Vetropack straža gospodarski je div ne samo na razini Krapinsko – zagorske županije, već i u cijelom svijetu, no, posljedice epidemije COVID-a 19 okrznule su sve, pa i one najjače. Štoviše, u tvornicu stakla u Humu na Sutli u prvim je tjednima epidemije ušao spomenuti virus, no, kao što se to i očekuje od gospodarskog subjekta svjetskog glasa, hitnim poduzimanjem svih epidemioloških mjera, već i prije same pojave koronavirusa, te reorganizacijom radne snage, tvornica je bez većih problema nastavila s proizvodnjom, a dobra je vijest da se virus nije proširio izvan kruga bliskih kontakata nultog pacijenta. Predsjednik Uprave i generalni direktor poduzeća Tihomir Premužak u intervjuu nam je otkrio kako je Vetropack organizirao svoje poslovanje, osjećaju li se već posljedice korona krize te kakva su njegova predviđanja vezana uz najavljenu gospodarsku krizu.
Covid – 19 u jednom je trenutku ušao i u vaše poduzeće, međutim, na vrijeme ste poduzeli sve mjere i spriječili da se zaraza proširi, a samim time omogućili i normalan nastavak proizvodnje. Kako ste organizirali svoj rad u proteklih mjesec i pol i koje ste sve mjere zaštite zaposlenika poduzeli?
Usprkos vrlo ranom donošenju mjera zaštite, koronavirus nam je ušao u poduzeće. U tom trenutku proveli smo proceduru definiranu od strane epidemiološke službe. U samoizolaciju smo stavili sve kontakte, što se pokazalo ispravnim jer su svi naredni Covid pozitivni bili iz tog kruga, koji smo time “zatvorili”. Dodatno, definirali smo mnoge mjere koje i danas provodimo te smo tako spriječili infekciju u samom proizvodnom pogonu. Moram reći da je ova situacija bila nova za sve nas – nitko nije bio spreman i “školovan” za ovakvu pandemiju. Stoga je krizni stožer, koji je također morao u izolaciju, svaki dan održavao sastanke videovezom te koordinirao sve aktivnosti i kontrolirao provođenje mjera. Još i danas većinu sastanaka obavljamo putem videkonferencija, a službena putovanja još uvijek nisu dozvoljena. I sastanci s našom švicarskom centralom i ostalim sestrinskim staklanama Vetropack grupe također se obavljaju videovezom. Svakako želim istaknuti da su ključnu ulogu u prevladavanju krize odigrali naši zaposlenici, koji vrlo odgovorno i ozbiljno provode mjere, a bez toga ne bismo uspjeli. Vrlo je važna bila odluka o formiranju takozvane pete smjene, odnosno, dvotjedne izolacije jedne cijele smjenske posade. Veliku smo pažnju posvetili održavanju higijenskih uvjeta u cijeloj tvornici (pranje i dezinficiranje ruku, nošenje maski i rukavica, mjerenje temperature i dr.). Napravili smo posebnu organizaciju boravka zaposlenika u zajedničkim prostorijama – garderobama, menzi, sanitarijama i dr. – kako bi se poštovala definirana fizička distanca i istovremeni boravak propisanog broja ljudi u jednom prostoru. U tim se prostorijama cijelo vrijeme provodi redovita dezinfekcija.
Osjećaju li se posljedice koronavirusa na Vaše poslovanje, odnosno, je li došlo do smanjenja broja narudžbi? Kakva je situacija u staklarskoj industriji općenito?
Gotovo svi privredni subjekti osjećaju negativan utjecaj na poslovanje. Tako i mi jer smo velikim dijelom vezani na HoReCa sektor (hoteli, restorani, kafići), koji je zatvoren već više od mjesec dana i gdje je stala potrošnja preko noći. No, takva je situacija u staklarskoj industriji globalno. Vidite i sami da je sve stalo u cijeloj Europi i svijetu, otkazani su svi festivali, konferencije, sportska natjecanja i prvenstva, sva javna događanja. Sudionici tih skupova najveći su potrošači staklene ambalaže. Domaća potrošnja u segmentu hrane ne može nadoknaditi toliki manjak potrošnje u segmentu pića. Zato čekamo da se život ponovno vrati u normalu, a time i naše poslovanje.
Kako komentirate mjere koje je Vlada Republike Hrvatske donijela za spas hrvatskog gospodarstva?
Smatram da su mjere koje su donesene u početku bile ispravne jer su spriječile veliki val otkaza i nezaposlenosti koji bi nastao preko noći. Vladu i Nacionalni stožer treba razumjeti i pohvaliti. Naime, nitko se nije pripremao za ovakvu situaciju i većina se mjera donosila “danas za sutra”. Nemoguće je to provesti savršeno, bez greške. Stoga trebamo svi imati razumijevanje za to. Međutim, treba nastaviti sa srednjoročnim i dugoročnim mjerama kako bi se naše gospodarstvo što prije vratilo u kakvu – takvu normalu. Sada je vrijeme za provođenje dubinskih mjera koje znače reformu javnog sektora, lokalne samouprave i državnih poduzeća. Moramo stvoriti efikasan, jeftin i mali državni aparat kojeg gospodarstvo može financirati. Sve će nas ostalo usporavati u oporavku, a dugoročno sprječavati da postanemo uspješna i moderna ekonomija i država. Potrebno je reaktivirati uništenu i zapuštenu poljoprivredu, izvršiti reindustrijalizaciju zemlje, stvoriti samoodrživi sustav gospodarenja državom. Ono što gospodarstvenici govore godinama, sada se, nažalost, pokazalo istinitim – greška je gospodarstvo zemlje koncipirati na turizmu i rentijerstvu. Moram također pohvaliti Nacionalni stožer koji vodi bitku s koronavirusom. Očito je da su uspješni u tome, s obzirom na to da broj novozaraženih već neko vrijeme pada. Jedino me smeta i rastužuje stigmatizacija naših zaposlenika i mjesta Hum na Sutli, koja je širenjem dezinformacija otišla predaleko te kulminirala netočnom izjavom člana Nacionalnog stožera na prošlotjednoj konferenciji za novinare. Greška je ispravljena isprikom glavnog epidemiologa na nedjeljnoj konferenciji. Meni je potpuno jasno da Nacionalni stožer prezentira podatke s terena, iz županijskih i općinskih stožera. Mislim da će se svi oni koji su takvim dezinformacijama kumovali, ovdje prepoznati. Nadam se da im je sada žao i da ćemo svi iz ovoga izvući potrebnu lekciju.
Kao iskusni gospodarstvenik i predsjednik varaždinske podružnice HUP-a, kakva su Vaša predviđanja vezana uz najavljenu gospodarsku krizu? Očekujete li crni scenarij ili ste optimist?
Po vokaciji sam optimist, pa tako i sada. Ali, mislim da je vraćanje u potpunu normalu nemoguće ove godine. Naime, ključ izlaska iz krize je pronalazak lijeka, odnosno, cjepiva protiv bolesti COVID-19. Ukoliko će biti pronađeno i primijenjeno prije zime, već sljedeće godine možemo očekivati ubrzani oporavak svjetskog gospodarstva. U igri su veliki svjetski igrači i njihove korporacije pa vjerujem da će uložiti potreban novac, znanje i trud kako bi se ova situacija “epidemiološki” riješila prije zime. Ozbiljna reaktivacija virusa u zimi značila bi katastrofu u svakom pogledu. Mi kao država moramo biti dovoljno mudri, inteligentni i sposobni da se “ukrcamo u vlak oporavka” na pravoj stanici i u pravo vrijeme. Ukoliko to učinimo, neće nam se dogoditi scenarij iz 2008. godine, dugogodišnjeg lutanja prema izlasku iz krize. Srećom, ovaj put nismo sami. Dio smo Europske unije, što može biti ključni preduvjet oporavka našeg gospodarstva. Zaključno, ne očekujem crni scenarij, ali sam siguran da nam predstoje teškoće, odricanja i veoma negativan utjecaj na poslovanje u ovoj godini. (ab, jj)