Saborska zastupnica Narodne stranke – Reformisti Natalija Martinčević u Hrvatskom saboru se ispred Kluba zastupnika HSLS-a i Reformista, osvrnula na funkcioniranje turističkog sustava, kao jedne od najvažnijih gospodarskih grana u Hrvatskoj.
U svom izlaganju istaknula je kako novi Zakon o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma, koji je stupio na snagu početkom godine, nije riješio pitanje funkcioniranja turističkih zajednica, već ih je svojim odredbama dodatno zakomplicirao, a istovremeno u 10 mjeseci, koliko je Zakon na snazi, nisu doneseni provedbeni dokumenti i pripadajući pravilnici te je time konfuzija potpuna.
Dva fonda
– Istovremeno, Vlada je sredstva iz dva ključna fonda za turizam, Fonda za nerazvijene i Fonda za udruživanje, koji se pune iz turističkih članarina i turističkih pristojbi, diskrecionim odlukama preraspodijelila u okviru sustava, ali nitko ne zna kome, koliko i zašto te ne postoje nikakvi propisani kriteriji temeljem kojeg bi se moglo pratiti trošenje tih sredstava ili se prijavljivati za njihovu dodjelu. Nadalje, kad govorimo o funkcioniranju spomenutih turističkih zajednica, one bi trebale upravljati destinacijom, pokretati inicijative, informirati, koordinirati, sudjelovati u kreiranju strateškog razvoja, ali i istovremeno pripremati i slati na dnevnoj bazi nepregledni niz izvješća. To vrijedi za sve turističke zajednice, kako za one koje imaju proračun 7,4 milijuna kuna, poput TZ Zadarske županije, tako i za one koje imaju proračun manji čak 15 puta, poput TZ Varaždinske županije, ili primjerice TZ Grada Lepoglave, s lepoglavskom čipkom koja je na UNESCO-voj listi svjetske kulturne baštine i najvećim međunarodnim festivalom čipke, s godišnjim izvornim proračunom od 28.828 kuna – istaknula je Martinčević.
Dodala je kako je turizam na kontinentu u pravilu dodana djelatnost kojom se bavi čitava obitelj 365 dana u godini.
Kuće za odmor
– Kontinentalni turizam nisu apartmani i najam suncobrana i ležaljki. Kontinentalni turizam su poljoprivreda, obiteljska poljoprivredna gospodarstva, proizvodnja i prodaja domaćih proizvoda, lokalna kulturna i prirodna baština upotpunjena manifestacijama, festivalima i kulturnim događanjima visokog umjetničkog dosega i kvalitete. Tako, primjerice, projekt “Kuće za odmor s pričom”, koji je osmislila i financira Varaždinska županija od njegovog početka prije tri godine, značajno utječe na porast ukupnog broja noćenja u županiji, koji je u 2018. iznosio 20 posto, a 10 posto u 2019. godini. Posebno je važno istaknuti 2020. godinu, godinu obilježenu koronavirusom, u kojoj smo zaključno s 1. rujnom ostvarili 95 posto prošlogodišnjih noćenja, što zapravo znači da ćemo u “Kućama za odmor s pričom” u 2020. godini ostvariti porast broja noćenja – kazala je saborska zastupnica, istaknuvši kako, nažalost, taj projekt kao niti brojne druge projekte država, nadležno ministarstvo i HTZ do sada nisu prepoznali.
– Jednako tako ne prepoznaju turističku vrijednost i potencijal sjevera Hrvatske niti u spotovima, pa tako posljednji promotivni turistički spot za Hrvatsku završava u Zagrebu i nigdje nema Trakošćana, Zagorja, Varaždina, međimurskih vinskih cesta… Nema nas u spotovima, nema nas u prilozima na HRT-u, nije nas bilo niti na karti bivšeg ministra turizma koji u Varaždinsku županiju u službeni posjet nije došao niti jednom, pa nas, što je posebno važno, nema niti u financiranju. Stoga od nove ministrice i njezinog tima očekujemo prestanak diskriminacije kontinentalnog turizma sjevera te punu podršku našim projektima i razvoju našeg turizma. Stavite konačno sjever na turističku kartu Hrvatske – poručila je Natalija Martinčević. (jj)