Poginulo je dvoje ljudi, a 29 ih je teško ozlijeđeno

Prije točno 140 godina Zagreb je pogodio Veliki potres

Objavljeno: 09.11.2020. zagorjeinternational

Na današnji dan, 9. studenoga 1880. godine, u 7 sati, 33 minute i 50 sekundi, Zagreb je pogodio najrazorniji potres. Epicentar mu je bio sjeveroistočno od Zagreba, između Kašine, Zeline i Kraljeva Vrha. Procjenjuje se da je intenzitet potresa bio 8 stupnjeva Mercalli ljestvice, a magnituda 6,3 stupnja po Richteru. Razorio je brojne zgrade. Oštećena je otprilike polovica zgrada u tadašnjem Zagrebu, ukupno 1758 kuća. Dvoje ljudi je poginulo (litograf Stanić i bankovni službenik Lavoslav Smetana), a 29 ih je teško ozlijeđeno.

Velike štete pretrpjela je zagrebačka katedrala. Potres je srušio svodove u katedrali i oltare, probio pod, oštetio grobnice i zvonik. Obnova je trajala do 1906., pod vodstvom graditelja Hermanna Bolléa iz Kölna. Slično je bilo i s crkvom sv. Franje na Kaptolu i s crkvom Majke Božje Remetske, koja je bila blizu epicentra potresa pa je iznimno jako stradala. Arkade na zagrebačkom Mirogoju, koje su se u to vrijeme tek počele graditi, gotovo uopće nisu bile oštećene, što je predstavljalo svojevrstan dokaz kvalitete rada.

Nakon najjačeg podrhtavanja zabilježeno je i nekoliko potresa slabijeg intenziteta. Do travnja 1881. godine bilo je 185 podrhtavanja tla. Stanovnici čije su kuće bile oštećene, smješteni su u za to izgrađene barake na području Zrinjevca i današnje Klaićeve ulice. Mnoštvo stanovništva pobjeglo je ili se iselilo u  Beč, Graz, Maribor, Celje, Ljubljanu i Trst. U prva 24 sata nakon potresa, na zagrebačkom je Glavnom kolodvoru izdano 3800 putničkih karata.

Seizmolog Marijan Herak tvrdi da se tadašnja materijalna šteta može usporediti s 50 milijuna kruna, koliko je iznosila polovica tadašnjeg godišnjeg državnog proračuna. Car i kralj Franjo Josip donirao je tom prilikom 20.000 forinti, no to je bilo dovoljno tek za obnovu nekoliko kuća. Novčana pomoć unesrećenim stizala je iz cijele Europe. Najveći dio prilog uplaćen je na području Austro-Ugarske, no sredstva su skupljena i u Kopenhagenu, Istanbulu, Cardiffu, Londonu, Parizu, Bernu, Sofiji, Aleksandriji, a pomoć je poslao i papa Lav XIII.

Dok je velik broj Zagrepčana, koji su si to mogli priuštiti, otišao u ostale gradove Monarhije, siromašniji su ostali pomagati pri saniranju ruševina, kako bi barem neki mogli pod krovom dočekati zimu. Među njima je bio i August Šenoa. On je kao gradski senator pomagao unesrećenim ljudima te je po hladnoći obolio od upale pluća. Zbog komplikacija i krhka zdravlja preminuo je 1881. godine.

Podsjetimo, Zagreb je razorni potres pogodio i ove godine. Bio je jačine 5,5 stupnjeva po Richteru, a dogodio se u nedjelju, 22. ožujka, u 6.24 sata. Epicentar se nalazio sedam kilometara sjeverno od središta Zagreba, u Markuševcu, na dubini od 10 kilometara. Bio je to treći najjači potres u Zagrebu nakon Velikog potresa 1880. godine.

Najnovije po kategorijama

Objavljeno u isto vrijeme

Pročitajte više s našeg weba