“Bože, kako teška godina“, kaže Crvena jabuka u jednome od svojim svevremenskih hitova, nastalom mnogo godina prije nego što se ovom planetu dogodila – 2020.
Ta će godina imati trajno mjesto u povijesti ljudskog roda, kao ona koja nas je udarala, boljela, šokirala, zatvorila, udaljila, ograničila i tek tu i tamo donijela poneki razlog za slavlje, tračak nade u sumorno vrijeme koje je bilo obilježeno isključivo jednom riječju – PANDEMIJA.
No, nije pandemija Hrvatskoj, pa ni našem Zagorju, bila jedini izazov. Nosili smo se mi i s potresima, požarima, tragedijama i nemilim događajima koji su nam ostavili gorak okus u ustima i na neki nas način prisilili da se više nego ikada prije veselimo ispraćaju stare i dolasku nove godine.
No, prije toga, vrijedi osvrnuti se na proteklih 366 dana. Ne zato što nam je želja dramatizirati, preuveličavati i “trovati“ vas senzacionalizmom, već zbog svih ključnih protagonista ove sumorne 2020. koji su, i kada je bilo najteže, odigrali herojski svoje uloge. Na muci se poznaju junaci, to je već dobro poznata uzrečica, a pravi junaci priča koje donosimo, sami će se prepoznati. Jer njihova djela govore mnogo, mnogo više od riječi…
Tragedija koja je Zagorje zavila u crno zbila se u noći s 10. na 11. siječnja. U Obiteljskom domu “Zelena oaza“ u Andraševcu, točnije, u pomoćnom objektu koji je bio evidentiran kao gospodarska, a ne stambena građevina, zbog kvara na električnoj instalaciji grijalice, buknuo je požar. Unatoč brzoj intervenciji vatrogasaca, spasa za šestero korisnika koji su u tom trenutku, bez nadzora, boravili u objektu, nije bilo. Ugušili su se ugljičnim monoksidom.
Na mjesto tragedije istog su dana stigli premijer Andrej Plenković, ministar unutarnjih poslova Davor Božinović i ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Vesna Bedeković, a u Krapinsko – zagorskoj županiji je proglašen Dan žalosti. Početkom veljače vlasnici doma su uhićeni, zbog sumnje u počinjenje teškog kaznenog djela protiv opće sigurnosti, a u svezi kaznenog djela dovođenja u opasnost života i imovine, opće opasnom radnjom ili sredstvom.
U siječnju smo se oprostili i od legendarnog košarkaša LA Lakersa Kobea Bryanta (41), koji je poginuo 26. siječnja, prilikom pada helikoptera u Kaliforniji. U nesreći je poginulo devetero ljudi, a među njima je bila i Bryantova 13-godišnja kći Gianna. Podsjetimo, ovaj je legendarni košarkaš cijelu NBA karijeru proveo u Los Angeles Lakersima te s njima osvojio pet naslova NBA prvaka, a oprostio se 2016. godine.
– Bio je uzor svima nama i lider naše generacije, koja je naslijedila generaciju Michaela Jordana, koji je u to vrijeme taman prestao igrati košarku. Uvijek je bio inovativan, uvijek je imao neke nove poteze koje smo svi skidali dok smo ga gledali na televiziji. Bio je uzor u cijelom svijetu, što se najbolje vidi sada, po reakcijama svih sportaša i drugih ljudi, ne samo iz svijeta košarke – rekao je nakon Bryantove pogibije Robert Lež, legendarni zabočki košarkaš.
Kada smo početkom godine prvi puta čuli vijest o pojavi nekog novog virusa u nekom dalekom kineskom gradu Wuhanu, ni na kraj pameti nam nije bilo da je to početak kraja načina života kakav je ovaj planet poznavao do sada. Prva COVID pozitivna osoba navodno je razvila simptome već 8. prosinca 2019. godine i ubrzo je uočeno grupiranje oboljelih od upale pluća u Wuhanu. Oboljeli su razvili simptome povišene tjelesne temperature i otežanog disanja te su se u početku uglavnom epidemiološki povezivali s boravkom na gradskoj tržnici Huanan Seafood Wholesale Market, veleprodajnom tržnicom morskih i drugih živih životinja. Kao uzročnik, početkom siječnja identificiran je novi coronavirus (2019-nCoV) koji pripada istoj porodici koronavirusa kao i SARS-CoV. U siječnju 2020. potvrđeni su pojedinačni slučajevi bolesti uzrokovane novim coronavirusom i u drugim gradovima i provincijama Kine te u drugim državama kod ljudi koji su doputovali iz Wuhana i osoba koje su bile s njima u kontaktu. Nekoliko je europskih zemalja također prijavilo potvrdu bolesti kod osoba koje su doputovale iz provincije Hubei i među njihovim kontaktima. U Svjetskoj zdravstveno organizaciji 30. siječnja je održan sastanak Odbora za hitna stanja, na kojem je odlučeno da se ovu bolest proglasi javnozdravstvenim hitnim stanjem od međunarodnog značaja.
Prvi slučaj COVID-a 19 u Hrvatskoj evidentiran je 25. veljače. Oboljeli 25-godišnji muškarac je 20. veljače doputovao iz pokrajine Lombardije, točnije, grada Milana u Italiji, koja je epidemijom koronavirusa bila zahvaćena od 21. veljače, kada je zabilježeno naglo povećanje broja oboljelih osoba s lokalno stečenom infekcijom, posebice u dvije regije – Lombardija i Veneto. Hospitaliziran je u izolaciji u Klinici za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” u Zagrebu. I dok je Italija početkom ožujka već proživljavala pravu dramu, mi smo se nadali da ćemo izbjeći njihov scenarij. No, do 13. ožujka broj oboljelih u RH narastao je na 32 i tada je odlučeno da se zatvaraju škole, fakulteti i vrtići. Bio je to početak tvrdog “lockdowna“ koji je ubrzo nastupio – zatvoreno je gotovo sve, radile su samo trgovine i žurne službe, većina poslodavaca prebacila je svoje djelatnike na rad od kuće, osnovnoškolci i srednjoškolci su započeli s online nastavom, otkazane su sve manifestacije i okupljanja, nisu se slavile čak niti svete mise s narodom.
Prvi slučaj koronavirusa u Krapinsko – zagorskoj županiji zabilježen je 17. ožujka, a radilo se o mlađoj muškoj osobi koja je radila kao sezonski radnik u Austriji. Ubrzo se bolest tako proširila da je KZŽ gotovo cijelo vrijeme bila na vrhu liste hrvatskih županija po broju zaraženih s obzirom na broj stanovnika, a prva žrtva COVID-a 19 s područja KZŽ bio je 46-godišnji muškarac iz Pregrade, koji je preminuo 6. travnja u Klinici za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević“ u Zagrebu.
I dok smo se polako počeli navikavati na nošenje maski, ograničenje kretanja i svakodnevne press konferencije na temu broja novozaraženih koronavirusom, 22. ožujka doživjeli smo novi šok. U šest sati i 24 minute Grad Zagreb te dijelove Zagrebačke i Krapinsko – zagorske županije pogodio je snažan potres magnitude 5,5 stupnjeva po Richteru, nakon kojeg su uslijedili brojni naknadni potresi. Život je toga jutra izgubila 15-godišnja djevojčica, koja je stradala prilikom urušavanja zgrade u zagrebačkoj Đorđićevoj ulici. Na području triju spomenutih županija, stradale su brojne zgrade, obiteljske kuće, sakralni objekti, spomenici kulture, pa čak i zagrebačka katedrala, a ukupna šteta procjenjuje se na 86 milijardi kuna. Dio građana morao je napustiti svoje domove i u trenutku pisanja ovog teksta, njihovo stambeno pitanje još uvijek nije riješeno.
Hrvatska je zatražila pomoć Europske unije, a 29. listopada osnovan je i Fond za obnovu Grada Zagreba, Krapinsko – zagorske i Zagrebačke županije, čija je uloga obavljanje stručnih i drugih poslova pripreme, organiziranja i provedbe obnove zgrada oštećenih potresom i praćenje provedbe programa mjera obnove. Osnivanje Fonda za obnovu, glavnog provedbenog tijela u procesu obnove, definirano je Zakonom o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko – zagorske županije i Zagrebačke županije, koji je donesen 11. rujna. Iako se potres osjetio na području cijele KZŽ, najviše su stradale općine Gornja Stubica i Marija Bistrica te grad Donja Stubica, pa je za područje tih triju jedinica lokalne samouprave krapinsko – zagorski župan Željko Kolar proglasio prirodnu nepogodu.
No, vratimo se na epidemiju koronavirusa. Lockdown je krajem travnja i početkom svibnja počeo davati rezultate i 27. svibnja Krapinsko – zagorska županija postala je “korona free“ županija. Broj oboljelih na razini cijele Hrvatske također je sveden na minimum i život se polako počeo vraćati u normalu.
Otprilike u to vrijeme, točnije, 15. svibnja, razveselila nas je vijest da Zagorje ima trostrukog dobitnika Porina. Zabočki kantautor J.R. August, pravog imena Nikola Vranić, na 27. dodjeli najpoznatije hrvatske diskografske nagrade, osvojio je Porina za album godine, koji je proglašen i najboljim u kategoriji najboljeg albuma alternativne glazbe, dok mu je treći Porin pripao u kategoriji najboljeg novog izvođača.
Tijekom lipnja i srpnja, epidemija je nakratko pala u drugi plan, a pažnja javnosti usmjerena je na parlamentarne izbore, održane 5. srpnja, na kojima je sa 66 osvojenih mandata pobjedu odnio HDZ, a Restart koalicija, predvođena SDP-om, podbacila s osvojenim 41 mandatom. Čak je i u III. izbornoj jedinici, gdje je Restart koalicija očekivala najmanje četiri razlike u mandatima, HDZ osvojio samo jednog manje, odnosno, pet mandata. KZŽ tako u novom sazivu Hrvatskog sabora ima tri predstavnika – Žarka Tušeka (HDZ), Sinišu Hajdaša Dončića (SDP) i Željka Pavića (SDP).
Desetog danas mjeseca srpnja nova je tragedija zavila Zagorje u crno. U poslijepodnevnim satima toga kobnog petka na Bedekovčanskim jezerima utopila su se dvojica mladića – 17-godišnjak i 18-godišnjak iz Mihovljana. Oni su toga prijepodneva preuzeli svjedodžbe u Srednjoj školi Krapina, a kasnije su, dolazeći u Bedekovčinu, poželjeli okupati se u jezeru. Po dojavi, prvi su u pomoć priskočili članovi DVD-a Bedekovčina, koji su jednog mladića pronašli nakon 20 minuta, a drugoga osam minuta kasnije. Mladići su prevezeni u Opću bolnicu Zabok i bolnicu hrvatskih veterana, no, bilo je prekasno.
Krapinsko – zagorski župan Željko Kolar 21. kolovoza je objavio kandidaturu za čelnika SDP-a. Istaknuo je da će se zalagati za izgradnju novog SDP-a za modernu Hrvatsku, a protukandidati su mu bili Peđa Grbin, Mirela Ahmetović, Ranko Ostojić i Marino Percan. Nakon drugog kruga izbora, koji su održani 3. listopada, Peđa Grbin je Kolara uvjerljivo pobijedio sa 65 posto osvojenih glasova. Samo dva mjeseca kasnije, 12. prosinca točne u podne, Kolar je na središnjem krapinskom Trgu Ljudevita Gaja najavio kandidaturu za treći mandat na poziciji krapinsko – zagorskog župana, a podršku su mu tom prilikom javno iskazali predsjednik stranke Grbin i saborski zastupnik Siniša Hajdaš Dončić.
Dana 17. rujna uhićen je predsjednik Uprave Janafa Damir Kovačević, kojega se tereti da je primio 1,9 milijuna kuna mita od šefa jedne tvrtke koja je od Janafa dobila posao vrijedan oko 40 milijuna kuna. Uhićeno je ukupno 12 osoba, a v.d. predsjednikom Uprave Janafa imenovan je Stjepan Adanić, dotadašnji član Uprave Janafa rodom iz Lobora.
U noći s 12. na 13. listopada novi šok za Zagorce, ali i ostatak domovine. U Hrvatskom nacionalnom svetištu Majke Božje Bistričke izbio je veliki požar gospodarskih zgrada uz crkvu. U potpunosti su izgorjele tri gospodarske zgrade, dok je na jednoj u potpunosti izgorjelo krovište. Obavljenim očevidom na mjestu događaja utvrđeno je kako je do požara došlo uslijed zapaljene plastične kante za otpad od odbačenog neugašenog lampiona, nakon čega se vatra proširila na drveni okvir prozora te na krovišta objekata. U požaru nije bilo ozlijeđenih osoba, a materijalna šteta procijenjena je na nekoliko milijuna kuna.
Nakon što se od kraja svibnja panika oko pandemije koronavirusa ipak malo stišala, a u ljetno vrijeme gotovo u potpunosti pala u drugi plan, pa je Hrvatska uspjela izvući prilično dobru turističku sezonu, iznad očekivanja, iako ne na razini prijašnjih godina, čini se kako je to bilo samo zatišje pred buru. Kao što se cijelo vrijeme i najavljivalo, drugi val koronavirusa u našu je domovinu stigao već s opadanjem prvog lišća, pa je u trećem tjednu listopada broj osoba zaraženih koronavirusom bio tri puta veći nego u ožujku ove godine, no, Vlada se protivila uvođenju novog lockdowna, svjesna činjenice da bi to moglo biti pogubno za hrvatsko gospodarstvo. Broj novooboljelih tako je nastavio rasti, a s njime i broj hospitaliziranih, onih koji su razvijali teže simptome i završavali na respiratorima, kao i broj preminulih. Najteži tjedan u KZŽ bio je prvi tjedan u mjesecu prosincu, kada je po danu bilo zabilježeno i preko 200 novih slučajeva koronavirusa. Opća bolnica Zabok i bolnica hrvatskih veterana imala je i po 80 – 90 hospitaliziranih COVID pacijenata, a po danu je bilo i šestero preminulih. Zbog popunjenja kapaciteta, otvoreni su COVID odjeli u specijalnim bolnicama u Krapinskim i Stubičkim Toplicama. Od 28. prosinca s radom su morali prestati svi kafići, restorani i teretane, a ograničen je i broj vjernika u crkvama. Svi učenici su od 21. prosinca prešli na online nastavu, a Nacionalni stožer civilne zaštite sugerirao je poslodavcima da u danima od Božića do Sveta tri kralja djelatnici koriste godišnje odmore ili rade od kuće. Da bi se izbjegla obiteljska okupljanja u vrijeme blagdana, uvedena je ponovna zabrana putovanja između općina i gradova, koja je na snazi trebala biti do 8. siječnja, no, to je palo u vodu kada je u posljednjem tjednu 2020. Hrvatsku, nakon svih nedaća koje su nam se činile poput smaka svijeta, zadesila još gora. I to samo dva dana nakon što je u RH stiglo cjepivo protiv koronavirusa te smo se ponadali da je to početak kraja agonije koju smo proživljavali tijekom gotovo čitave godine.
U ponedjeljak, 28. prosinca, u 6 sati i 28 minuta zemlju je pogodio snažan potres jačine 5 stupnjeva po Richteru, s epicentrom u blizini Petrinje. Iza njega, ubrzo je uslijedilo nekoliko manjih podrhtavanja, da bi se u 7.49 sati tlo ponovno jače zatreslo. Jačina tog novog potresa bila je 4,9 prema Richteru, a u oba slučaja epicentar je bio 12-ak kilometara jugozapadno od Siska. Na zgradama i kućama nastala su oštećenja, a premijer Andrej Plenković i predsjednik Republike Zoran Milanović odmah su se uputili u pogođena područja. Svi su bili sretni što nije bilo ljudskih žrtava i nadali se da je najgore prošlo. Međutim, došao je 29. prosinca. Bilo je 12.19 sati kada se tlo zatreslo jače nego dan ranije. Seizmografi su izmjerili da je potres bio jačine 6,2 prema Richteru. Epicentar mu je bio tri kilometra od Petrinje. Njegova razorna sila bila je 30 puta jača od potresa koji je u ožujku pogodio Zagreb. Potres se osjetio sve do Napulja, Beča i Beograda. Procjenjuje se da ga je osjetilo šest milijuna ljudi. Petrinja, Sisak, Glina i okolna mjesta sravnjena su sa zemljom. Poginulo je sedam osoba, a više desetaka ih je ozlijeđeno. Podrhtavanje je ponovno bilo jako i u Zagrebu, gdje je oštećeno nekoliko zgrada, a potres se snažno osjetio i na području cijele Krapinsko – zagorske županije.
U trenutku pisanja ovog teksta, još se zbrajaju štete na području KZŽ, a u svim jedinicama lokalne samouprave prikupljaju se donacije za potresom pogođena područja. Brojni Zagorci ponudili su i smještaj obiteljima koje su ostale bez svojih domova.
No, vjerovali ili ne, ni tu nije kraj tragedijama. Na Staru godinu iz Policijske uprave krapinsko – zagorske obavještavaju nas da su na cesti u naselju Krapinica u općini Budinščina toga jutra pronađena dva mrtva tijela, muško i žensko. Dolaskom na teren, neslužbeno doznajemo da se radilo o ubojstvu i samoubojstvu zbog neriješenih ljubavnih problema. Muškarac (58) je ustrijelio ženu (41), a onda i sebe. Ujutro je njihova tijela pronašao slučajni prolaznik.
Uz sve nedaće koje su nas zadesile, 2020. godinu su obilježile i brojne smrti poznatih osoba. Već smo spomenuli tragičnu pogibiju košarkaša Kobea Bryanta, no u ovoj su godini otišle i mnoge druge legende – glumac Božidar Alić, nogometni trener Otto Barić, jedan od najpoznatijih nogometaša svih vremena Diego Armando Maradona, sportska novinarka Milka Babović, kickboksač Branko Cikatić, glumačke legende Sean Connery i Kirk Douglas, kao i hrvatske glumačke legende Špiro Guberina, Pero Kvrgić, Vera Zima i Mustafa Nadarević, komičar i glumac Damir Mihanović Ćubi, pjevačke legende Zdenka Vučković, Krunoslav Kićo Slabinac i Rajko Dujmić, poznati političar Zdravko Tomac…
Potresla nas je i vijest o iznenadnoj smrti načelnika Petrovskog Ivana Šanjuga, koji je preminuo u noći s 23. na 24. studenoga, u 58. godini života.
Ovog zadnjeg dana ove godine, dok pišemo ove retke, možemo sa zadovoljstvom reći zbogom godini koja nas nije mazila, iako će ovaj doček Nove godine biti drugačiji od svih prethodnih. Zbog solidarnosti sa stradalima u potresu, iz MUP-a apeliraju da se građani suzdrže od pucanja petardi i vatrometa, zbog koronavirusa i dalje ne smijemo zagrliti svoje najdraže niti se okupljati na slavljima na kakve smo navikli… No, sve je to zanemarivo usmjerimo li svoj pogled prema stanovnicima Gline, Petrinje i Siska koji su novu 2021. godinu dočekali na dvorištu, grijući se uz vatru na otvorenome i u najboljem slučaju odspavali nekoliko minuta u automobilu, ukoliko su imali tu sreću da ostane čitav. Otvaramo to novo poglavlje zvano 2021. godina sa strahom, noseći sa sobom sav teret prijašnje godine, znajući da je pred nama još toliko izazova, poteškoća, tuge i jada. No, postoji to jedno vječno svjetlo nade koje gori u svima nama, to junačko hrvatsko srce koja najsnažnije kuca upravo onda kada je najteže. To su Hrvati pokazali i ovog posljednjeg, a ujedno i najtežeg tjedna 2020. godine. To će nastaviti pokazivati i narednim teškim danima, mjesecima i godinama koje su pred nama. Jer ima nade. Uzdići ćemo se iz pepela i postati jači. Druge nam ni nema. Baš kao što je davnih dana napisao Matoš: “Dok je srca, bit će i Kroacije“.