Premijer Andrej Plenković komentirao je istragu obnove koju DORH provodi na Baniji i je li točno da je na Predsjedništvu HDZ-a govorio o zastari slučajeva.
– Prigovor zastare znači ako je prošao rok, jer onaj koji se na to podnosi prigovor, postupka nema. Ako se želi upustiti u postupak može, ali u načelu od toga teško da će biti išta – kazao je.
Komentirao je i je li došlo do krađe u obnovi.
– Postoji nekoliko varijanti obnova. Prva je bila kao i danas, donacija privatnih, financijskih materijala pa su ljudi sami obnavljali. Kako su obnavljali to je pitanje. Postojali su 6 kategorija obnove, prva, druga i treća su bile sanacije, ljudi su dobivali sredstva i rješavali. 4 i 5 projektanti, izvođači i nadzor, samo za šestu kategoriju se išlo do temelja. Tamo gdje se nije išlo od temelja je bilo rađeno na temeljima od prije jer ne znamo tko je i kako gradio. Ajmo prvo utvrditi fakte. Nije dobro paušalno odgovoriti – kazao je premijer.
Na pitanje jesu li u zadnja dva tjedna na potresom pogođenom području stvari na terenu mogle biti bolje određene premijer je kazao da je kazao sve o toj temi. Osvrnuo se i na navode da dio medija i oporbe demontira Vladu.
– Što se tiče medijskih sloboda, ja sam jedan od premijera koji vam je najčešće dostupan. Dva dana nismo bili pred medijima. Podržavam slobodu medija u svakom pogledu. Ne bi mi palo na pamet da nekog od medija tužim, imate puno onih koji su tankoćutniji i osjetljiviji neovisno što o sebi čitaju. Ono što je važno u demokraciji u doba interneta, kao što mediji imaju pravo na stav imamo i mi. Reći ću stav o bilo kojem pitanju u bilo kojem trenutku i dojmu kako tko izvještava. To je sasvim okej. Ne moram crtati niti ću crtati – kazao je Plenković.
Pitali su ga je li Dubravka Šuica osramotila HDZ i sebe izjavom da mediji demontiraju Vladu jer umjesto Banovina pišu Banija.
– Morate pronaći koje je to duboko grlo, ne mislim u smislu filmova nego paralele sa ’72., tko izvještava o zatvorenim sastancima. Kad to utvrdite onda možemo razgovarati o tome što raspravljamo interno. Ne znam što mislite da rade političke stranke na internim sastancima. Što mislite koje su teme inače? Pitam što mislite da je tema sastanaka političkih stranaka. Da li one rješavaju križaljku ili sudoku ili vodstvo stranke otvara teme koje su aktualne i o njima se raspravlja. Neću komentirati zatvorene sastanke, to neka tumače koji vašoj kolegici i drugima dijele informacije – kazao je.
Komentirao je hoće li biti moguće da se 1. veljače ako broj zaraženih padne ispod 300 na 14 dana popuste mjere u smjeru otvaranja terasa, fitnes centara.
– Imali smo prije otprilike prije mjesec i pol dana presicu gdje su naši kolege pitali tko je kriv za broj preminulih. Tada su se svi javljali da smo najgori u Europi. Sad kad imamo najveći pad u Europi, to su statistike koje nisu naše nego horizontalne statistike, sada će dio ljudi pritiskati Vladu da se popuste mjere što prije, recimo sutra za terase i ugostiteljske objekte. Covid-19 je opasna i ubojita bolest i u Hrvatskoj dovodi do toga da se dio ljudi zarazi, dio bude na respiratoru i dio umre. Umiru ljudi starije životne dobi i krhkog zdravlja, posjek po danu je 76, 77 ili 78 godina. Nastojimo zaštiti tu populaciju. Više je nego očito da su mjere koje smo usvojili 27. studenog polučile efekt. Umirili smo populaciju. Ne samo da nema terasa i kafića nego smo imali veliki period gdje se mlada populacija bila van klupa. Učinili smo sve uz odgovornost sugrađana da smanje kontakte da ne dođe do intenziteta širenja zaraze. Mislim da je to dobro. S obzirom na hladno vrijeme i sezonalnost virusa, nemamo pravo niti luksuz na fleksibilnost koja bi nam tijekom zime mogla popraviti situaciju. Hrvatska nije išla u kompletni lockdown i nije uvodila policijski sat. Sustav je bio da Vlada permanentno balansira mjere za zaštitu zdravlja i održavanja gospodarstva, plaća, radnih mjesta i što korektnijeg načina života sugrađana. U zajedničkom naporu smo ostvarili dobar rezultat. Sada kada se intenzivira procjepljivanje, Pfizer, naručili smo ukupno milijun i 900 tisuća doza. 950.000 ljudi može primiti Pfizerovo cjepivo. Milijun doza Moderninog cjepiva koje neće dolaziti brzo kao Pfizer, ali će dolaziti. Najbitnija vijest danas je da postoje ozbiljne naznake da će EMA dati odobrenje Oxfordu i AstraZeneci, to je još 2,7 milijuna doza. Kada vidite te tri onda možete očekivati intenzivniju dostavu cjepiva tijekom ožujka, travnja i da ćemo većinu ugrožene populacije cijepiti do kraja travnja. Bit ćemo na broju od oko milijun ljudi. Moramo napraviti svojevrsni štit onima koji su najugroženije jer na taj način vraćamo aktivnosti u normalu i pripremamo se za gospodarski oporavak i turističku sezonu. Donijeli smo odluku prije dan-dva da je ovo što je danas na snazi traje do 31. siječnja, teretane će se otvoriti i prije. Do 31. siječnja će biti ovako, analizirat ćemo sa stručnjacima situaciji i onda možemo ići u relaksiranje. Zimski mjeseci nisu mjeseci relaksacije – kazao je premijer.
Na pitanje što će biti s cijepljenjem ostalih, s obzirom na to da se do 1. svibnja planira procijepiti ugrožena skupina, kazao je da ne vidi problem da se dosegne 70 posto procijepljenosti stanovništva.
– Svatko tko je razuman će se cijepiti. Komunikacija koju imamo s našim kolegama što više naručiti, što brže distribuirati i procijepiti i za zemlje kojima je turizam bitan, potvrda. Cijepljenje je dobrodošlo. Ne vidim aktere da se puno bune, možda je to dojam, ali tko bi racionalan u ovakvoj situaciji mogao biti ne biti odgovoran – kazao je premijer
Pitali su ga i hoće li turistima biti potrebna potvrda o cijepljenju za ulazak u Hrvatsku.
– Rekao sam što rade kolege o čemu ćemo raspravljati. Mnogi to žele, žele biti odgovorni – kazao je premijer, prenosi Jutarnji list.