OTVORENI PRORAČUN POTVRDIO:

Varaždinska županija najbolja po realizaciji EU projekata u Hrvatskoj i u 2020.

Objavljeno: 11.06.2020. AB

Varaždinska županija je i u 2020. godini najuspješnija županija po povlačenju bespovratnih EU sredstava, potvrdili su podaci Otvorenog proračuna Hrvatske zajednice županija.

Po čak dva kriterija je prva među svih 20 hrvatskih županija. Iz proračuna za EU projekte u 2020. godini planira izdvojiti najviše sredstava, 263,7 milijuna kuna, a najviše EU novca povlači i po glavi stanovnika, 1.499 kuna.

– Ponovno smo nabolja županija u Hrvatskoj po realizaciji EU projekata, što jasno pokazuje kolikim smo intenzitetom radili od početka mandata sredinom 2017. godine. Kao što je dobro poznato, realizacija EU projekata do tada je bila nula, no mi smo u tri godine sve uspjeli nadoknaditi, a uz to se i probiti na prvo mjesto. Svi naši EU projekti, završeni i u realizaciji, vrijedni su 823,8 milijuna kuna, pri čemu se ove godine odvijaju projekti vrijedni više od 400 milijuna kuna – rekao je župan Radimir Čačić.

Varaždinska županija je jedinstvena i po tome da ima 100-postotnu učinkovitost pri realizaciji EU projekata. – Unatoč tome što smo za europske fondove kandidirali ogroman broj projekata, nikada niti jedan nije odbijen te su baš svi odobreni za sufinanciranje bespovratnim EU sredstvima. To je jedinstveno među svim jedinicama lokalne i regionalne samouprave u Hrvatskoj te pokazuje odgovornost, ozbiljnost i stručnost županijskog vodstva, službenika i ustanova koje na tome rade – napomenuo je Čačić. 


Kad su u pitanju sredstva za EU projekte iz proračuna za 2020., iza Varaždinske županije s 263 milijuna kuna, slijedi Osječko-baranjska županija sa 182,6 miliijuna kuna ili 81 milijun kuna manje predviđenih za EU projekte. Na trećem mjestu je Bjelovarsko-bilogorska županija sa 155,3 milijuna, a iza njih Zadarska županija (142,8 milijuna kuna), Sisačko-moslavačka (137,2 milijuna kuna), Brodsko-posavska (122,8 milijuna kuna) i Međimurska županija (112,9 milijuna kuna). 

Varaždinska županija predvodi listu županija i po povlačenju EU sredstava po glavi stanovnika s 1.499 kuna, na drugom mjestu je Požeško-slavonska županija s 1.314 kuna po glavi stanovnika, nakon čega slijede Bjelovarsko-bilogorska županija (1.297 kn), Virovitičko-podravska (1.042 kn) i Međimurska županija (933 kn).

Koristi od povlačenja bespovratnih EU sredstva vidljive su diljem Varaždinske županije.

Zahvaljujući EU projektima, novu vizuru dobit će Varaždinske Toplice: traje energetska obnova svih smještajnih kapaciteta Specijalne bolnice za rehabilitaciju, pri čemu je pri kraju obnova objekta Minerva, najvećeg projekta energetske obnove u Hrvatskoj. Čim završe postupci javne nabave, tamo će početi i izgradnja Nacionalnog centra za pacijente s ozljedama kralježničke moždine.

U Općoj bolnici Varaždin energetski će biti obnovljeno svih deset objekata, a u krugu Bolnice počinje izgradnja novog objekta s objedinjenim hitnim bolničkim prijemom, dnevnim bolnicama i jednodnevnom krirugijom.

I vizura centra Varaždina je ljepša zahvaljujući energetskoj obnovi zgrade Vodotornja koja se približava kraju. Objekt visok 41 metar će zablistati 55 godina nakon izgradnje. Među posebno značajnim projektima je Centar kompetentnosti u poljoprivredi u Vinici u sklopu kojeg će biti obnovljen dvorac Opeka, a napokon će biti revitaliziran i sam arboretum, jedan od najljepših u Europi.

To je samo dio EU projekata koji će biti završeni ili realizirani u ovoj godini, pri čemu je gotova ili pri kraju i energetska obnova čak 11 škola, triju “velikih”, Srednje škole Ivanec, Druge gimnazije Varaždin i Srednje škole Arboretum Opeka Vinica, a uz njih će dovršena biti i obnova 9 područnih škola.

Varaždinska županija je, podsjećamo, najbolja u Hrvatskoj i kad je u pitanju povlačenje EU sredstava za energetske obnove javnih objekata. Podaci Ministarstva graditeljstva pokazuju da se u županiji provode projekti energetske obnove ukupno vrijedni gotovo 320 milijuna kuna, za koje je odobreno čak 164,4 milijuna kuna bespovratnih sredstava iz Europske unije, u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020.

Najnovije po kategorijama

“Ovo nije nagrada za mene, već za iskrenu posvećenost književnosti. To je prepoznato i htjela bih da ostane vezano uz ovu knjigu te da nešto ovako lijepo dožive i drugi mladi autori”

Mladoj autorici Eni Katarini Haler (24), svojevrsnom iznenađenju, za njenu prvu knjigu "Nadohvat", dodijeljena Nagrada Gjalski

“Ovo nije nagrada za mene, već za iskrenu posvećenost književnosti. To je prepoznato i htjela bih da ostane vezano uz ovu knjigu te da nešto ovako lijepo dožive i drugi mladi autori”

Objavljeno: 25.10.2020. alenbrodar

Objavljeno u isto vrijeme

Pročitajte više s našeg weba

Prijavite se na naš newsletter