U prostorima Vodospreme Zabok, otvoreni su Regionalni dani EU fondova, koje organizira Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije.
Prisutne je na samom početku pozdravio državni tajnik Velimir Žunac.
– U Republici Hrvatskoj je ovo već dvadeset i neko događanje od planiranih 30. Dakle, obilazimo cijelu Republiku Hrvatsku, kako bismo govorili o važnosti europskih fondova i njihovu udjelu u gospodarskom napretku i rastu, u stvaranju novih radnih mjesta te uravnoteženom razvoju Republike Hrvatske. Oni zaista jesu poluga koja omogućuje brži razvoj, kvalitetnije zapošljavanje i stvaranje preduvjeta za bolji život na ovim našim prostorima. Republike Hrvatska po prvi puta koristi europske fondove u ovako velikoj alokaciji, 10,7 milijardi eura, i nadamo se da ćemo ih u potpunosti iskoristiti, a već se pripremamo i za iduću financijsku perspektivu, 2021. – 2027., koja nam je sve bliže i bliže, kako bismo je što spremnije dočekali i uz što manje gubitka vremena krenuli s novim projektima i novim razvojem, kako Krapinsko – zagorske županije i grada Zaboka, tako i svih dijelova Republike Hrvatske – istaknuo je Žunac, koji je govorio i o tome koliko je Hrvatska do sada bila uspješna u povlačenju novca iz EU sredstava.
Cilj – 85 posto
– S krajem studenoga nalazimo se na nešto manje od 8,5 milijardi ugovorenih sredstava, što je gotovo 80 posto, a cilj nam je do kraja godine doći do 85 posto ugovorenih sredstava. Razina plaćanja i ovjeravanja od strane Europske komisije je nešto manja, tu smo prešli 3,1 milijardu kod plaćanja krajnjim korisnicima, odnosno, 2,5 milijardi kada govorimo o ovjeravanju od strane Europske komisije, ali to je normalno, radi se o velikim projektima koji traju dvije – tri godine, pa uvijek to plaćanje i ovjeravanje ide malo kasnije. No, ono što je najvažnije, jest da za ugovaranje još imamo iduću 2020. godinu, a za izvedbu svih projekata, do kraja 2023. godine, što znači da imamo još četiri godine – rekao je Žunec.
Krapinsko – zagorski župan Željko Kolar istaknuo je pak kako su europski fondovi šansa, mogućnost, dok realizaciju i provedbu projekata čine ljudi.
– Danas s velikom sigurnošću i ponosom mogu reći da imam sjajnu ekipu s kojom mogu krenuti u bilo koji projekt i to na nacionalnoj razini, a ne samo na regionalnoj. Krapinsko – zagorska županija kod povlačenja sredstava iz EU fondova ima samo jedan problem, a to je vlastita komponenta. Ono što govorim već dvije godine, jest da moramo mijenjati sustav lokalne i regionalne samouprave, jer nije normalno da se moramo kreditno zaduživati da bismo mogli osigurati vlastitu komponentu. Za sljedeću financijsku perspektivu stoga moramo zajednički naći modele da budemo još učinkovitiji i još bolji. Sutra će se u Krapini održati sjednica Vlade, na kojoj će biti donesene sjajne odluke vezane uz budućnost naše županije. One su uglavnom vezane uz infrastrukturne projekte i strateške projekte Krapinsko – zagorske županije, no, važno je spomenuti da su općine i gradovi dostavili u Županiju za sjednicu Vlade pripremljene projekte ukupne vrijednosti 3,5 milijardi kuna, i to je taj kapacitet koji mi imamo – rekao je Kolar.
Mogli samo sanjati
Gradonačelnik Zaboka Ivan Hanžek ne krije zadovoljstvo iznosom europskih sredstava koja su pristigla na područje njegovog grada.
– U Zagorju nikad nije bilo ovakvih investicijskih zahvata kao sada, pritom prvenstveno govoreći o velikim infrastrukturnim investicijama. Mi u gradu Zaboku ćemo, kada potpišemo ugovore, moći reći da smo daleko na vrhu Hrvatske po sredstvima europskih fondova po glavi stanovnika. Od ovog objekta pa do gotovo 750 milijuna kuna vrijedne investicije u elektrifikaciju i modernizaciju željeznice, to su iznosi o kojima smo samo mogli sanjati u pedesetogodišnjem razdoblju, a sada su u fazi realizacije – rekao je Hanžek.
Nakon održane panel rasprave, nekoliko stručnih predavanja i radionica, organiziran je i obilazak projektnih lokacija – Vodospreme Zabok i željezničke pruge Zaprešić – Zabok.
Direktor Zagorskog vodovoda Mario Mihovilić pokazao je kako sustav funkcionira.
– Vodosprema izvana izgleda komplicirana, ali iznutra uopće nije. 90 posto objekta su ustvari vodne komore u kojima čuvamo vodu i distribuiramo je našim potrošačima. Vodu skupljamo iz izvorišta Lobor i izvorišta Grabari, zatim ide prema crpnoj stanici Gredice i onda je pumpamo u smjeru Gornje Stubice, Klanjca i Krapinskih Toplica, tako da cijeli južni dio Zagorja iz ove vodospreme dobiva vodu. Vodosprema je dijelom financirana EU sredstvima – istaknuo je Mihovilić te dodao kako i EU projekt Aglomeracija Zabok – Zlatar ide dalje i u sljedeće četiri godine bi Zagorje trebalo biti jedno veliko gradilište.
