U Hrvatskom saboru održana je koordinacija gradonačelnika i načelnika Krapinsko –zagorske županije iz redova HDZ-a, kojoj su prisustvovali i predstavnici ministarstava. Tako su državni tajnici Mario Antonić, Zdravko Tušek i Velimir Žunac lokalnim čelnicima predstavili aktualno stanje glede apsorpcije sredstava iz postojeće financijske omotnice EU fondova te se osvrnuli na to koje će se vrste reformi i ulaganja financirati iz nacionalnih sredstava, buduće omotnice te kroz program Mehanizma za oporavak i otpornost, a što bi bilo itekako od interesa za jedinice lokalne samouprave.
Istaknuto je da je do rujna 2020. ugovorenost projekata 102,36 posto, odnosno, 83,49 milijardi kuna te je dosad plaćeno 40,56 posto ili 33,08 milijardi kuna. Što se tiče Operativnog programa “Konkurentnost i kohezija”, ugovorene su 57,52 milijarde kuna, a plaćeno 18,25 milijardi, dok je u Programu ruralnog razvoja ugovoreno 13,48 milijardi kuna, a plaćeno 9,09 milijardi kuna.
Dvije milijarde
– Konkretno iz Programa ruralnog razvoja na III. izbornu jedinicu odnosi se dvije milijarde kuna, od toga 680 milijuna na Krapinsko – zagorsku županiju. Do kraja godine na svim tim alokacijama očekuje se rast. U okviru Mehanizma za oporavak i otpornost, bit će nam na raspolaganju šest milijardi eura bespovratnih sredstava, dok će se 3,5 milijarde odnositi na zajmove. U planovima će se svakako definirati reforme i ulaganja za svladavanje izazova utvrđenih u kontekstu europskog semestra, posebno onih povezanih sa zelenom i digitalnom tranzicijom. Imamo pet ciljeva: pametnija EU, zelenija EU, povezanija EU, socijalna EU i EU bliže građanima. Svi imaju mogućnost ispuniti upitnike koji su na mrežnim stranicama ministarstava kako bi se detektirale potrebe i u tom smjeru krenulo s programiranjem – istaknuto je na koordinaciji gradonačelnika i načelnika.
Katalog projekata koji je u izradi obuhvatit će i sve dosad nerealizirane projekte koji će se moći realizirati na natječajima u naredne dvije godine, a što je prilika da jedinice lokalne samouprave realiziraju već spremne projekte. Također je plan Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije da u budućnosti, radi ravnomjernog regionalnog razvoja, osim nacionalnog operativnog programa, formira i programe svake regije u skladu s potrebama, a što znači da bi svaka regija imala svoju alokaciju.
Porezna reforma
Predstavnice Ministarstva graditeljstva, prostornog uređenja i državne imovine, Ines Androić Brajčić i Irena Križ Šelendić istaknule su da će budući programi iz njihova resora poticati zelena ulaganja i kružno gospodarstvo te da će se kroz energetsku obnovu ići i s konstruktivnom obnovom, u cilju kompletne zaštite i od potresa i požara.
Svi okupljeni su se složili da svakako treba ići u pojednostavljenje administracije prilikom prijave EU projekata, kao i s izmjenama indeksa razvijenosti, kako oni razvijeniji ne bi bili “kažnjeni” u smislu nemogućnosti daljnjih apliciranja i realizacije EU projekata.
Što se tiče porezne reforme, čelnici JLS-a su upoznati s time da se od 1. siječnja kreće u peti krug porezne reforme, tj. sa snižavanjem poreza na dobit i dohodak. No, država će preuzeti teret snižavanja stope poreza na dohodak, koji će iznositi oko dvije milijarde kuna, na način da će gradovi i općine imati udio u porezu na dohodak 74 posto, umjesto dosadašnjih 60 posto, a županije 20 posto, umjesto 17 posto. Ukidanje poreza na promet nekretnina početkom godine nije u planu, istaknuto je na koordinaciji.
