S obzirom na brojne upite građana i građanki vezane uz sječu drveća na Kunagori, Grad Pregrada je uputio dopis Hrvatskim šumama, a njihov je odgovor u cijelosti objavljen na gradskoj internetskoj stranici.

– Odsjek se nalazi na samome vrhu Kunagore, tik uz Gljivarsku kuću, pa je kao takav isprepleten planinarskim stazama, a zbog čega ima i velik broj posjetitelja. S obzirom na to da veliki dio tih staza prolazi i našim odsjekom prilikom eksploatacije, te staze nisu upotrebljive. Nakon izvršenog pripremnog sijeka 2016. godine, došlo je do pojave grupimično dobrog naplođenja bukovim pomlatkom. Razvojem pomlatka, stvorili su se uvjeti da se na nekim dijelovima izvrši naknadni, a na nekim dovršni sijek, što smo ove godine i stavili u plan siječa. U odsijeku je od uzgojnih radova izvršeno: 2017. – njega 2,50 hektara, 2018. – njega 3,75 hektara, 2020. – njega 3,10 hektara. Vidimo da jednodobno gospodarenje šumama neprestano izaziva sumnje kod dijela javnosti, pa ga želimo još jednom pokušati objasniti laičkim jezikom. Šumarska struka za svaku vrstu drveća propisuje tzv. ophodnju, a to je vremenski period gdje ta specifična vrsta doživi svoju zrelost, odnosno svoj vrhunac. Tada je šuma najjača, može dati najviše potomstva te je njezino skladištenje ugljika u prirodi na vrhuncu. Zato se često javnosti čini kako šumari sijeku samo zrelu šumu. No, nije sve tako jednostavno. Šumari ne sijeku šumu da bi je uništili, već upravo suprotno, da bi joj dali novi život pomlađivanjem ili kako šumari vole reći – obnovom – kažu iz Hrvatskih šuma.  

Tlo za pomlađivanje

Obnova započinje tzv. pripremnim sijekom, gdje se s površine prvo uklone sve vrste koje svojim prisustvom umanjuju mogućnosti tla za prihvatom novog sjemena. Znači, prvo pripremimo tlo za pomlađivanje. Nakon toga slijedi tzv. naplodni sijek, koji se događa nakon godine dobrog uroda sjemena gdje mičemo sve one jedinke koje prave mladim biljkama zasjenu i priječe im dotok sunčeva svjetla, koje je izuzetno bitno za rast mladih biljaka. Dakle, poslije tla pripremamo gornji sloj gdje se nalaze krošnje. Ipak, šumari ostavljaju najbolja i najveća stabla za tzv. dovršni sijek. Zašto? Prvi razlog je ekološki. Naime, prejako svjetlo može uništiti mlade biljke. Drugi razlog je biološki, jer najjača stabla mogu još dodatno naploditi površinu. Treći razlog je gospodarski, jer će ta najkvalitetnija stabla još malo prirasti, što će im svakako podići cijenu i vrijednost. Tek kada te mlade biljčice ojačaju dovoljno za samostalan život, uklanjaju se i posljednja stabla stare generacije te mlada generacija koja je izrasla iz sjemena materinskih stabala, može krenuti u svoju ophodnju, tj. rasti do gospodarske zrelosti.

E sada se pitate čemu sve to? Iz vrlo jednostavnog razloga. Dovoljno se okrenuti po svome domu i prebrojati što sve imate od drveta u kući. Ormari, kreveti, parket, stol, stolci… Ma, i kuhače su od drveta i dobro je da jesu, jer je drvo obnovljiv i razgradljiv materijal za razliku od silnih umjetnih materijala kojima smo zatrpali Zemlju. Drvo je u 21. stoljeću i dalje nezamjenjivi materijal koji naš dom čini mjestom kojeg prepoznajemo kao ugodan prostor življenja. Nadalje, u cijelom sektoru na šumi baziranih industrija, dakle, od gore opisanog procesa pa do ormara i parketa, nalazi se 53 tisuće radnih mjesta u Hrvatskoj. Nimalo zanemarivo, je li tako? 53 tisuće ljudi imaju kruh na stolu i krov nad glavom upravo radi gore navedenog procesa. Vama s druge strane, omogućuje topli dom koji nam u doba koronavirusa pruža kakvu – takvu utjehu. Naravno, tu je i pitanje jesmo li se spremni odreći toploga doma i zabraniti posao ljudima u šumarstvu i drvnoj industriji samo da prirodno pomlađivanje koje provodimo prestane i da šume pokušamo konzervirati u nekom trenutačnom stanju. No to bi bila velika pogreška… Naime, možemo stvoriti prašume po cijeloj državi, ali tek bi tada ljudi bili ljuti na šumare jer ne rade svoj posao. Prašumama se ne može sigurno šetati i ugodno hodati, izvorišta su brojnih bolesti, izuzetno se sporo prirodno obnavljaju (pomlađuju), a u svjetlu klimatskih promjena, skladište znatno manje ugljika od gospodarene šume (onakve kakvu smo zapravo navikli vidjeti). Istog onog ugljika koji je za sva vremena uskladišten u vašem namještaju. Ukoliko ga ne spalite… Radovi koji se odvijaju na mnogima omiljenoj Kunagori, upravo su ovi o kojima smo prethodno govorili. Riječ je u prirodnoj obnovi šuma uz pomoć i asistenciju šumara. Bukova sastojina starosti 80 godina mnogim je generacijama prije današnje osiguravala hlad, sklonište, zaštitu, kisik i druge općekorisne funkcije šuma. Danas možemo reći da su ova stabla dala “sve od sebe“ da tlo naplode najkvalitetnijim sjemenom i pruže priliku stablima budućnosti da isto učine za generacije koje dolaze – zaključuju u svom priopćenju Hrvatske šume.

Javna tribina

Iz Grada Pregrada pak kažu da će se uvijek zalagati, koliko je to u ovlastima koje imaju kao jedinica lokalne samouprave, za očuvanje Kunagore i na sastancima koji su održavani s predstavnicima Hrvatskih šuma, redovito se ukazuje na važnost koju Kunagora ima za grad. – U planu je i organizacija javne tribine, na kojoj bi vam predstavnici Hrvatskih šuma i drugi stručnjaci s područja šumarstva i zaštite okoliša mogli dodatno prezentirati planirane aktivnosti na Kunagori i odgovoriti na sva pitanja – obavještavaju iz Grada.