“Kultura na aparatima“, tako se najčešće govorilo u protekloj 2020. godini, godini u kojoj je koronavirus promijenio naš dosadašnji način funkcioniranja. Zbog prirode djelatnosti, koja uključuje publiku, okupljanje više ljudi na jednom mjestu, najčešće u zatvorenom prostoru, upravo je kultura jedna od najpogođenijih grana, jer je kulturnim djelatnicima gotovo u potpunosti onemogućen rad. Osjećaju to glumci, pjevači, plesači, ali i muzejski djelatnici, koji bilježe enormne padove broja posjetitelja u prošloj godini. Kako se korona kriza odrazila na djelatnost Muzeja krapinskih neandertalaca te koji su planovi za ovu godinu, razgovarali smo s voditeljem muzeja Juricom Sabolom.
Ovogodišnja “Noć muzeja” održana je virtualno. Što ste pripremili?
Ove godine nismo imali neki poseban program, s obzirom na situaciju. Pripremljena je jedna kraća virtualna šetnja stalnim muzejskim postavom. Inače, kroz cijelu prošlu godinu bili smo vrlo aktivni na društvenim mrežama, tako da smo na Facebooku imali različite objave o aktivnostima u Muzeju, kviz, pitalice i slično, a pokrenuli smo i Instagram profil koji se pokazao kao pun pogodak. Samo smo prošle godine imali više od 297.000 virtualnih posjetitelja!
Kakvi su vaši planovi za ovu godinu? Što sve očekuje posjetitelje?
Ove 2021. godine sva događanja smo koncentrirali u drugu polovicu godine, nadajući se da će se situacija s korona krizom normalizirati te da ćemo se vratiti na staro normalno, koje svi priželjkujemo. Tako na krajem kolovoza očekuje novi program pod nazivom ROK (Radionice za odrasle i klince), a Ljetna geološka škola odlazi u povijest. U rujnu ćemo obilježiti pola stoljeća muzejske djelatnosti na Hušnjakovom, s obzirom na to da je 11. rujna 1971. godine započeo s radom Muzej evolucije. Organizirat ćemo prigodnu izložbu i program. Zatim su planirana i gostovanja naše izložbe o krapinskom pračovjeku u Vukovaru i Slavonskom Brodu, a u Krapini bi trebao gostovati Cerkljanski muzej iz Slovenije. Kroz jesen ćemo organizirati još Dane europske baštine i Dane mreže Ice Age Europe. U planu su i redovni edukativni programi također s nekim novitetima, a na kojima vrijedno radi naša muzejska pedagoginja Lorka Lončar Uvodić.
Što u slučaju da situacija s koronavirusom potraje? Imate li “plan B”?
U slučaju da korona kriza još malo potraje, imamo određeni “plan B”. Tako trenutačno radimo na izradi projekta online stručnih vodstava uživo. Pokušat ćemo u ovom periodu, kada su zabranjeni školski izleti i izvanučionična nastava, približiti Muzej školama u virtualnom obliku. Smatram da ćemo se barem na neki način više približiti djeci kojim je u ovim ludim vremenima gotovo pa sve zabranjeno. U slučaju da se stroge mjere nastave i najesen, dio spomenutih programa imat ćemo u virtualnom obliku.
Kako se muzeji mogu prilagoditi novonastalim okolnostima? Može li muzejska djelatnost preživjeti korona krizu? Kako?
Smatram da je sve muzeje u svijetu, pa tako i u Hrvatskoj, izuzetno pogodila ova situacija, međutim u Hrvatskoj se još dogodio i potres, dakle, još jedna otežavajuća situacija. Nitko se nije pripremao na takav scenarij te su se zasigurno mnogi muzeji zatekli nespremni odgovarati novonastalim izazovima. Međutim, brzo smo zajedničkim snagama kulturu, pa tako i muzejsku djelatnost, prilagodili situaciji, tako da ipak nismo izgubili kontakt s publikom. Sada smo već polako naučili živjeti i nositi se tim nedaćama, pa tako i raditi u novim uvjetima. Svako vrijeme nosi svoje nove izazove i probleme s kojima se moramo znati nositi, međutim, važno je prilagoditi se okruženju u kojem radimo te osluškivati potrebe korisnika kulturne baštine, pa makar one bile i novo normalne.
