Međunarodni je dan primalja, koji se obilježava od 1991. godine. U Hrvatskoj se prva primalja spominje u 13. stoljeću u Dubrovniku, a u Zagrebu prva poznata primalja zvala se Elizabeta, a spominje se 1454. godine.

Obilježavanjem tog dana nastoji se naglasiti važna uloga  primalje u zdravstvenoj zaštiti žena i novorođenčadi. Majke, očevi, djedovi i bake, djeca, učitelji, liječnici, medicinske sestre, ostali zdravstveni djelatnici, ali najvažnije od svega, budući roditelji moraju steći spoznaje o primaljstvu i primaljama.

Godina sestrinstva

Reformisti Varaždinske županije prošle su godine Međunarodni dan primalja obilježili okruglim stolom pod nazivom “Samostalnost primalja – izazov ili potreba u bolničkom sustav“, u organizaciji  Interesnog odbora žena Varaždinske županije i Grada Varaždina. Kako ove godine okolnosti ne dopuštaju da se ovaj vrlo važan datum obilježi na sličan način, iako on ove godine ima i posebno značenje, s obzirom na to da je Svjetska zdravstvena organizacija proglasila 2020. godinu “Godinom sestrinstva i primaljstva“, varaždinski su se reformisti obratili priopćenjem u kojem ističu kako kontinuirana primaljska skrb u Hrvatskoj, nažalost, još uvijek nije na razini na kojoj je u većini zemalja Europske unije.

– U naprednim društvima, standard u primaljstvu je jedna žena – jedna primalja, a svakoj ženi omogućeno je da upozna primalju i prostor u kojem će rađati. Upravo to je i dugoročan cilj u Hrvatskoj, ostvarivanjem kojeg će primaljstvo biti podignuto na razinu koju i zaslužuje – kažu varaždinski Reformisti, a o svojem je pozivu nekoliko rečenica napisala i Vesna Bednjanić, potpredsjednica petrijanečkih Reformista i prvostupnica primaljstva s 25 godina iskustva rada u struci.

Po nekoliko tjedana

– Biti primalja ne znači samo profesiju, već i životni poziv. Pojam primalje podrazumijeva veliku odgovornost i profesionalni pristup u partnerskom odnosu s trudnicom ili pacijenticom pri pružanju potrebne skrbi, pružanju svih vrsta savjeta potrebnih tijekom trudnoće i porođaja, vođenju samog porođaja te potpori majci i djetetu nakon porođaja. Vrlo važnu ulogu imaju i primalje Odjela za patologiju trudnoće. One skrbe o zdravlju posebno osjetljive populacije trudnica s komplikacijama i rizičnim trudnoćama. Primalje mogu biti velika podrška i vrlo povezane s pacijenticama, koje u nekim slučajevima borave na Odjelu i po nekoliko tjedana, pa čak i mjeseci. Osim profesionalnih znanja i vještina te razvijenog visokog stupnja  empatije, svakodnevno moraju prepoznavati razna psihološka stanja kako bi ostvarile što bolju komunikaciju i što bolji pristup pacijenticama. U javnosti se malo zna o djelokrugu rada primalja na Odjelu za patologiju trudnoće, toj samozatajnoj, ali važnoj karici u zdravstvenom timu za skrb budućih majki – istaknula je Bednjanić.

Podsjećamo vas i članak koji smo objavili povodom Svjetskog dana zdravlja, kada smo, između ostaloga, razgovarali i s Josipom Vdović, glavnom primaljom i glavnom medicinskom sestrom na Odjelu za ginekologiju i porodništvo Opće bolnice Zabok i bolnice hrvatskih veterana, koja će ove godine obilježiti 40 godina rada u struci.