biti zaposleno 20, 30, 50 ljudi.
– Nema nijednog projekta te veličine koji je realiziran u kontinentalnom dijelu Hrvatske. JPP je u najboljim namjerama potpisan prije “xy” godina i kada je projekt bio spreman za realizaciju, 2009. godine došlo je do krize te su mnogi projekti ostali sa strane. Na Županijskoj smo skupštini razgovarali o tome hoćemo li razvrgnuti ugovor i krenuti tražiti novog partnera ili ćemo pokušati s postojećim partnerom. Obavili smo barem 15-ak razgovora s potencijalnim investitorima, ali nismo uspjeli dogovoriti tako veliku investiciju. Nitko ne može nadoknaditi štetu koja je nastala niti ja od toga bježim, ali nije bilo niti garancije da ćemo takav veliki projekt provesti. Projekt je rađen u najboljoj namjeri – rekao je Kolar.
Rekordni proračun
Prvom izmjenom proračuna Županije i njezinih proračunskih korisnika (osnovne i srednje škole, učenički domovi, zdravstvene ustanove, Zavod za prostorno uređenje, Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode, Zagorska razvojna agencija, Dom za žrtve nasilja u obitelji “Novi početak”) za 2021. godinu proračun iznosi 1.023.437.152 kune, što je za 12.237.755 kuna ili jedan posto više u odnosu na prethodni plan, koji iznosi 1.011.199.397 kuna.
Vijećnici su na 25. sjednici Županijske skupštine prihvatili i godišnji izvještaj o izvršenju proračuna KZŽ za 2020. godinu. Županija je lani, bez proračunskih korisnika, ostvarila ukupne prihode i primitke od 225.285.547,44 kune, koji, uvećani za preneseni višak iz prethodnog razdoblja (7.179.607,04 kune), iznose 232.465.154,48 kuna, što je 97 posto godišnjeg plana, koji je iznosio 240.059.772 kune. Navedena realizacija je za 13.859.205,30 kuna ili 20,6 posto veća u odnosu na 2019. godinu, kada je taj iznos bio 218.605.949,18 kuna. Navedeno povećanje prvenstveno je posljedica povećanja namjenskih sredstava (kredit te bespovratna sredstva EU i MRRFEU) za provedbu kapitalnih EU projekta (Poduzetničko – tehnološki inkubator, energetska obnova škola, poboljšanje pristupa primarnoj zdravstvenoj zaštiti).
Istovremeno, rashodi i izdaci Županije u 2020. godini ostvareni su u iznosu od 226.390.447,08 kuna, što je 94 posto godišnjeg plana, koji je iznosio 240.059.772 kune. Navedena realizacija je za 15.701.644,77 kuna ili 7 posto veća u odnosu na 2019. godinu, kada je iznosila 210.688.802,31 kunu. Revolving kredit planiran/ugovoren je u visini 15.000.000 kuna, a koristi se za premošćivanje jaza nastalog zbog različite dinamike između priljeva bespovratnih sredstava za financiranje kapitalnih EU projekata i dospijeća obveza po tim projektima. Navedeni revolving kredit se uključuje u proračun u ugovorenom iznosu, dok se njegovo korištenje anulira kada se uplate bespovratna sredstva koja su njime supstituirana te zapravo predstavlja “prolaznu” poziciju jer samo kratkoročno zamjenjuje priljev sredstva iz drugih izvora. Navedeni priljev je izvjestan, ali ročno neusklađen s likvidnošću projekata.
S obzirom na realizaciju prihoda i primitaka te rashoda i izdataka, uključujući i preneseni višak prihoda nad rashodima iz prethodnog razdoblja, Županija je u 2020. godini ostvarila višak prihoda i primitaka u odnosu na rashode i izdatke u iznosu od 6.074.707,40 kuna. Od navedenog viška, 1.854.976,58 kuna su neutrošena namjenska sredstva, dok su 4.219.730,82 kune nenamjenska sredstva, tj. vlastita raspoloživa sredstva.
Župan Kolar ističe da je zadovoljan rezultatom.
– U protekloj zaista užasnoj 2020. godini veseli me što smo napravili rekordni proračun. Realizirali smo 226 milijuna kuna, što je za 13,8 milijuna kuna više nego 2019. godine, koja je bila rekordna u odnosu na sve ove godine. Realizirali smo apsolutno sve europske projekte i time sam više nego zadovoljan – istaknuo je Kolar.
Međutim, oporba smatra da se u čitavom četverogodišnjem mandatu moglo bolje.
– Bilo je puno obećanja i puno marketinga, a ostvareno je malo toga. Teško mi je pobrojati, možda na prst jedne ruke, uspjele projekte, i to ako bismo tu brojali projekte energetske obnove škola, za koje je novac dala država, uz nešto potpore Županije. Župan se, mnogo puta slušamo, hvali zapošljavanjem, no, što je tu Županija omogućila? To je privatni sektor kojemu je to omogućeno uz državne potpore aktualne Vlade gospodina Plenkovića, a ne županije. Onih par posto sufinanciranja kamata od strane Županije je sitnica. Malo je toga realizirano od onog što zanima nas u Zagorju – turizam, poljoprivreda… – rekao je Ivan Hren.
Zdravstveni sustav
Što se tiče ostvarenja prošlogodišnjeg proračuna Županije i proračunskih korisnika, ostvareni su ukupni prihodi i primici, uvećani za preneseni višak iz prethodnog razdoblja, u iznosu od 844.878.572,31 kunu, što je 85 posto godišnjeg plana, koji je iznosio 989.544.394,50 kuna. S druge strane, ukupni rashodi i izdaci u 2020. godini, uključujući proračunske korisnike, ostvareni su u ukupnom iznosu od 885.082.353,69 kuna, što je 89 posto godišnjeg plana, koji je iznosio 989.544.394,50 kuna. S obzirom na realizaciju prihoda i primitaka te rashoda i izdataka, u 2020. godini ostvaren je manjak prihoda i primitaka u odnosu na rashode i izdatke u iznosu od 40.203.781,38 kuna.
Navedeni manjak posljedica je manjka poslovanja zdravstvenih ustanova, prvenstveno Opće bolnice Zabok i bolnice hrvatskih veterana te Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice.
– Ono što nije dobro, a što nije bilo na današnjem dnevnom redu, jest izvješće o poslovanju zdravstvenih ustanova, koje su u katastrofalnom stanju. Zdravstveni sustav nam se doslovce raspada, rekao sam da je taj model financiranja odavno potrošen i morat ćemo svi zajedno nešto učiniti. Ovo stanje je neizdrživo. Zdravstvene ustanove neće imati za osobne dohotke. Već sam dva puta pisao premijeru, dva puta sam pisao ministru zdravstva, dva puta sam pisao ravnatelju Zavoda za javno zdravstvo, razgovarao sam s premijerom, bila je jedna reakcija, međutim, ona nije bila dovoljna. Jednostavno će se morati povećati limiti zdravstvenim ustanovama jer će nam se dogoditi da ljudi koji su iznijeli kompletan teret borbe protiv COVID-a, ostanu bez plaće. Mi praktički imamo 40 milijuna kuna gubitka u zdravstvenim ustanovama. Ako do kraja tjedna premijer Plenković ne reagira, imat ću pressicu pred njegovim uredom – najavio je župan Kolar.
Vijećnici su prihvatili i Izvještaj o utrošku proračunske zalihe za razdoblje siječanj – veljača 2021. Naime, prema zakonskoj odredbi, proračunska zaliha iznosi 600 tisuća kuna, a zbog novonastalih okolnosti vezanih uz potres i COVID-19, ona je potrošena. Od toga je po 50 tisuća kuna otišlo Sisačko – moslavačkoj županiji te gradovima Sisku, Petrinji i Glini, a 400 tisuća kuna Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice, za pomoć u kupnji opreme za skrb pacijenata oboljelih od COVID-a 19.
– Nažalost, imam zakon prema kojem je naša rezerva vrlo mala i mi smo pokrenuli i postupak da se ide u izmjenu zakona jer kod velikih elementarnih nepogoda vi ili morate ići u hitan rebalans proračuna da biste mogli intervenirati ili uzeti iz rezerve. 29. prosinca bio je veliki potres koji je pogodio Sisačko – moslavačku, ali i dio naše županije i sva pomoć koja je išla za Sisačko – moslavačku županiju, išla je iz rezerve. Mi smo si sada rebalansom proračuna ostavili neke stavke, ako bi trebalo još dodatno intervenirati, da to možemo učiniti. U proračunu imamo osigurano i 15 milijuna kuna za nadoknadu troškova obnove, onih 20-ak posto koji mi moramo osigurati u proračunu. Procijenjena šteta je već sada za oko dva milijuna kuna manja i vjerojatno će tu biti dovoljno prostora ako će trebati povući neki novac – pojasnio je župan Kolar.
Aktualni sat
Na aktualnom satu bila su još dva pitanje vijećnika, pa je tako Zoran Gregurović (HDZ) pitao je li poduzeto nešto kako bi opstala specijalistička oftalmološka ambulanta u Domu zdravlja u Krapini, a predložio je i da se uredi pristupna cesta prema krapinskon Domu zdravlja, a koja je i u vlasništvu spomenute ustanove, jer se, kaže Gregurović, počela raspadati.
– Radi se o liječniku koji je bio u privatnoj praksi i koji je navršio visoke godine. Načelno, on može dobiti suglasnost Ministarstva, međutim, treba ispuniti preduvjete, odnosno, ambulanta se treba vratiti u sastav Doma zdravlja, za što se trebaju ispuniti određeni preduvjeti i trenutno se vrše razgovori u tom smjeru – pojasnila je zamjenica župana Jasna Petek, dok je župan Kolar rekao da će uvažiti prijedlog vezano uz obnovu pristupne ceste.
Napravit će se, najavio je, troškovnik kako bi Dom zdravlja, Županija i Grad mogli krenuti u taj projekt.
Mišo Grilec (HDZ) je pak pitao župana Kolara što je s projektom izgradnje bazena u Pregradi koji je navodno bio Kolarovo obećanje.
– Kad o nečemu želite govoriti, onda o tome morate znati barem nešto. Jer ovako ispadate malo smiješni. Projekt izgradnje ekološkog bazena u Pregradi projekt je Grada Pregrade, a ne Županije. Drugo, taj projekt ima projektnu dokumentaciju i on će se realizirati u novoj financijskoj omotnici iz EU fondova. Veliki projekti ne idu preko noći – rekao je Kolar.
Grilec je na to odvratio da on zna što znače veliki projekti te kada bi gospodarstvenici velike projekte realizirali 20 godina, nitko od njih ne bi u državni proračun uplatio niti lipu.
