Sociolog Tomislav Keglević proveo je online anketu o svakodnevnom životu u vrijeme pandemije, a rezultate je odlučio podijeliti i s našim čitateljima.
Na anketu je odgovorilo 230 osoba, od čega 190 žena i 40 muškaraca. Oko 6.5 posto ispitanika je starijih od 56 godina, a većina ispitanika (83 posto) spada u raspon dobi od 18 do 45 godina. U Krapinsko – zagorskoj županiji živi oko 83 posto ispitanika. 69 posto njih svoje je mjesto stanovanja opisalo kao ruralno/selo, a 31 posto kao urbano/grad, te je većina odgovorila kako ima vlastito dvorište. Većina ispitanika živi s obitelji (oko 84 posto) te su u braku ili vezi (77 posto). Za deset ispitanika izrečena je mjera samoizolacije i nitko od njih nije je kršio. Od ostalih ispitanika, kojima nije izrečena samoizolacija, osam posto je kršilo mjere zabrane kretanja. Dvoje ispitanika odgovorilo je kako su zaraženi koronavirusom ili su preboljeli bolest COVID-19.
Konzumacija namirnica
Jedan set pitanja bavio se konzumacijom namirnica i aktivnostima za vrijeme trajanja mjera ograničenog kretanja i fizičke distance. Kako bi anketa ostala kratka, nije ispitano koliko se npr. trošilo alkoholnih pića inače, a koliko za vrijeme karantene, nego se tražila usporedba (više, manje, isto kao i inače). Na pitanje o konzumaciji alkohola, 42 posto ispitanika odgovorilo je da pije isto koliko i inače, a oko 8 posto više nego inače. Na pitanje o konzumaciji duhanskih proizvoda, oko 35 posto ispitanika reklo je da ne puši, trećina da puši isto kao i inače, a oko 14 posto više nego inače. Četvrtina ispitanika odgovorila je da vježba više nego inače, a 45 posto isto kao i inače. Trideset posto ispitanika odgovorilo je da se hobijima bavi više nego inače, a 47 posto isto kao inače. Više nego inače telefonira oko 45 posto ispitanika, a isto kao inače 53 posto ispitanika.
Internetsku komunikaciju (društvene mreže, aplikacije za dopisivanje ili videopozive) više nego inače koristilo je 70 posto ispitanika, a isto kao inače 29 posto ispitanika. Više hrane trošilo je 32 posto ispitanika, a 69 posto odgovorilo je da hrane troši isto kao i inače.
Na pitanje učestalosti svađanja s ukućanima ili sustanarima, 59 posto ispitanika odgovorilo je isto kao i inače, 19 posto više nego inače te 16 posto manje nego inače.
Oko 29 posto ispitanika odgovorilo je da preko interneta kupuje više nego inače, oko 42 posto isto kao i inače, oko 18 posto manje nego inače te oko 11 posto da ne kupuju preko interneta.
Za igranje društvenih ili računalnih igri, 27 posto ispitanika odgovorilo je da igra više nego inače, a 49 posto isto kao inače. Trećina ispitanika i za vrijeme trajanja mjera išla je na posao kao i inače, oko 19 posto je radilo skraćeno ili smjenski, oko 17 posto nije išlo na posao jer je obustavljen, oko 3,5 posto je ostalo bez posla zbog krize, a oko 18 posto bilo je nezaposleno.
Oko 46 posto ispitanika završilo je srednju školu, a oko 31 posto fakultet. Oko dvije trećine ispitanika procijenilo je svoje imovinsko stanje kao isto u odnosu na druge, oko 18 posto kao bolje od drugih, te oko 14 posto kao lošije od drugih. Oko polovice ispitanika odgovorilo je da su im zbog mjera pogođeni prihodi.
Oko 13 posto ispitanika odgovorilo je kako su za vrijeme trajanja mjera isprobali nove seksualne aktivnosti, a većina njih (90 posto) je u vezi ili braku.
Izgubljeno vrijeme?
Drugi set pitanja bavio se stavovima i mišljenjima o mjerama borbe protiv koronavirusa te doživljavanju čitave situacije. Oko polovica ispitanika ne misli da su mjere prestroge, oko 20 posto odgovorilo je da ne mogu procijeniti, a oko 29 posto se slaže da su mjere prestroge.
Oko 40 posto ispitanika misli da se provedba mjera ne kontrolira dovoljno dobro, oko trećina misli da se dovoljno dobro kontroliraju, a oko 27 posto je odgovorilo da ne mogu procijeniti. Oko polovice ispitanika misli da se mjere ne bi trebale produljiti, oko 27 posto se s time ne slaže, a 23 posto je odgovorilo da ne mogu procijeniti.
Da mediji krivo predstavljaju razinu opasnosti koronavirusa, misli oko 48 posto ispitanika, s time se ne slaže 24 posto, a 28 posto ih ne zna procijeniti. Napomenimo kako se nije ispitivalo mišljenje o predstavljanju više ili niže razine opasnosti od one za koju ispitanici smatraju da je stvarna.
S tvrdnjom da je SARS-CoV-2 koronavirus napravljen u laboratoriju u slaže se 38 posto ispitanika, oko 19 posto se s time ne slaže, dok je onih koji nisu sigurni 43 posto. Oko 42 posto ispitanika misli da su sankcije za prekršitelje mjera dovoljno stroge, a 38 posto se s time ne slaže.
Oko 38 posto ispitanika nije sigurno hoće li se cijepiti protiv koronavirusa kada to bude moguće, a oko 40 posto odgovorilo je kako se neće cijepiti. Slični omjeri odgovora su bili i na pitanje o cijepljenju djece.
Oko 48 posto ispitanika namjerava držati fizičku distancu i nakon što se ta mjera ukine, a oko 25 posto nije sigurno. Oko 45 posto ispitanika ne slaže se da zbog mjera osjećaju gubitak prisnosti s ljudima koje poznaju, 15 posto ne može procijeniti, a 40 posto se slaže s tom tvrdnjom, od čega 17 posto u potpunosti.
Oko 59 posto ispitanika ne slaže se da je vrijeme trajanja mjera za njih izgubljeno vrijeme, a 17 posto ne može to procijeniti. Oko 51 posto ispitanika odgovorio je da se slaže s tvrdnjom da je vrijeme trajanja mjera za njih novonastalo slobodno vrijeme (npr. za odmor ili za obitelj). Oko 59 posto ispitanika nije se osjećalo usamljeno za vrijeme trajanja mjera, a 14 posto ne može to procijeniti. Oko 44 posto ispitanika slaže se s tvrdnjom da ih mjere živciraju, dok se 45 posto se ne slaže. Oko 46 posto ispitanika ne osjeća se nesigurnije nego inače, dok se 25 posto njih osjeća. Većina ispitanika (79 posto) nije se osjećala usamljeno ni prije nastupanja mjera, dok 9 posto je. Mogućnost ostavljanja komentara iskoristilo je mali broj ispitanika, a komentari su se odnosili na mišljenje da je korona izmišljotina, da je pandemija stvorila uvjete da mali broj ljudi ostvaruje veće ovlasti nad upravljanjem državom te na pohvale za uvođenjem i provođenjem mjera.
Keglević je diplomirao sociologiju (znanstveni smjer) 2016., a ovu je anketu, kaže, složio iz znatiželje, da vidi može li se provjeriti kako ljudi reagiraju na mjere. Rezultati bi mogli poslužiti kao smjernica za iduću “rundu” istraživanja.
Kako se pripremilo ljude na fizičku distancu i ograničeno kretanje, moglo je biti korisno pripremiti ih i na nove psihosocijalne uvjete (boravak u zatvorenom, neizvjestan posao, stav prema bolesti itd.). Neke se pojave moglo predvidjeti, ali kada bi se moglo prikupiti preciznije povratne informacije od stanovništva, moglo bi ih se primjeniti za dizajn novih politika za društveni i gospodarski oporavak – kaže ovaj sociolog.
