INTERVJU: Saborski zastupnik i predsjednik HDZ-a KZŽ Žarko Tušek

“Unatoč činjenici da se mjere Nacionalnog stožera u našoj županiji provode nespretno, rezultati upravljanja krizom naše Vlade među najboljima su u Europi”

Objavljeno: 18.04.2020. Alen Brodar

Na području Krapinsko – zagorske županije dosad je evidentirano ukupno 116 osoba pozitivnih na koronavirus s prebivalištem u KZŽ. Ukupan broj osoba koje su ozdravile je pet, a dosad je nažalost preminula jedna osoba, tako da je sada ukupan broj pozitivnih 110. Time je Krapinsko – zagorska županija i dalje u nacionalnom vrhu, kada se gleda broj oboljelih na broj stanovnika. Stoga smo sa saborskim zastupnikom i predsjednikom HDZ-a Krapinsko – zagorske županije Žarkom Tušekom razgovarali o potezima Nacionalnog i Županijskog stožera civilne zaštite u posljednja dva mjeseca, očekuje li nas uskoro ipak popuštanje mjera. Zanimljivo je i kako je u doba korone, dakle u vrijeme najveće krize, HDZ-u jako porastao rejting, pa smo razgovarali i o tome, te kako gleda na posljedice razornog potresa koji je 22. ožujka pogodio stubički i marijabistrički kraj, kako će se pomoći tim ljudima. Pitali smo ga i što misli o mogućem propustu u Specijalnoj bolnici Stubičke Toplice, zbog čega su nakon Pregrade, Stubaki postali drugo žarište zaraze u KZŽ, ali i šire…

Krapinsko – zagorska županija nalazi se visoko na listi prema broju zaraženih osoba od koronavirusa. U Varaždinskoj županiji taj je broj upola manji, a u Međimurskoj je tek nekoliko potvrđenih slučajeva. Što je po vama razlog tako velikog broja zaraženih u KZŽ – je li to jednostavno splet nesretnih okolnosti, jesu li se možda granice trebale ranije zatvoriti ili je u pitanju nešto drugo?

Bilo bi neodgovorno u ovako odgovornom i teškom trenutku na bilo koji način politizirati situaciju u kojoj se našla naša županija. U krajnosti, želim vjerovati da iza odluka našeg Županijskog kriznog stožera postoje uporišta u struci i u znanju najboljih stručnjaka koje naša županija ima. Koji su ti, nisam točno upoznat, ali smatram da bi Županija u ovakvoj situaciji trebala naći načina okupiti sve koji mogu i žele doprinijeti, a koji to mogu, neovisno o političkoj preferenciji bilo koje od tih osoba. Naše brojke za sada nisu dobre. Na neki način, te brojke sugeriraju određeni strah i ljudima sigurno nije drago gledati negativnu statistiku u kojoj smo se našli. Jedino što ja mogu jest apelirati na glas razuma i na poštovanje struke. Prije svega da se u kontekstu odluka koje donosi Nacionalni stožer nikako ne politizira, da se ne iskače autonomno sa svojim odlukama bez da su iste usuglašene i stručno ocijenjene od nacionalne razine, i da se, ako je to ikako moguće, pokušava postići određeno suglasje svih koji su akteri društvenog i političkog života u našoj županiji. Toga nema, toga u našoj županiji nije nikada ni bilo. HDZ KZŽ u svojim redovima okuplja neke od najboljih ljudi koje zagorska medicina ima. Neki od njih upravljaju i nekima od ključnih institucija koje su važne u ovome trenutku. Neki od njih na dnevnoj liniji sudjeluju u osmišljavanju politika Vlade i rada Kriznog stožera RH. Na žalost, nikoga od njih županijska vlast niti je kontaktirala oko bilo čega, niti tražila ikakvo mišljenje. I sam spadam u tu skupinu. Na primjer, nije normalno da županija traži sastanak s ministrom Berošem, ljudima iz Kriznog stožera, a da nisu pozvali ljude iz naše županije koji su na dužnosti temeljem imenovanja aktualne Vlade, a dio su javno zdravstvenog sustava KZŽ, ili koji su dio aktualne parlamentarne većine i sudjeluju u politikama te iste Vlade. To nije dobro, ali vjerujem da se stvari mogu promijeniti na bolje, ako svi zajedno damo svoj maksimum.

Kako biste do sada ocijenili borbu RH, a onda i KZŽ protiv pandemije korona virusa?

Situacija nije jednostavna. Ponosan sam na sve ljude koji sudjeluju u sustavu javnog zdravstva, kao medicinsko ili nemedicinsko osoblje. Kapa dolje. Kapa dolje i svima onima koji rade predano na svojim radnim mjestima, bez kojih je elementarno funkcioniranje života nezamislivo. Ide nam dobro, nemamo eksponencijalni rast, među najboljima smo u EU i globalno. Sačuvali smo život, jer je poštovanje života u temelju naše kulture, a onda i u temelju svih naših politika. Zapravo, toliko smo za sada dobri, da se naš model borbe protiv COVID-a-19 i na međunarodnoj sceni analizira kao jedan od obrazaca djelovanja. Ali nije ovo vrijeme za bilo kakvu oholost ili bilo kakvu prepotenciju. Očigledno je da pamet koju mi imamo u povezanosti s odgovornošću svih nas može dati ozbiljne rezultate. To treba poštivati i to treba istaknuti. Naravno, ne na način da sada prokazujemo bilo koga. Svima u našem okruženju želimo sve najbolje, svima u EU i globalno želimo sve najbolje te da svi zajedno ovu utakmicu dobijemo što prije i sa što manje ljudskih žrtava, prije svega, a onda i sa što manje ekonomskih gubitaka i ugrožavanja našeg stila života općenito.

U Zagorju su dva žarišta zaraze – Specijalna bolnica Stubičke Toplice i Pregrada. U Specijalnoj bolnici Stubičke Toplice otpuštali su pacijente kućama prije nego što su testirani na koronu, odnosno prije nego što je prošlo dva tjedna od pojave korone u ustanovi. Da li je to po vama propust, i ako je, čiji i smatrate li da za to netko treba odgovarati?

“Bez obzira radi li se o nenamjernom propustu, panici, ili se ciljano išlo micati pacijente kako bi se maknuo fokus s bolnice, ljudi koji je vode ne mogu izbjeći odgovornost”

Pratim što pišu mediji i tema je očito poprimila nacionalni karakter. Na vaše pitanje odgovor bi trebala dati zdravstvena inspekcija te interna inspekcija Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, njihova struka. Sve ih pozivam da skrenu pozornost na problem koji se dogodio te da se ovaj slučaj istraži. U ovakvim izazovnim i kriznim situacijama događaju se i propusti i na to moramo biti spremni, ali onda treba biti iskren i priznati ih. Ako su medijske tvrdnje točne, bolnica je napravila ozbiljan propust. Bez obzira radi li se o nenamjernom propustu, jednostavnom nesnalaženju ili panici, ili eventualno goroj varijanti, da se išlo ciljano micati pacijente iz bolnice kako bi se izbjegao medijski fokus spram bolnice, kao što je to slučaj s domovima za starije i nemoćne, ljudi koji vode bolnicu ne mogu izbjeći svoju odgovornost. Neozbiljno je i neprofesionalno, možda čak i za neke druge razine odgovornosti, otpuštati polupokretne i nepokretne pacijente doma u trenutku kada već sumnjaš, a za nekoliko sati si nažalost dobio i potvrdu, da je virus probio sigurnosni sustav bolnice. Ako je točno da obitelji o tome nisu upozorene te da im se tek naknadno javilo, to je nedopustivo. Ključno pitanje i za ljude koji vode bolnicu, za ljude koji vode naš Zavod za javno zdravstvo, za epidemiologe našeg Zavoda, kako su uopće ti pacijenti mogli u kućnu karantenu? Pa o tim ljudima netko treba brinuti, presvlačiti ih, hraniti, prati… U potpunosti kontradiktorne izjave ravnatelja bolnice i županijskog epidemiologa dr. Lipovca, sugeriraju mi prebacivanje odgovornosti. Kako je Županija osnivač bolnice, nedopustivo je i da župan Kolar o ovome šuti te da on sam u javnosti ne postavlja pitanja odgovornima u sustavu. Da izbjegnemo bilo kakve nepotrebne insinuacije oko bilo kakve međusobne povezanosti bilo koga s bilo kime, struke i politike, nužno je sve istražiti te iskreno i transparentno komunicirati s javnošću. Evidentno je da se u ovoj krizi neki s njom nose bolje, neki lošije, negdje sustav bolje funkcionira, negdje se događaju veći propusti. Neke stvari teško je i spriječiti. Pitanje kako smo se mi kao županija nosili s ovom krizom, u usporedbi s drugima, bit će pitanje u vremenu koje je pred nama, i razgovarat ćemo o tome. Unatoč činjenici da se mjere Nacionalnog stožera u našoj županiji provode nespretno, rezultati upravljanja krizom naše Vlade među najboljima su u Europi. Sada je potrebno pružiti podršku svima koji rade u sustavu javnog zdravstva. Svima nam je cilj zaustaviti pandemiju u našoj županiji te u cijeloj Hrvatskoj i šire, da se čim prije vratimo u koliko toliko normalno funkcioniranje.

Udbina ima osam zaraženih i čitavo je naselje u karanteni. Grad Pregrada ih ima 39, odnosno sada 35, ako uračunamo tri ozdravljena i jednog preminulog. Ipak, ogromna brojka za tako malo područje. Da li je Pregrada trebala u karantenu?

To nije pitanje na koje ja mogu dati odgovor. Zasigurno to nisu jednostavne odluke. No, vidljivo je da u cijeloj ovoj krizi, velika razina odgovornosti za uspješno nošenje s krizom pripada i lokalnim i županijskim kriznim stožerima, znači našoj politici, organizaciji i našoj struci. Udbina i Murter primjeri su postupanja njihovih kriznog stožera, i vjerujem da oni za to imaju svoje argumente. Loše bi bilo jedino kada bi u ovakvim slučajevima politika donosila odluke, a onda naknadno tražila uporište i opravdanje u struci. Koliko sam primijetio, župan Kolar u slučaju Pregrade sam je komentirao slično pitanje na način da je odluka oko Pregrade bila procjena naše struke. Kako bi sve bilo transparentno, onda bi bilo puno bolje da takva pitanja komentira struka, a ne politika, da znamo tko iza odluka stoji svojim imenom i da onda oni objasne svoje odluke i preuzmu odgovornost za iste. U svakom slučaju, veseli me činjenica da brojke u Pregradi i okolici stagniraju zadnjih dana. Samo neka tako ostane.

Jeste li zadovoljni disciplinom žitelja Krapinsko – zagorske županije? Kršenja samoizolacije, iako ne puno, ima svakodnevno. Smatrate li da je Nacionalni stožer trebao donijeti strože mjere ili je, s obzirom na dosadašnji linearni rast zaraženih, a sada i pad, vrijeme za popuštanje?

Generalno ljudi su u većini slučajeva odgovorni. Znaju dobro gdje je granica do koje se može ići. Slijede upute Nacionalnog stožera. Nema tu neke velike razlike između bilo kojeg dijela RH. Problem uvijek čine neodgovorni pojedinci. Zbog toga u niti jednom slučaju ne smijemo preuranjeno davati bilo kakve neodgovorne izjave, u niti jednom trenutku ne smijemo dozvoliti da nas bilo koje jeftino politikantstvo motivira više od odgovornosti za opće dobro. Nacionalni stožer ima u fokusu brigu za opće dobro sviju nas. Štitimo život iznad svega. Naravno, generalno, pokušavamo kao Vlada i kao Krizni stožer učiniti sve kako bismo našli optimum između mjera prevencije pandemije i borbe za život te organizacije ekonomskog i privatnog života na način da gospodarstvo ne trpi više nego što je to mogu. To naravno nije jednostavno. Do popuštanja mjera doći će u narednom periodu i to svi očekujemo. Ali to nije moguće bez minimalne razine epidemiološke sigurnosti da se virus neće vratiti u još većoj prisutnosti i s još više žrtava. Svi moramo biti svjesni, suočeni smo s najvećom globalnom zdravstvenom i ekonomskom krizom u zadnjih stotinjak godina.


Zagorski gradonačelnici i načelnici, osim s punjenjem proračuna, muku muče i s e-propusnicama, pa se potegnulo ponovno i pitanje teritorijalnog ustroja RH, gdje bi se JLS trebale okrupniti, možda po uzoru na bivše zajednice općina. Koji je vaš stav o tome?

U potpunosti razumijem potrebu suradnje JLS u ovom trenutku. Neke JLS životno uistinu teško funkcioniraju u danim okolnostima, što ne znači da te iste ne čine iznimne napore kako bi kroz svoje lokalne stožere provodile nacionalne krizne smjernice. No koncept koji je nudila Krapinsko – zagorska županija, generalno u tom trenutku nije bio održiv. Taj koncept tada, uostalom, odbacile su mnoge županija u RH – koncept tzv. bivših općina. Kod nekih bivših općina on možda i ima opravdanje, dok kod nekih nema. Mislim da je nacionalni Krizni stožer zauzeo ispravan stav. Udruživanje i otvaranje unutarnjih granica neke županije te naravno RH u cijelosti, ako nacionalna epidemiološka struka to ocjeni kao ispravno, zasigurno će se dogoditi. Uostalom, kroz medijske nastupe vidljivo je da se niti velik dio čelnika naših JLS oko toga nije lako dogovarao i da je sve to skupa bilo više pod pritiskom percepcije javnosti nego zbog stvarne želje da se nešto drugačije organizira i dogodi. Neki su imali i sasvim drugačije prijedloge modela povezivanja i suradnje. Osobno sam u dnevnoj komunikaciji s većinom čelnika JLS i mislim da objektivno mogu rezonirati njihova promišljanja. Usudim se ocijeniti da niti cijela priča s propusnicama nije toliko bauk kao što se to prikazuje što ne znači da je sve to skupa jednostavno, obzirom na činjenicu da mi na relativno malom prostoru i s relativno malo stanovnika imamo 32 jedinice lokalne samouprave. Idemo svi zajedno zapeti još nekoliko dana i postići rezultate koji nas ipak epidemiološki prikazuju u drugačijem svjetlu pa će doći i relaksacija u kretanju. Svi se tome nadamo. Svako politikantstvo na ovoj temi najoštrije osuđujem, a i toga je bilo. Što se pak tiče našeg ustroja lokalne i regionalne samouprave, dozvolite mi da to pitanje ostavimo za neko drugo vrijeme.

Uz pandemiju, KZŽ je, kao i Zagreb, pogodio i razoran potres. Razgovarali ste s predsjednikom Vlade i brojnim ministrima. Vjerujete li da će biti dovoljno sredstava da se obnove ili izgrade nove kuće stradalima i kada bi to moglo biti? I HDZ KZŽ je donirao 30.000 kuna za obnovu jedne kuće, a i neki SDP-ovi čelnici također su se uključili donirajući svoje jednomjesečne plaće. Kako se još može pomoći tim ljudima?

Prije svega dozvolite da još jednom iskažem sve svoje žaljenje i ljudsko suosjećanje s onima koji su nastradali u ovom potresu. Generalno, pomoći se može isključivo iznalaženjem financijskog paketa na razini EU – Vlada RH, a onda pomalo i regionalna i lokalna uprava. Sve ostalo, sve ostale inicijative, lijepe su jer pokazuju ljudsku solidarnost, ali ne mogu biti rješenje i ne treba ih na taj način prikazivati. U kontekstu iskazivanja solidarnosti, HDZ KZŽ odlučio se odmaknuti od bilo kakvog lokalnog populizma. Osigurali smo da žrtve na području KZŽ budu jednako tretirane onima u Zagrebu, kako u percepciji Vlade, tako i naposljetku u provedbi svih aktivnosti Vlade RH. Činjenica da je predsjednik Vlade RH Andrej Plenković posjetio pogođena područja u KZŽ jasna je potvrda svih naših aktivnosti i smjer u kojemu ja kao zastupnik, a onda i mi kao stranka, guramo sve naše aktivnosti. Našu ljudsku solidarnost odlučili smo iskazati na jednom konkretnom projektu, obnovi kuće hrvatskog branitelja iz Laza Bistričkog. Svjesni da naša pomoć u ovom trenutku nije presudna za rješavanje problema generalno, niti strateški ne može puno pomoći, odlučili smo bitni konkretni i transparentni. Pomažemo u konkretnom projektu. Pomažemo kao stranka, pomoći ćemo i s osobnim uplatama kao fizičke osobe, u skladu s mogućnostima svakog pojedinačno, pomoći ćemo i s donacijama naših podupiratelja. Mislimo to napraviti bez puno medijske pompe, štiteći privatnost obitelji kojoj pomažemo.


Vlada je dosad u dva koraka osigurala pomoć hrvatskim gospodarstvenicima i turizmu, s time da je drugi korak bio mnogo prihvaćeniji kod poduzetnika i obrtnika. Gotovo svi poslodavci zatražili su neku od potpora, ili zajmove, ili minimalce za svoje radnike, ili oboje. Kako vam se čine dosadašnje mjere, koliko je to održivo i može li se pomoć očekivati i u narednim mjesecima?


“Politika stabilnosti ove Vlade daje rezultate, a i u borbi protiv korone smo među najboljima u EU. Idemo svi zajedno zapeti još malo pa će doći i do relaksacija. Svako politikantstvo na ovoj temi najoštrije osuđujem”

Mjere su maksimum onoga što hrvatska država i naša nacionalna ekonomija u ovom trenutku mogu podnijeti. A koliko su one izdašne, govori činjenica da je samo mala otočna Malta u EU osigurala veći financijski paket pomoći nacionalnom gospodarstvu od onoga što je osigurala Hrvatska. Naša politika stabilnosti, ekonomskog rasta, suficita državnog proračuna, jačanja kreditnog rejtinga maksimalnog korištenja strukturnih fondova EU, pametnog reprograma naših nacionalnih financijskih obaveza itd., koju kao Vlada na čelu s Andrejom Plenkovićem imamo u posljednjih nekoliko godina, danas daje svoje rezultate. Hrvatska je, ne samo politički kroz niz dužnosti koje obnašamo u okviru EU, već i ekonomski, respektabilna i etablirana članica EU. Valutni SWAP koji je naš HNB ugovorio s ECB-om neki dan, dodatna je potvrda upravo tih teza. Suprotno defetizmu naših političkih protivnika, na čelu s Davorom Bernardićem i SDP-om, koji kao da priželjkuju da Hrvatska ima 400 ili 500 tisuća nezaposlenih, mi činimo sve kako iznaći rješenja da se to ne bi dogodilo. Za sada smo i više nego uspješni u tome. Zahvaljujem cijeloj poslovnoj zajednici s kojom smo u partnerstvu razradili aktualne ekonomske mjera Vlade. Osjećamo njihovo poštovanje i podršku oko istih, ali ih molimo i za partnerstvo u cijelom procesu. Ovo je zajednička utakmica. Vlada intervenira, pomaže i stabilizira. Gospodarstvo koristi potpore, financijske zajmove i kredite, ali i širi poslovni pozitivizam i traži nova rješenja te nove projekte i poduhvate. Bilo bi loše namjere Vlade gledati na način, eto tu su, neka bude za plaću, a mi ćemo raditi kada bude neko bolje vrijeme. Ne! Sada treba činiti sve što je moguće i ako je moguće, odbaciti poslovni defetizam i tražiti nove prilike. Svaka kriza nudi i svoje prilike, kako za državu u cijelosti, tako i za svakog poduzetnika ponaosob. Naravno, nije ista pozicija za one kojima je rad kompletno onemogućen i one koji i dalje mogu raditi.

Postoje određene insinuacije, a sve više se izlazi i s činjenicom, da određeni gospodarstvenici mjere Vlade koriste na netransparentan način i da, ili lažiraju svoje brojke, ili ne prosljeđuju na račun radnika ono što im pripada. Ili ne žele, a mogu, dodati na potporu ono što radniku pripada do neto iznosa plaće, ili nepošteno dižu cijene dok za to nema ekonomskog razloga…?

O tome sam čuo, a za sada na tu temu nema nikakve konkretne spoznaje ili podataka. Ako netko ovu krizu koristi kao prostor za svoje profiterstvo, smatram to tragedijom i sramotom te isto najjače osuđujem. Institucije koje se bave ovom tematikom u svezi s neovisnim pravosudnim tijelima vlasti, svakog takvog poduzetnika moraju pronaći i procesuirati. Radi se o najgrubljem primjeru ratnog profiterstva i sramoti za društvo i zajednicu u kojoj živimo. Nema te mjere koja je toliko dobra, da je netko tko ima zao i loš naum, ne može zloupotrijebiti. Ali zna se, kao što sam rekao, tko onda nastupa i čiji je to posao.


Ima li Vlada plan za “dan kasnije”? Kada pandemija korone završi, da se hrvatsko gospodarstvo vrati na razinu otprije dva mjeseca, da ne kažemo i bolje od toga, što je bio plan prije pandemije? Ima li još šanse za ovu turističku sezonu ili je možemo prekrižiti?


“Svaka kriza nosi i svoje prilike. Ovo je zajednička utakmica – prilika za repozicionirati našu domaću industriju, poljoprivrednu proizvodnju i gospodarstvo”

Planovi se razrađuju u hodu. Nitko danas ne može reći da je znao što će se dogoditi, da je predvidio u potpunosti ovu pandemiju i da je u svemu spreman. Nisu to ni ekonomski puno moćnije zemlje od RH. Dapače, neke od njih se puno teže nose s krizom nego mi. U tom kontekstu teško je predvidjeti globalna, ali i nacionalna ekonomska kretanja. Sigurno je jedno, do pronalaska efikasnog lijeka ili cjepiva, a rokovi oko toga više-manje svima su poznati, znači otprilike godina dana, morat ćemo se naviknuti živjeti i, naglašavam, raditi, u nekim sasvim drugačijim okolnostima. Socijalna distanca, higijena iznad uobičajene razine, maskice itd… Koliko je u tim okolnosti moguće razvijati turizam, koliko će se sigurno osjećati naši gosti, koliko ćemo se sigurno osjećati mi kao domaćini, teško je reći. Vidjet ćemo. Sigurno dogovori kakve primjerice naš predsjednik Vlade vodi s češkim premijerom ohrabruju. Nema dvojbe oko toga koliko je turizam važan za hrvatsku ekonomiju. Hrvatska je Bogom dana, predivna zemlja, kulturni i prirodni biser Europe i svijeta i naravno da svoje prirodne ljepote, kulturu i tradiciju želimo ponuditi svijetu. Vjerujem da ćemo dio sezone, na ovaj ili onaj način spasiti, prije svega kroz domaću potrošnju, a onda i kroz dolazak gostiju iz nama bliskih država srednje i zapadne Europe, čiji su državljani ovdje bili gotovo i u svim ratnim godinama. Dugoročno, teško je nešto posebno predvidjeti, osim da živimo u nadi da će se sve ipak stabilizirati i biti spremno za sezonu 2021. godine. Ali kao što sam rekao, svaka kriza nosi i svoje prilike. Ovo je prilika repozicionirati našu domaću industriju, poljoprivrednu proizvodnju, domaće gospodarstvo. Ovisnost o turizmu kao ekonomskoj grani koju ima RH nije normalna, a ova kriza,opet, pokazuje sve rizike turizma kao gospodarske grane generalno. S druge strane, jačanjem ostalih grana ekonomije, prije svega domaće poljoprivredne proizvodnje, naš turizam možemo učiniti kvalitetnijim, svrsishodnijim i financijskim daleko uspješnijim. Tema hrvatskog turizma budućnosti više ne treba biti isključivo broj gostiju, već ekonomske koristi koje od svakog gosta imamo. Te koristi nema ako na stolu nije hrvatski proizvod te ako ključne turističke investicije nisu u hrvatskim rukama.


Rejting HDZ-a i Vlade u trenucima krize jako je narastao. Kako gledate na te brojke u kontekstu parlamentarnih izbora koji su pred nama?

Raduje me činjenica da smo se kao zajednica i društvo odmakli od populističkih političkih projekata i vratili državi i institucijama. Ponosan sam što država i institucije pokazuju u ovom teškom vremenu svoju snagu i stabilnost. Neka se samo sve to skupa nastavi i neka iz cijele ove situacije izađemo jači i održiviji kao država u cijelosti. U ovoj krizi, HDZ, na čelu s predsjednikom Andrejem Plenkovićem, kao stranka koja je stožerna politička snaga aktualne Vlade, pokazao je zašto se radi o državotvornoj i najvećoj hrvatskoj političkoj opciji. No, više od tih brojki podrške, raduje me činjenica da smo u suočavanju s ovom globalnom zdravstvenom i ekonomskom krizom za sada uspješni. Samo želim vjerovati da ćemo u tome ustrajati svi zajedno jer je to naš zajednički izazov i interes. Parlamentarni izbori bit će uskoro, a kao i prije aktualne krize, tako i sada u vremenu njezina trajanja, uopće ne sumnjam da će politika Andreja Plenkovića, naše Vlade, svih naših ministara, a sada i Kriznog stožera Vlade RH biti prepoznata i honorirana. Neke alternative u ovom trenutku ja ne vidim.


Ima li Vlada kakve procjene, kada bi se život mogao početi vraćati koliko – toliko u normalu? Što vi mislite i kako se osobno nosite s ovim izazovom?

Vjerujem da će ubrzo doći do relaksacije određenih kriznih mjera i da ćemo se polako vraćati relativno normalnom režimu rada. Mislim da ćemo imati i dio ljeta i dio turizma, nadam se, želim vjerovati. Potpune normalnosti neće biti dok je virus s nama, a lijeka i cjepiva nema. Također, kada se i to pronađe, mislim da će trag ovog vremena obilježiti sve nas i da ćemo mijenjati sebe i naše navike, kao i naše prioritete, u godinama koje dolaze. Svi zajedno, pa i ja osobno, mnoge smo stvari uzimali zdravo za gotovo. Mnoge smo radosti smatrali normalnim, podrazumijevali smo ih. A zdravlje, obiteljsko zajedništvo, prijateljstvo, pa ako želite i neka normalna materijalna sigurnost nisu nešto što se može podrazumijevati, nego nešto što je blagoslov i dar. U ovo uskrsno vrijeme upravo o tome razmišljam. Ne pamtim godine svoga života kada svetkovanje Velikog tjedna i radost Uskrsa nisam dijelio s cijelom svojom župnom zajednicom, sa svim svojim prijateljima i cijelom svojom širom i užom obitelji. Eto i to se ove godine dogodilo. Mogu samo reći, da taj doživljaj ne bih želio proći više niti jednom u životu, ako je to ikako moguće. Veseli me ipak, pozitiva mnogi ljudi, vesele me primjerice nastupi glazbenika na društvenim mrežama kojima je isto teško i koji ne mogu nastupati, a od toga žive, veseli me pozitiva mnogih ljudi. Kada pogledate sav onaj naš humor, sve one pomalo i gluparije s kojima se ljudi bore, nasmijavaju i sami sebe hrabre oko ovo krize onda sam sretan jer vidim pozitivan duh u našim ljudima, a bez toga duh nema pobjede. Zato sam siguran, #svecebitiuredu.

Najnovije po kategorijama

Objavljeno u isto vrijeme

Pročitajte više s našeg weba