Predsjednik Ustavnog suda o mjerama Stožera civilne zaštite

“Odluka nekih da ne nose maske, ne može se okarakterizirati kao njihovo pravo na izbor, a odluka da trgovine neće raditi nedjeljom, ne čini se opravdanom”

Objavljeno: 24.09.2020. zagorjeinternational

Predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović na press konferenciji je govorio o prošlotjednoj odluci Ustavnog suda vezanoj uz rad Nacionalnog stožera civilne zaštite. Naime, Ustavni je sud prošlog tjedna odlučio da su sve odluke Stožera bile u skladu s Ustavom, osim one o privremenoj zabrani rada nedjeljom.

O odlukama Stožera

– Odluka o tome hoće li se pojedina prava ograničiti pozivanjem na članak 17. Ustava, isključivo je u nadležnosti Sabora. Ustavni sud nije nadležan ocjenjivati treba li ili ne Sabor u posebnim okolnostima, neovisno o tome jesu ili ili ne navedena u članku 17., primijeniti ili ne taj članak Ustava. Navedeni izbor Ustavni sud je prepustio Saboru kao zakonodavnom tijelu. Činjenica da zakoni i mjere nisu donijeti na osnovu članka 17., ne čini te zakone i mjere neustavnima – rekao je Šeparović.

– Stožer je stručno tijelo i djeluje pod neposrednim nadzorom Vlade. Stožer spada u tijela izvršne vlasti i on donosi odluke i upute koje provode jedinice lokalne samouprave – dodao je.

– Pojedinačne odluke Stožera podložne su sudskoj i izvansudskoj kontroli. Ustavni sud odlučio je da mjere Stožera imaju isti cilj, sprečavanje širenja pandemije i zaštite zdravlja, i stoga je neupitna njihova validnost. Slijedom svega navedenog Ustavni sud odlučio je da je donošenjem zakona sa svrhom sprečavanja i širenja zaraznih bolesti propisuju mjere kojim se ograničavaju neka prava i slobode Hrvatski sabor postupao u skladu sa svojim ovlastima – kazao je Šeparović.

– Mjere koje je Stožer donio smatraju se sigurnosnim mjerama, ali tim mjerama nije uspostavljena zakonska ovlast jer je ona nastala još ranije u skladu sa Zakonom o civilnoj zaštiti – kazao je.

O samoizolaciji

– U odnosu na mjeru samoizolacije, za razliku od izolacije, to je posebna mjera koja se provodi temeljem odluke Stožera i primjenjuje se na zdrave osobe koje su bile u kontaktu sa zaraženom osobom. Ustavni sud je utvrdio nespornim da mjera samoizolacije predstavlja ograničenje slobode kretanja, stoga je potrebno utvrditi ima li njezino izricanje zdravim osobama objektivno i racionalno opravdanje, odnosno, je li razmjerna. Budući da je ta mjera propisana zakonom, Ustavni sud je odlučio da ona na načelnoj razini nije sporna, baš kao ni cilj koji se želi postići. To je mjera preventivne naravi kojom se žele spriječiti kontakti s ostalim zdravim osobama, drugim riječima, samoizolacijom osoba za koje postoji razumna sumnja da su bile izložene zarazi, želi se spriječiti mogućnost zaraze. Ta mjera se određuje usmenim nalogom i to je osobna individualna mjera i evidentiraju se sve osobe kojima je ona izrečena. Ustavni sud je odlučio da su mjere podložne sanitarno – inspekcijskom nadzoru te se naređuju rješenjem koje ne odgađa njihovo izvršenje, a u iznimnim okolnostima, mogu se narediti i usmeno – rekao je Šeparović.

O maskama za lice

– Mjere koje je donio Stožer, Ustavni sud je ispitao iz aspekta zaštite dostojanstva. Pravo na zaštitu zdravlja nadopunjuje temeljna prava i ta su prava, koja se odnose na zdravlje, neraskidivo povezana. Ustavni sud ispitao je razmjernost te mjere, odnosno postoji li prepreka za njezino donošenje. Uzimajući u obzir razloge koje je navelo Ministarstvo zdravstva, Sud je ocijenio da nalaganje nošenja obaveza maski predstavlja nužnu mjeru u svrhu zaštite zdravlja građana. U posebnim okolnostima, kako bi se zaštitilo zdravlje građana, postoji obveza države da poduzme nužne mjere za zaštitu zdravlja građana. U takvim okolnostima zaštita zdravlja ima prevagu nad drugim pravima građana i oni su dužni postupati u skladu s tim mjerama, s ciljem zaštite zdravlja populacije. Odluka pojedinaca da ne nose maske ne može se okarakterizirati kao njihovo pravo na individualni izbor. Ostavljanje građanima prava na izbor može imati teške posljedice na zdravlje drugih građana. Postoji prijeka društvena potreba zbog kojih je uvedena obaveza nošenja maski – rekao je Šeparović.

O zabrani rada trgovina nedjeljom

– U ovom slučaju Ustavni sud nije imao prijedloge za ocjenu ustavnosti, nego je to odlučivao na vlastitu inicijativu. Vlada je u svom očitovanju navela da je uzela brojne čimbenike, među njima i podatke APIS-a, iz kojih proizlazi da se najveća dobit u trgovinama ostvaruje petkom, a ne nedjeljom. Time je nedjelja identificirana kao dan umjerenog epidemiološkog rizika te se kao takva smatrala kao optimalan izbor, navela je Vlada u očitovanju. Ustavni sud ocijenio je da obrazloženje Vlade da prodajni objekti u tom periodu neće raditi nedjeljom, nije uvjerljivo jer su trgovine u vrijeme najgore epidemije radile svaki dan. Odluka u jeku popuštanja mjera da trgovine neće raditi nedjeljom, ne čini se opravdanom. Bilo je opravdanije da taj dan bude petak, a ne nedjelja. Temeljem toga, Ustavni sud je utvrdio da u donošenju te mjere Stožer nije postupao u skladu s načelom razmjernosti – kazao je Šeparović.

Najnovije po kategorijama

Objavljeno u isto vrijeme

Pročitajte više s našeg weba

Prijavite se na naš newsletter