Gotovo svaki drugi grad i općina u Hrvatskoj, njih 248 od ukupno 555, imala je lani manje od 10 posto zaposlenih u ukupnom stanovništvu, piše Jutarnji.hr. Pokazatelj je to, upozoravaju ekonomisti, u kojoj se mjeri Hrvatska preobrazila u ekonomiju koja se sve više bazira na rentijerstvu, posebno u obalnim područjima.

Tekstil i obuća

Sjeverne županije imaju radno najaktivnije stanovništvo – Varaždinska, Krapinsko – zagorska, Međimurska i Koprivničko – križevačka, pa je tako od deset gradova s najvećim udjelom zaposlenih u ukupnom broju stanovnika, pet upravo na sjeveru zemlje. Najveći udio zaposlenog stanovništva imaju Varaždin (60,9 posto), Čakovec (60,1 posto), Dugopolje (57,4 posto), Zlatar Bistrica (56,8 posto), Zemunik Donji (56,7 posto), Zabok (52,9 posto), Trnovec Bartolovečki (47,9 posto), Stupnik (45,7 posto), Prelog (45,4 posto) i Buzet (45,3 posto). Paradoksalno je pak da su upravo u tim područjima plaće zaposlenih među najmanjima u zemlji, što ekonomisti objašnjavaju industrijom tekstila i obuće, koja na sjeveru Hrvatske ima jake korijene, a u kojoj su plaće tradicionalne male.

Slovenija i Austrija

U drugim je zemljama, ističu stručnjaci, pravilo da su u dijelovima države s jačom poduzetničkom inicijativom, i plaće veće, a s obzirom na to da na sjeveru Hrvatske to nije slučaj, građani kućni proračun nastoje dodatno popuniti poljoprivredom i povremenim odlascima na rad u Sloveniju i Austriju. Taj bi trend uskoro mogao i dodatno ojačati, s obzirom na to da bi Austrija, kao posljednja članica Europske unije, sredinom 2020. trebala otvoriti svoje tržište rada.