Na proslavi 25. obljetnice Operacije Oluja govorio je umirovljeni general Ante Gotovina, a govore su održali i premijer Andrej Plenković, predsjednik Sabora Gordan Jandroković i predsjednik RH Zoran Milanović

“Hrvatska se gradi u socijalno pravednu demokraciju, državu u kojoj svi njeni ljudi, bez obzira na različitosti, uživaju u sigurnosti slobode”

Objavljeno: 05.08.2020. zagorjeinternational

U Kninu se danas obilježava Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja. Svoj govor održao je i umirovljeni general Ante Gotovina.

– Četvrt stoljeća prošlo je od Oluje, operacije koja je odredila budućnost naše domovine, početka kraja rata i uspostave mira na ovim prostorima – započeo je svoj govor Ante Gotovina.

– Čestitam vam Dan domovinske zahvalnosti. Poštovani branitelji, dragi moji prijatelji, ono za naš narod sudbonosno vrijeme zauvijek nas je povezalo. Hrabrost, upornost i zajedništvo naših ljudi od početka Domovinskog rata, pod vodstvom Franje Tuđmana, bile su presudne odlike da u posebno nepovoljnim i teškim ratnim okolnostima gradimo hrvatsku vojsku, spremnu i sposobnu obraniti se.

Okončati nametnuti rat i stvoriti pretpostavke za trajni mir. Strahote rata. Godine patnji i stradanja nevinih. Žrtve života mladih vojnika i onih koji su izgubili svoje zdravlje. U kolektivnoj su svijesti našeg naroda, ugrađeni su u temlje hrvatske državnosti. S ponosom i tugom sjećamo se naših prijatelja. S dubokim poštovanjem pozdravljam vas, drage obitelji. Jači smo i bolji ljudi, spremni smo raditi danas za bolje sutra.

U novom poglavlju, ovih 25 godina života u miru i sigurnosti, Hrvatska se gradi u socijalno pravednu demokraciju, državu u kojoj svi njeni ljudi, bez obzira na različitosti, uživaju u sigurnosti slobode. Jednaka prava, jednake obaveze. Zajedništvo svih nas, od prvih na čelu, do najmanjih, ostvarit ćemo postavljene ciljeve. Na tom putu želim nam uspjeh uz Božju pomoć – rekao je Gotovina.

Govor premijera Andreja Plenkovića

Nakon Gotovine govor je održao premijer Andrej Plenković.

– Svima čestitam Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, kao i Dan hrvatskih branitelja na 25. obljetnici. Današnji dan prožet je pomirbom i pijetetom. Uvijek je poseban osjećaj govoriti iz drevnog Knina, kolijevke hrvatske državnosti. Iz grada u kojemu se u kasnom srednjem vijeku naizmjence stolovali i herceg i ban. Grada gdje je zasjedao Banski sud.

Grada u kojem su vladali velikaši i danas dana simbola hrvatske slobode i pobjede u Domovinskom ratu. A tu pobjedu najbolje simbolizira slika prvog hrvatskog predsjednika koji dan nakon oslobođenja Knina ljubi hrvatsku trobojnicu. Taj povijesni trenutak i danas u svima nama budi jake emocije, ponosa i duboke zahvalnosti jer je značio da je rat završio.

Ništa od toga ne bi bilo moguće da nije bilo pobjede. Nakon petogodišnje okupacije, vojnom je pobjedom Oluja porazila velikosrpsku politiku. Za manje od četiri dana oslobođen je teritorij, stvoreni su uvjeti za mirnu reintegraciju. Oluja je omogućila da budu oslobođeni veliki dijelovi Bosne i Hercegovine.

S više od 20.000 poginulih, pretrpjeli smo ogromnu štetu, zbog čega je Hrvatska izgubila 15 godina razvoja. Oluja je bila pravno legitimna, vojno neizbježna i politički nužna. A bila je imperativ za tadašnje vodstvo. Osim što je bila vrhunac svih uloženih napora, bila je prekretnica za mir i s toga je s pravom možemo smatrati našom najvećom pobjedom.

Naša je dužnost da nastavimo tragati za nestalima u Domovinskom ratu. Donijet ćemo i poseban zakon o civilnim žrtvama. Prisjećajući se tih dana ponosna i slave, na umu su nam hrabrosti, odlučnost, sloga. Da bi naši mladi znali cijeniti, da bismo s ponosom i optimizmom gradili društvo, omogućili smo da djeca posjete Knin, Vukovar i ostala značajna mjesta Domovinskog rata.

Pobjednik koji ne zna praštati taj sije klice budućih zavada, hrvatski narod to ne želi. Riječi su ovo predsjednika Tuđmana. I danas odjekuju te poruke. Kao zemlja koja je pobijedila u nametnutom ratu, žalimo zbog svih stradalih, i ne samo Hrvata, nego i Srba, i svih drugih nacionalnosti. S tugom se prisjećamo svih protjeranih i onih koji su poginuli. Prisjećamo se svih žrtva, i za mnoga nedjela još nitko nije odgovarao. Za mnoge Srbe je to danas bijeg pred hrvatskim snagama.

Činjenica je da je nakon Oluje Hrvatska uložila velike napore da osigura povratak onih hrvatskih Srba koji su htjeli da se vrate. Znamo i da su brojni hrvatski Srbi sve vrijeme rata dijelili sudbinu hrvatskih sugrađana, a mnogi su bili i branitelji, čime se treba ponositi. Oni ne vide samo egzodus svojeg naroda, već i završetak rata.

Na kraju treba iskazati dužan pijetet, prema svakoj nevinoj žrtvi. Pijetet prema tisućama hrvatskih žrtava, pijetet i prema nedužnim srpskim žrtvama, čime ne dovodimo u pitanje legitimnost Domovinskog rata, naprotiv, time pokazujemo velikodušnost i humanost pobjednika. I žalimo zbog svakog posrtaja i zločina. Isto to očekujemo i od predstavnika Srba u Hrvatskoj koji trebaju osuditi to. Hrvatska država i društvo trebaju ići naprijed. Iskrena pomirba može se graditi samo na istini koja se temelji na činjenicama.

I zato, bez obzira na nacionalnost žrtve ili počinitelja, svi oni zločini koji ne zastarijevaju, nastavit će se procesuirati. Hrvatska je bila napadnuta, kao pobjednica je pružila ruku pomirbe. Danas, kada je svijet nosi s najtežom gospodarskom krizom od 2. svjetskog rata, trebamo jedinstvo. Budimo nadahnuti hrabrošću i požrtvovnošću branitelja. Još jednom, svima želim sretan Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan branitelja – rekao je Plenković.

Govor predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića

Svoj govor održao je i predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković.

– Iako mnogi hrvatski građani nisu ovdje s nama, uvjeren sam da su Kninu svim svojim srcem. Uvjeren sam da hrvatski narod obljetnicu slavi s poštovanjem, ljubavlju. Domovinski rat temelj je slobodne, neovisne i suverene Hrvatske i stoga je naša trajna dužnost štiti njegov dignitet. Pritom ne smijemo zaboraviti nestale i učiniti sve da njihove obitelji saznaju njihovu sudbinu.

Tijekom Domovinskog rata heroji su dokazali da se valja boriti za Hrvatsku. Tu požrtvovnost pokazali su i brojni sunarodnjaci tijekom zdravstvene opasnosti. Svi su uložili znanje i vještine i omogućili da nastavimo svakodnevni život. Danas, kada je svijet pogođen krizom, naš je cilj očuvanja zdravlja ljudi, ali i radnih mjesta.

To odgovorno domoljublje potiče nas da činimo sve ne samo zbog sebe, već zbog napretka društva u cjelini. Potiče nas da tražimo rješenja za sve izazove, da promičemo nacionalni ugled naše zemlje. Uvjeren sam da među svima nama postoji takva ljubav prema domovini – rekao je Jandroković.

Govor predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića

Na kraju je svoj govor održao i predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović.

– Čast mi je, ali zaista čast, i posebna prilika, govoriti na 25. godišnjici na oslobođenja Hrvatske. 25 godina je jako dugo razdoblje. Djeca koja su tada rođena su danas već formirana. U ovih 25 godina mi smo odmakli daleko i nismo isto društvo kao što smo bili prije 25 godina. U tome dobro govori i govor predsjednika Vlade koji toplo pozdravljam i nadam se da će se pretvoriti u kulturu srca koji će nas obilježavati kao naciju.

25 godina je voda duboka i vrijeme je da se u njoj pogledamo i ne nužno da govorimo o zajedništvu jer ono ponekad nije moguće. Ali da budemo zajedno, da govorimo o stvarima koje nas spajaju i dijele. Pogledom Hrvata ili pogledom Srbina, to nisu uvijek isti pogledi. Bitno je da se o problemima govori i stavlja ih se na stol.

Jedan veliki državnik je definirao, opisao, put svoje države do pobjede. Pa kaže, u ratu odlučnost, u porazu prkos i otpor, u pobjedi velikodušnost i u miru dobra volja. Kako univerzalno i kako primjenjivo na naš put. U ratu koji je nametnut, u ratu u kojem su nas napali oružjem koje smo plaćali mi i Slovenci, bili smo suočeni u situaciji za koju nitko nije bio spreman.

Oni momci koji su došli da služe državi nisu znali što ih čeka. Voljeli su Hrvatsku i rat se dogodio u treptaj oka. Jako je teško bilo, jako teško, a to govorim i kao čovjek i kao dužnosnik, graditi hrvatsku vojsku. To je predvodio prvi hrvatski, a i ratni, predsjednik Franjo Tuđman. Ta pobjeda nije pala s neba, nije slučajna. Kao i u svakim ratovima, razliku čini malo dobrih ljudi.

Taj rat je počeo porazom i teškim patnjama, mukama. I onima kojima nisu imali dovoljno vjere i snage je izgledao kao poraz. U porazu prkos! U tom ratu otpor je na početku izgledao kao uzaludan, a kasnije su se počele vidjeti konture pobjede i uspjeha. I tu fazu Hrvatska je odživjela na moćan način.

I pobjeda je postignuta i u toj pobjedi trebali smo biti velikodušniji nego što smo bili. Nikada, srećom, nismo potonuli u ponor moralne katastrofe, a to nekim narodima i nacijama događalo. Grešaka je bilo, bilo je zločina, koštali su nas. Sve te priče o zajedničkom zločinačkom pothvatu, sve je to posljedica grešaka koje smo napravili činjenjem, ali i nečinjenjem u prvim mjesecima. Velika je to lekcija u ljudskom smislu, da paziš u svakom trenutku i da ti koncentracija nikada ne popušta. Hrvatska je kasnije ispravila tu grešku. I zato posebno cijenim nazočnost potpredsjednika Vlade, jer doći ovdje i slaviti, jer ovo je proslava, a ne komemoracija, doći ovdje i pridružiti se Hrvata, to je arhitektura srca i to nije mala stvar.

U miru dobra vjera i dobra volja. Mi smo odmakli na svom putu. Europska smo država, sve smo bolji u javnim poslovima, i trebamo biti još bolji i uzeti svaki euro europskog novca. Više od stotine godine odnosi su komplicirani. Bila je Jugoslavija koja više nikada neće biti. U početku, jedina moguća brana hrvatskom narodu, da ne bude raskomadan, da budemo svi u jednoj državi. Izjalovio se taj napor vrlo brzo. Bilo je sukoba, ratova, agresija. I nakon toga, nikako da uđemo u fazu normalnih odnosa. Kao da smo i dalje opterećeni stvarima koje su posljedice agresije 90-ih godina. Znam da govorim očima Hrvata i da će to biti tumačeno Hrvata i hrvatskog predsjednika, ali mi smo tu, naša dobra volja i dobra vjera postoji. Želimo raditi, poslovati, želimo znati da kada naši ljudi rade u Srbiji i ako dođe do problema, da će taj sud biti nepristran. Jer odnosi ta dva naroda su jako važni, a kada se međusobno natežemo, drugi nas uopće ne primjećuju. Ti odnosi moraju biti bolji i ja ću dati sve što mogu i smijem dati. Dati ću sve da to bude bolje. Na drugoj strani je da to isto pokuša – kazao je Milanović. (af)

Najnovije po kategorijama

Objavljeno u isto vrijeme

Pročitajte više s našeg weba

Prijavite se na naš newsletter