“Kultura na aparatima“, tako se najčešće govorilo u protekloj 2020. godini, godini u kojoj je koronavirus promijenio naš dosadašnji način funkcioniranja. Zbog prirode djelatnosti, koja uključuje publiku, okupljanje više ljudi na jednom mjestu, najčešće u zatvorenom prostoru, upravo je kultura jedna od najpogođenijih grana, jer je kulturnim djelatnicima gotovo u potpunosti onemogućen rad. Osjećaju to glumci, pjevači, plesači, ali i muzejski djelatnici, koji bilježe enormne padove broja posjetitelja u prošloj godini. Kako se korona kriza odrazila na djelatnost Muzeja seljačkih buna u Gornjoj Stubici te koji su planovi za ovu godinu, razgovarali smo s voditeljem Galerije Antuna Augustinčića u Klanjcu, Božidarom Pejkovićem.
Koliko ste posjetitelja zabilježili u protekloj godini i koliki je to pad u odnosu na prijašnje godine?
U protekloj smo godini zabilježili oko tri i pol tisuće posjetitelja, što je otprilike četvrtina prosječnog broja posjetitelja u prethodnih nekoliko godina. Tako drastičan pad broja posjetitelja bio je neminovan u uvjetima korona krize, jer su onemogućeni grupni posjeti te likovne radionice stegnute epidemiološkim uvjetima. No, to ne znači da je i interes za Galeriju pao.
Jeste li unatoč korona krizi uspjeli realizirati neke programe u 2020.?
Godina 2020. je za Galeriju Antuna Augustinčića bila godina okruglih obljetnica, u kojoj smo bilježili 120. obljetnicu rođenja Antuna Augustinčića i 50. obljetnicu osnutka njegove Galerije, 40. obljetnicu časopisa “Anali Galerije Antuna Augustinčića“, 20. obljetnicu sudjelovanja Galerije u muzejskim edukativnim akcijama povodom Međunarodnog dana muzeja, 10. obljetnicu samostalnog obilježavanja Međunarodnog dana mira, 10. obljetnicu suradnje s Akademijom likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu te 10. obljetnicu sudjelovanja u manifestaciji “Noć muzeja“. Gotovo sve smo ih uspjeli i obilježiti onako kako smo planirali ̶ radno, sukladno našem ustaljenom godišnjem kalendaru događanja.Započeli smo krajem siječnja, u normalnim okolnostima, otvarajući u “Noći muzeja“ izložbu “Galerija Antuna Augustinčića u Noći muzeja od 2010. do 2020.“, što je bio obljetnički pregled dosadašnjih 10 programa/izložbi Galerije Antuna Augustinčića povodom Noći muzeja (Dan u Noći muzeja, 2010., Margareta Lekić – Spot, 2011., Maja Šimunović – Tangente, 2012., Mak Melcher ̶ Metamorfoze, 2013., Vojin Hraste – 2 u 1, 2014., Goran Trbuljak ̶ T, 2015., Ika Peraić – Fuga za pukotinu, 2016., Đani Martinić – Molos,2017., Konjićevo novo ruho, 2018., Nikola Vrljić – Skup, 2019.), koji je sadržavao, prema mojoj koncepciji, tiskovine koje su tim prigodama nastajale i po jednu skulpturu/rad koji reprezentiraju svaku od održanih izložbi/programa, odnosno zastupljene umjetnike.
U nastavku te obljetničke “Noći muzeja“, ravnateljica Kulturnog centra Klanjec Snježana Horvatin održala je predavanje “Noći muzeja Galerije Antuna Augustinčića od 2010. do 2019.“ i prikazala dosadašnjih 10 sudjelovanja naše Galerije u manifestaciji “Noć muzeja“ (Dan u Noći muzeja, Spot u Noći muzeja, Tango Tangente u Noći muzeja, Metamorfoze u Noći muzeja, 2 u 1 u Noći muzeja, T u Noći muzeja, Fuge u Noći muzeja, Molos u Noći muzeja, Brže, više, jače… u Noći muzeja te Klanječki CDs i CDg u Noći muzeja), a koja su odreda realizirana u suradnji s Kulturnim centrom Klanjec. Potom smo u veljači, u Muzejskom dokumentacijskom centru u Zagrebu, predstavili novi zbornički svezak našeg časopisa Anali Galerije Antuna Augustinčića: Zbornik radova simpozija SKULPTURA U MUZEJU, Klanjec, 24. – 26. listopada 2018., koji je kao opsežni dvobroj ugledao svjetlo dana krajem 2019. godine. U predstavljanju su nam pomogli Irena Kraševac s Instituta za povijest umjetnosti te Frano Dulibić i Žarka Vujić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu.A onda je u ožujku uslijedio “lockdown“ i potpuno zatvaranje muzeja, što nas nije spriječilo da od 18. travnja primjereno sudjelujemo u 25. edukativnoj muzejskoj akciji “Ljubav“, povodom Međunarodnog dana muzeja 18. svibnja. Početkom akcije smo digitalno objavili dokumentarni video naše muzejske pedagoginje Petre Šoltić Kako smo zavoljeli kiparstvo, u kojem klanječki osnovci, sudionici naših likovnih radionica i grupne izložbe “Budući klanječki kipari“ izlažu, govore o svojim iskustvima i dojmovima te prepričavaju kako su zavoljeli skulpturu. Pošto je od 1. svibnja Galerija opet otvorena za posjetitelje, doduše, u ograničenom opsegu, pri završetku akcije i uoči Međunarodnog dana muzeja, postavili smo izložbu “Budući klanječki kipari (ponovo) izlažu“, koju je Petra učinila i digitalno dostupnom.
Uz to smo se, objavljivanjem mog digitalnog pregleda, podsjetili i na 20 godina sudjelovanja Galerije Antuna Augustinčića u muzejskim edukativnim akcijama povodom Međunarodnog dana muzeja Sekcije za muzejsku pedagogiju i kulturnu akciju Hrvatskog muzejskog društva.Zatim je početkom lipnja, u skladu s epidemiološkim uvjetima, bez ceremonije otvorenja, uslijedila izložba kolege Davorina Vujčića Akvizicije Zbirke Galerije Antuna Augustinčića otkupi i lijevanja, pokloni i ustupanja, povodom 120. obljetnice Augustinčićeva rođenja i 50. obljetnice osnutka njegove Galerije. S obzirom na to da prva akvizicija potječe iz 1980. godine, ovom je izložbom ujedno obilježeno i 40 godina sustavnog prikupljanja Augustinčićevih djela u njegovoj klanječkoj Galeriji. Od ukupno 56 akvizicija, 41 djelo bilo je izloženo u prizemlju i prvom katu našega Studija , dok ih je 15 uključeno u stalni postav Galerije. Izložba je trajala do početka rujna, a bila je popraćena opširnim katalogom. Međunarodni dan mira 21. rujna dočekali smo mojom izložbom GAA : Uz Mir za mir : 2010. – 2020., opet bez otvorenja, a koju smo priredili povodom prve okrugle obljetnice obilježavanja Međunarodnog dana mira u Galeriji Antuna Augustinčića.
Ponavljajući koncepciju obljetničke izložbe s početka godine, donijeli smo pregled dosadašnjih 10 izložbi (Marijn Abelman – Nedužni krivi, 2010., Leonardo Dokša – Rat i mir, 2011., Moj portret za muzej, 2012., Petar Popijač i Božidar Pejković – Dijalog, 2013., Nikola Džaja – Uz Mir za mir, 2014., Mile Blažević – Mirotvorenje, 2015., Dragoslav Dragičević – Strah(i)mir, 2016., Ana Mušćet – Zastave, 2017., Alana Kajfež – Prisutnost mirnih voda, 2018. i Marina Cvitić – Rodovi predaka, 2019.), izlažući tiskovine koje su tim prigodama nastajale i radove zastupljenih umjetnika koji su kao pokloni autora ušli u Zbirku Salona Galerije Antuna Augustinčića.
Nakon toga smo, za sudjelovanje u Danima europske baštine, načinili izbor iz naš pedagoško – edukativnih sadržaja te od 6. do 9. listopada održali ciklus prezentacija/predavanja o skulpturi, pod zajedničkim nazivom “Slavimo baštinu i obrazovanje – učenje za život(a)!“ Petra Šoltić je prezentirala svoje video uratke “Recept za skulpturu“ i “Kako smo zavoljeli kiparstvo“, a ja sam održao predavanja “Kako nastaje skulptura u bronci“, “Problem originala u skulpturi“ te “Skulpturom o skulpturi… i muzeju“. Sve smo te sadržaje učinili i mrežno dostupnima. Naposljetku, godinu smo završili izložbom Noa Geras – Adrian Marok, koju potpisuje kolega Vujčić, a kojom smo predstavili dvoje mladih kipara različitih likovnih pristupa i sklonosti.
Njome smo “radno“ i “u hodu“ obilježili prvu okruglu obljetnicu suradnje Galerije Antuna Augustinčića i Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu. Naime, nismo željeli priređivanjem obljetničke retrospektive remetiti ritam izlaganja nadarenih diplomanata kiparstva. Izložba je započela (i opet bez otvorenja) sredinom studenoga prošle i uvela nas u siječanj ove godine.
Nažalost, nakon ovog lijepog niza ostvarenih programa u 2020. godini, moram istaknuti ono što nismo uspjeli ostvariti: nije nam uspjelo izdati obljetnički, 40. broj našeg časopisa Anali Galerije Antuna Augustinčića. Naime, poštivajući odredbu o štednji, prolongirali smo njegovo izlaženje za jednu godinu, vjerujući da ćemo ove godine nastaviti kontinuitet izlaženja našeg godišnjaka dvobrojem 40/41. Nadamo se da ćemo u tome, unatoč teškim vremenima, i uspjeti te da opstojnost Anala neće biti dovedena u pitanje.
Kako ste se prilagodili novonastalim okolnostima – jeste li dio programa odradili i online online?
Nastojali smo se maksimalno oduprijeti, a ujedno i prilagoditi novonastalim okolnostima. Tako smo sve realizirane programe odradili u stvarnosti, ali smo se i dodatno potrudili da budu što bolje predstavljeni i što dostupniji na internetu i donekle na društvenim mrežama. S tim ciljem smo i sve naše publikacije i izdanja učinili digitalno dostupnima, odmah po njihovu nastajanju.
I ovogodišnja Noć muzeja održana je virtualno. Što ste pripremili?
Naš smo program za ovogodišnju “Noć muzeja“ isplanirali još u svibnju prošle godine, dok još nije bilo poznato da će 16. Noć muzeja biti digitalna. Odlučili smo nastaviti dosadašnji niz izložbi, ali ovaj put izložbom na otvorenom, kojom bismo se prilagodili i prkosili trenutnoj situaciji.
Tako je u okviru “Noći muzeja ’21.“ u dvorištu Studija i parku Galerije započela izložba “Moguće nemoguće“ Vedrana Ružića, džez glazbenika, slikara i multimedijalnog umjetnika, a može se razgledati – sukladno važećim epidemiološkim mjerama – do 31. ožujka. Izložba sadržava asamblaže i modificirane redimejde te građene skulpture i instalacije, izrađene od predmeta pronađenih u kućnom okružju i materijala iz kućnih rezervi. Radovi su nastajali od početka veljače prošle godine, u izolacijskoj atmosferi pošasti i elementarnih i inih nepogoda, te ih u istoj atmosferi i izlažemo. Bogatijoj i toplijoj atmosferi u “Noći muzeja“ pridonijela je umjetnikova autorska glazba i neizostavni Kulturni centar Klanjec.
Kakvi su vaši planovi za ovu godinu? Što sve očekuje posjetitelje?
Pritisnuti financijskim razlozima i težnjom da olakšamo nastavak kontinuiteta izlaženja naših Anala, ove smo godine izostavili proljetnu izložbu iz uobičajenog kalendara događanja. Po završetku tekuće izložbe “Moguće nemoguće“, od 18. travnja ćemo primjerenim programima sudjelovati u 26. muzejskoj edukativnoj akciji Iz/Van/Red/No! i obilježiti Međunarodni dan muzeja 18. svibnja. Zatim će uslijediti izložba Mirjane Smolić, koju ćemo realizirati u okviru našeg dugoročnog programa Uz Mir za mir, povodom Međunarodnog dana mira 21. rujna, a nakon toga i naša jesenska izložba mladih kipara, koji će biti komisijski odabrani na ovogodišnjoj završnoj izložbi studenata zagrebačke Akademije likovnih umjetnosti. Također ćemo nastaviti i svoje sudjelovanje u Danima europske baštine.
Što u slučaju da situacija s koronavirusom potraje? Imate li “plan B”?
Za svaku situaciju u određenom trenutku postoji samo jedno najbolje rješenje. Stoga smo pripravni u danom momentu birati između planova od A do Ž.
Kako se muzeji mogu prilagoditi novonastalim okolnostima? Može li muzejska djelatnost preživjeti korona krizu? Kako?
Čovjek je inteligentno biće pa će mu inteligencija – koja se obično definira kao sposobnost shvaćanja i laganog snalaženja u novim prilikama, sposobnost otkrivanja zakonitosti u odnosima među činjenicama i rješavanju problema; oštroumnost, pamet, bistrina duha – omogućiti da preživi i korona krizu. A tako i muzejskoj djelatnosti. Nikako ne smijemo smetnuti s uma da – prema Zakonu o muzejima – muzejska građa od interesa je za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu.