NEZAOBILAZNA TRADICIJA ILI NEPOTREBAN TROŠAK? I zagorski su gradovi potrošili nekoliko desetaka tisuća kuna na novogodišnji vatromet, a primjer Malog Lošinja otvorio je pitanje mogu li se ta sredstva pametnije iskoristiti

BACAMO LI NOVAC U VJETAR? Hrvati godišnje troše desetke milijuna na pirotehniku

Objavljeno: 19.01.2020. zagorjeinternational

Svake godine tijekom blagdana iznova se aktualizira pitanje o tome treba li zakonom zabraniti korištenje pirotehničkih sredstava, a posebno je zanimljiv podatak da se, prema nekim procjenama, u Hrvatskoj tijekom novogodišnjeg slavlja potroši i po nekoliko desetaka milijuna kuna.
U Hrvatskoj, kao i diljem Europe i svijeta, proslava dočeka Nove godine, ali i drugih većih priredbi, uz vatromet, petarde i ostala pirotehnička sredstva, već dugo je dio tradicije. Štoviše, mnogima je nezamislivo da najveće slavlje u godini prođe bez velike buke i atraktivnih svjetlosnih efekata, a veći gradovi kao da se natječu čiji će vatromet biti veći i spektakularniji.
No, je li to doista smisao blagdana? Često zaboravljamo i na tragične posljedice upotrebe pirotehnike, posebice kod djece i tinejdžera koji njima ne znaju pravilno rukovati, pa zbog težih ozljeda završavaju u bolnicama. Po pitanju pirotehnike sve su glasnija i društva za zaštitu životinja, koja upozoravaju na štetni utjecaj koji petarde ili rakete imaju, pogotovo na kućne ljubimce koji na njih nisu naviknuli, a nerijetko se dogodi da od njih i stradaju.
Sve je više onih koji zagovaraju da se blagdani provedu mirno i dostojanstveno, u krugu obitelji, čime im se zapravo vraća i pravi smisao. Novac koji trošimo na vatromete i ostalu pirotehniku, a prema nekim procjenama riječ je o nekoliko desetaka milijuna kuna godišnje samo u Hrvatskoj, može se iskoristiti za humanitarne svrhe i tako pomoći onima kojima je to najpotrebnije. Kao primjer grada koji je učinio upravo takvu gestu, je Mali Lošinj, na čelu s gradonačelnicom Anom Kučić. Umjesto za vatromet, novac će iskoristiti za kupnju uređaja za analiziranje krvi u Zavodu za hitnu medicinu i tako pomoći svojim sugrađanima.

Pozitivne reakcije

– Kako je cijela odluka oko dočeka Nove godine bez vatrometa bila iznenadna, odnosno do nje je došlo spletom raznih okolnosti i teškoća koje smo imali prilikom organizacije prvotno planiranog i najavljivanog vatrometa, nisam očekivala da će reakcije javnosti već u prvim minutama od naše objave na društvenim mrežama biti toliko pozitivne. Vjerujem da je jednostavno došlo vrijeme u kojem smo svi puno senzibilniji na tegobe prouzrokovane pirotehničkim sredstvima koje osjećaju kako ljudi, tako i naši ljubimci. Za one koji ne znaju, Lošinj već deset godina zaredom ima humanitarni Advent, u kojem se prikupljaju sredstva za razne plemenite ciljeve. Velika većina humanitarnih akcija odvija se pod pokroviteljstvom lokalnog Društva “Naša djeca”, koje u suradnji s Gradom i Turističkom zajednicom, te odgojno – obrazovnim ustanovama, udrugama i pojedincima i gospodarskim subjektima prikuplja financijska sredstva za razne namjene. Ove godine cilj je bio skupiti sredstva za kupnju didaktičke opreme jaslica Dječjeg vrtića “Cvrčak” i kupnju preciznih instrumenata za dječju kirurgiju Doma zdravlja dr. Dinko Kozulić Mali Lošinj i prikupljeno je 60-ak tisuća kuna. Ovih prenamijenjenih 30 tisuća kuna je doprinos toj akciji i odlučeno je da se, uz navedeno, nabavi i uređaj za analiziranje krvi, čija je nabava prvotno bila planirana ovom prosinačkom akcijom – otkrila nam je gradonačelnica Kučić, dodavši kako su i mještani i gosti izrazito pozitivno reagirali na tu odluku i tek je nekolicina negodovala zbog izostanka vatrometa.

Također, u Malom Lošinju su otišli i korak dalje, pa su pokrenuli inicijativu kojom će predložiti da se uvede zabrana upotrebe pirotehničkih sredstava na tom području. Upravo ovih dana, Ministarstvo unutarnjih poslova uputilo je u javnu raspravu izmjene Zakona o eksplozivnim tvarima i proizvodnji i prometu oružja, a prema kojima bi se u potpunosti zabranila upotreba svih vrsta petardi tijekom cijele godine, pa tako i tijekom blagdana.
Kako službeni podaci o takvoj vrsti potrošnje ne postoje, ali da bismo dobili malo jasniju sliku o kojim je iznosima riječ, poslali smo upite u nekoliko hrvatskih gradova koji su nam dostavili podatke o tome koliko su novca ove godine izdvojili samo za vatromet te smo napravili usporedbu u odnosu na doček od godinu dana ranije.
Tako je, primjerice, Grad Osijek na vatromet utrošio 37.500 kuna (uključujući i PDV), što je jednak iznos u odnosu na doček 2019. godine. Grad Pula izdvojio je 33.680 kuna (bez PDV-a), dok je godinu prije taj iznos bio nešto manji – 31.569 kuna.
U gradu Krapini za doček Nove godine i za organizaciju vatrometa bila je zadužena Turistička zajednica, a troškovi su iznosili 15.000 kuna – jednako kao i posljednjih nekoliko godina. Također, u gradu Zaboku organizator dočeka Nove godine bila je Turistička zajednica “Srce Zagorja”, a utrošeno je 12.800 kuna, što je jednak iznos izdvojen za vatromet kao i posljednje dvije godine. U Krapinsko – zagorskoj županiji izdvaja se Općina Marija Bistrica koja, kao ni prethodnih godina, u novogodišnjoj noći nije pripremila vatromet. No ipak, kratki vatromet bio je organiziran za Doček u podne i stajao je dvije tisuće kuna, što je jednako iznosu kao i prethodnih nekoliko godina.

Dvostruko više

U gradu Varaždinu vatromet je, kao i cijeli program dočeka Nove godine, organizirao Koncertni ured Varaždin, za što je izdvojeno 20.000 kuna, isti iznos kao i godinu ranije. Posebno ističu kako se grad Varaždin zalaže za primjereno korištenje pirotehnike u cilju zaštite životinja, kućnih ljubimaca, ali i životinja u prirodi. Grad Karlovac je za vatromet na dočeku Nove godine 2020. izdvojio 15.000 kuna (s uključenim PDV-om), što je isti iznos koji je utrošen prošle godine, ali i unazad nekoliko godina.
I u Šibeniku je za novogodišnji vatromet bila zadužena Turistička zajednica grada Šibenika, a ukupna cijena iznosila je 40.000 kuna bez uključenog PDV-a. To je čak dvostruko više u odnosu na nekoliko ranijih godina zbog, kako navode iz TZ-a Šibenika, toga što su imali “dva slična paralelna vatrometa zbog više programskih lokacija s kojih se, zbog zgrada i konfiguracije terena, smo jedan vatromet ne bi vidio”.
Nešto više od toga, ukupno 45.000 kuna bez uključenog PDV-a, za vatromet je izdvojio grad Dubrovnik – nadaleko poznat po spektakularnim novogodišnjim proslavama, a taj je trošak na razini prošlogodišnjega.
Iz ovoga možemo zaključiti kako se većina hrvatskih gradova, bez obzira na veličinu, i dalje voli držati tradicije te većina njih svojim sugrađanima želi pružiti što atraktivniji doček uz vatromet. U vremenu kada postajemo ekološki sve osvješteniji, a nikako ne bismo smjeli zanemariti ni humanost i pomaganje drugima, nije naodmet dobro razmisliti o tome i zapitati se – možemo li taj novac preusmjeriti i pomoći onima kojima je to najpotrebnije i za dobrobit sviju, te tako učiniti nešto korisno za naš grad i društvo u kojem živimo. (Renata Cisar)

Najnovije po kategorijama

Objavljeno u isto vrijeme

Pročitajte više s našeg weba

Prijavite se na naš newsletter