Prema podacima Ministarstva financija o izvršenjima proračuna u 2019. godini, u predškolski odgoj najviše su ulagali mali i srednji gradovi, koji su za svoje najmlađe izdvojili između 24 i čak 38,8 posto proračunskih sredstava, piše portal Gradonačelnik.hr.
Uvjerljivi rekorder je Donja Stubica, koja je za vrtiće u toj godini izdvojila trećinu proračuna, točnije, 38,82 posto. Ujedno je i među prvih deset gradova po izdvajanju u odnosu na broj stanovnika. Uz Stubicu, tu su i Prelog i Klanjec, koji se nalaze među prvih deset gradova po sva tri kriterija, odnosno, po ulaganju per capita, izdvajanju iz proračuna i trendu povećanja sredstava u odnosu na godinu ranije.
Rekonstrukcija DV-a
Što se izdvajanja per capita tiče, za predškolski odgoj najviše je osigurao Krk, a slijede Nin i Prelog, dok se u top deset gradova unutar ove kategorije nalaze još i Buje, Pazin, Novigrad, Donja Stubica, Klanjec i Vodnjan. Kad se promatra trend na temelju apsolutnih brojki situacija je, međutim, potpuno suprotna; u deset najboljih gradova koji su u odnosu na 2018. povećali izdvajanja za vrtiće u 2019. godini, nalazi se samo jedan mali grad, Prelog, a ostalo su srednji i veliki gradovi. Tri najbolja u ovoj kategoriji su Karlovac, Split i Dubrovnik, a tu su i Čazma, Osijek, Sisak, Pleternica, Zadar i Solin. Gleda li se, pak, povećanje izdvajanja u postotku, uvjerljivo prednjači Pleternica s povećanjem od preko 300 posto, a slijede je Čazma i Lepoglava te od malih gradova Prelog, Klanjec, Donja Stubica, Glina i Mursko Središće, a od srednjih Valpovo i Novi Marof.
Grad Donja Stubica je u prošloj godini za predškolski odgoj izdvojio 9.096.845 kuna, a kad su u pitanju izdvajanja per capita, nalazi se na osmom mjestu s 1601 kunu izdvojenih sredstava.
Grad Donja Stubica je u 2019. godini realizirao projekt rekonstrukcije i dogradnje Dječjeg vrtića Bubamara, a vrijednost cijelog projekta bila je oko sedam milijuna kuna.
– Dio sredstava u maksimalnom iznosu od 4,9 milijuna kuna dobit ćemo putem mjere “Ulaganja u pokretanje, poboljšanje ili proširenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti te povezanu infrastrukturu“, od Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ruralnom razvoju i ribarstvu. Ostatak novca pokrili smo kreditom koje ćemo slijedećih pet godina vraćati iz svojih sredstava – rekao je za spomenuti portal gradonačelnik Nikola Gospočić, dodavši da, iako je kapacitet vrtića povećan, on i dalje nije dovoljan za sve potrebe grada te stubički mališani pohađaju i druge susjedne vrtiće u kojima Grad također roditeljima financira dio ekonomske cijene. U vrtiću je zaposleno tridesetak djelatnika, uključujući 18 odgajateljica, logopeda, zdravstvenoga djelatnika i psihologa. Pored toga, tijekom 2019. godine izgrađeno je i osam novih dječjih igrališta za predškolce, vrijednih pola milijuna kuna.
Iznad standarda
U Klanjcu, koji je tijekom 2019. iz proračuna izdvojio 25,14 posto sredstava za predškolski odgoj, izgrađen je jedan od najsuvremenijih dječjih vrtića u Hrvatskoj, arhitektonski i tehnički iznad standarda, opremljen dizalicom topline za grijanje i hlađenje, što ga čini jednim od ukupno tri takva vrtića u Hrvatskoj , a jednako kvalitetna će, kako naglašavaju u klanječkoj gradskoj upravi, biti i oprema te igračke za djecu. Vrtić je vrijedan oko 11 milijuna kuna, od čega bespovratna EU sredstva pokrivaju 7,4 milijuna kuna te je riječ o najvećoj gradskoj investiciji čijim ostvarenjem će se riješiti liste čekanja i pokrenuti jaslička skupina koju Klanjec dosad nije imao. Još jedan projekt kojim grad pridonosi uspješnoj pronatalitetnoj politici jest “Popodne u vrtiću“, kojim je uvedeno poslijepodnevno radno vrijeme. Njime je vrtić produljio radno vrijeme do 19 sati, zaposlio još jednog odgojitelja na pola radnog vremena i kuharicu na dodatna dva sata. Ukupna vrijednost projekta je oko 1,2 milijuna kuna, a u potpunosti je financiran iz EU fonda. Nabrojanom se može dodati i otvaranje logopedskog kabineta čiji rad sufinanciraju Grad Klanjec i Općina Veliko Trgovišće, a što je od velikog značaja za roditelje koji su na taj način izbjegli višemjesečno čekanje u drugim ustanovama, za što Grad godišnje izdvaja 75 tisuća kuna.