Ovogodišnji dobitnik Književne nagrade Ksaver Šandor Gjalski, najvažnije hrvatske književne nagrade za prozu je Goran Tribuson za roman “Otac od bronce“. Tako je odlučilo Prosudbeno povjerenstvo u sastavu Strahimir Primorac (predsjednik), Sofija Keča, Ingrid Lončar, Ivica Matičević i Tomislav Šovagović, a njihova je odluka objavljena na današnjoj konferenciji za medije u Dvorcu Gjalski u Gredicama.

Strahimir Primorac rekao je kako se između 68 knjiga prispjelih na ovogodišnji natječaj, Povjerenstvo odlučilo za roman “Otac od bronce“.

– Radi se o žanrovskom hibridu u kojem se prepleću elementi ljubavnog, obiteljskog i povijesnog romana, sa zanimljivom i dobro vođenom fabulom. Radnja se zbiva u neimenovanom gradu u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, u kasno ljeto 1991. Okosnicu romana čine dvije teme, jedna je o velikoj ljubavi, a druga o odnosu oca i sina, između kojih se stvorilo nerazumijevanje. Autor ne podilazi i ne docira čitatelju, nego propituje i traži kritičku distancu, a u takvim knjigama, zaključni račun uvijek pokazuje da je čitatelj na dobitku – pojasnio je Primorac.

O romanu i autoru

Goranu Tribusonu je to treća Nagrada Gjalski, rekao je kako je jedina šteta što je od prve nagrade prošlo već 30 godina.

– Cijela moja životna djelatnost je nekako obilježena Gjalskim, premda mi još nije palo na pamet da napišem elegični roman o zagorskom plemstvu iz 19. stoljeća, kao što je to radio Gjalski. Radnja ovog roman događa se u jednom gradu u sjeverozapadnoj Hrvatskoj kojeg neću imenovati, jer se ljudi znaju često onda poistovjećivati s njim jer misle da radnja ima veze s njima, ili misle da nema veze s njima pa onda govore da pisac nešto mulja i laže. Priča govori o ocu koji je bio španjolski borac i partizan, te o sinu koji je vrlo mutna osoba i bavi se poslovima na rubu kriminala i oni su u nekakvoj vrsti sukoba i veći života nisu ni razgovarali. Zatim je otac umro i sin se nevoljko vraća i dolazi na njegov pogreb i pokušava shvatiti tko je zapravo bio njegov otac. Uz tu priču postoji i ljubavna priča, sina i djevojke s kojom je nekad bio u vezi i ta je veza propala – rekao je o romanu Tribuson te dodao kako je ova Nagrada jedna ugledna, ako ne i najuglednija nagrada.

– Zbog toga što je vrlo ozbiljna, nepristrana i  neovisna, jer su je dobivali razni autori, od klasičnih i uglednih do mlađih – istaknuo je Tribuson.

Ovogodišnji laureat rođen je 1948. godine u Bjelovaru, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Diplomirao je i magistrirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 2000. je suradnik, a od 2008. redoviti član HAZU. Romani su mu prevođeni na talijanski, nizozemski, engleski, francuski, češki, slovački, arapski, slovenski i makedonski jezik. Dobitnik je mnogih nagrada, među kojima je već osvojio  Nagradu Gjalski 1991. i 1999. godine te Veliku zlatnu arenu za scenarij u Puli 2000. i 2002. godine.

Gradonačelnik Zaboka Ivan Hanžek kazao je kako je izuzetno važno što je Zabok odabran kao središte dodjele nagrade najboljeg proznog djela u Republici Hrvatskoj.

– Time na najbolji način odajemo počast našem sugrađaninu Ksaveru Šandoru Gjalskome. Ujedno to je i poticaj mladima da se približe ovakvoj literaturi i da postanu kreativni stvaratelji literature od osnovnih škola, preko srednjih do odraslih dana – napomenuo je Hanžek.

Dani K.Š. Gjalskog

U Zaboku se od 21. do 26. listopada održavaju Dani Ksavera Šandora Gjalskog, u sklopu kojih će biti niz događanja, među kojima su u utorak proglašenje pobjednika i dodjela Male nagrade Gjalski, a u četvrtak će biti proglašenje  i dodjela Nagrada Gjalski za učenike srednjih škola.

Tihomir Vrančić, predsjednik Upravnog odbora ove kulturne manifestacije rekao je kako ove godine slave 40 – tu godišnjicu uručenja prve nagrade. – Pripremili smo bogat program, pa tako započinjemo s izložbom akademskog slikara Peruška Bogdanića u Gradskoj galeriji. Izuzetno nam je bitno i otvorenje izložbe fotografija čime ćemo obilježiti tih 40 godina te pozvati ljude koji su još danas živi i koji su bili tada aktivni u smislu sponzoriranja te organizacije i pomoći prilikom ustanovljenja te nagrade. Vezano uz glavnu nagradu bitan nam je razvoj stvaralaštva među djecom osnovnih i srednjih škola, a također tu je i suradnja s našim prijateljskim gradovima Porečom i Crikvenicom što je rezultat i knjiga literarnih radova koju svake godine jedan od tih gradova priprema i sponzorira. Svečana dodjela održat će se u subotu gdje ćemo u ime Ministarstva kulture, Krapinsko – zagorske županije i grada Zaboka predstaviti javnosti nagrađenog pisca i djelo –zaključio je Vrančić. (ab, ib)