U Tuheljskim Toplicama održava se konferencija za župane, gradonačelnike i načelnike iz redova Hrvatske demokratske zajednice, u organizaciji Zaklade Hrvatskog državnog zavjeta. Dobrodošlicu je prisutnima poželio Srećko Prusina, ravnatelj uprave Zaklade.
– Smatram da je održavanje ovakve konferencije iznimno korisno glede poticanja bolje interne komunikacije i koordinacije. Bavit ćemo se prvenstveno artikuliranjem aktualnih političkih tema na javnoj sceni te na taj način želimo dati svoj kvalitetan doprinos reformama hrvatske Vlade – poručio je Prusina.

Josip Milički, načelnik Marije Bistrice, istaknuo je kako su sva četiri panela koja su na rasporedu jako zanimljiva, a prije svega prvi koji se odnosi na financijsku omotnicu za 2021. – 2027. godinu, a vezano uz sufinanciranje projekata iz EU komponente.

Financijska omotnica

– Druga tema koja se tiče nerazvrstanih cesta i prava služnosti tiče se i nas jer u našim jedinicama lokalne samouprave to je veliki problem. Naša općina ima 250 kilometara nerazvrstanih puteva, a ne možete prijaviti ni jedan ako nemate riješeno imovinsko pravno građevinsku dozvolu, a da bi to razriješili potrebno je nekoliko milijuna kuna. Treći panel odnosi se na vodno gospodarstvo, a kako smo ušli u velike aglomeracije, lokalni sustavi koji postoje u našoj općini će se morati predati nositelju vodoopskrbnog područja tako da ćemo sigurno čuti puno zanimljivih informacija. A treće najvažnije je svakako porezna reforma koja će definirati proračune jedinica lokalnih samouprava, a to nam je temelj za izradu proračuna i planiranje određenih projekata. Mi smo uspjeli ostati na nuli, a vjerujem da će se reforma bolje posložiti. Indeks razvijenosti koji definira kasnije ostale prihode s nivoa državnog proračuna nekima je dobro došao, drugima nije, no mislim da bi tu trebalo uzeti u obzir i neke druge aspekte i čimbenike, tako da svakako ima prostora za korekcije – rekao je načelnik Milički.

Konferenciji je prisustvovao i gradonačelnik Krapine Zoran Gregurović koji se osvrnuo na poreznu reformu te naglasio kako je u svakoj do sada grad Krapina gubitnik.

– Nažalost sve porezne reforme koje su dosad bile na nas su se odrazile prilično negativno i neovisno o tome što nam prihodi od poreza na dohodak iz godine u godinu rastu, te što rastu plaće, a i sve je više zaposlenih na području Grada. Prema izračunima koje je napravila Udruga gradova, Krapina bi izgubila oko 2,5 milijuna kuna što je za nas veliki udarac jer ako gledamo da su nam prihodi po osnovi poreza na dohodak negdje oko 23 milijuna kuna to će se značajno osjetiti, pogotovo jer su to nenamjenski prihodi koji se mogu koristiti za vrtiće, škole i sve drugo što je potrebno. Naravno da nismo sretni i nadam se da ćemo dana čuti i moguće kompenzacijske mjere da nam se tu pomogne, jer je činjenica da neka urbanija središta oko kojih se okupljaju druge općine ulažu u gospodarske zone, u razvoj gospodarstva bez pomoći drugih, a stanovnici tih drugih općina većinom rade u tim urbanijim središtima i sigurno da nam nije drago kada neki drugi možda dobivaju pomoći, a mi smo u gubitku – rekao je gradonačelnik Gregurović.

Saborski zastupnik i predsjednik HDZ –a KZŽ Žarko Tušek rekao je kako je ključna tema skupa nova financijska omotnica odnosno budžet koji će se preko Komisije ostvariti, a onda i operativni programi koji će države članice moći koristiti.

Indeks razvijenosti

– Iako smo u poziciji aktualne Vlade napravili ogroman iskorak u korištenju europskih fondova pa tako nema grada ili općine gdje ne postoji ozbiljan projekt, činjenica jest da neke investicijske zahtjeve nismo uspjeli realizirati u ovom financijskom paketu i to prije svega zbog loše politike Vlade Zorana Milanovića. Ključna tema zasigurno jest rekonstrukcija škola koje se ovog trenutka ne mogu financirati sredstvima Europske unije te izgradnja staračkih domova i svega onoga što je potrebno za jedan socijalni standard prema našoj starijoj populaciji, a prema sadašnjoj situaciji to će se programirati za sljedeće financijsko razdoblje, tako da će neovisno o indeksu razvijenosti takve potrebe i projekti moći svi financirati. Isto tako treba reći da indeks razvijenosti jest takav kakav jest, uvijek treba težiti tome da bude ravnomjerniji i kvalitetnije postavljen, no ključna politička poruka o kojoj se danas ovdje govori je da indeks razvijenosti ne smije biti faktor isključivanja nekoga iz javljanja na natječaj. On može biti faktor veće ili manje participacije jedinice lokalne samouprave iz svojih izvornih sredstava, ali ne bi smio nigdje biti isključujući faktor – naglasio je Tušek.

Jedan od moderatora na panelu koji se tiče višegodišnjeg financijskog okvira bio je i Nikola Dobroslavić, župan Dubrovačko – neretvanske županije.
– Vrlo je važno da razmijenimo mišljenja i da se bolje upoznamo s tom temom te da isto tako vidimo kako odgovoriti na taj izazov jer predviđaju se određena smanjenja u odnosu na sadašnji financijski okvir što je za nas vrlo važno, a može biti i vrlo nepogodno. Višegodišnji financijski okvir sada je upravo u fazi pregovaranja i dogovaranja unutar Europskog vijeća i Europskog parlamenta, a prema prijedlogu Europske komisije predviđena su određena smanjenja za kohezijsku politiku i  to  za otprilike 10 posto, te za zajedničku poljoprivrednu politiku Europe gdje je različito smanjenje u prvom i drugom stupu pa je tako za ruralni razvoj predviđeno smanjenje od 28 posto, a u ribarstvu 13 posto – rekao je župan Dobroslavić.