Vlada RH prošlog je tjedna uputila u saborsku proceduru izmjene i dopune Zakona o obrtu. Kako je ovaj Zakon temelj za poslovanje svih obrtnika, posljednje dvije godine, od kako traje izrada nacrta, Hrvatska obrtnička komora (HOK) nastojala je primjedbama i prijedlozima utjecati na isti, s ciljem unaprjeđenja položaja obrtništva. HOK je osobito naglašavao značaj područja strukovnog obrazovanja, nastojeći ishoditi njegovu kvalitetniju provedbu, o čemu je na press konferenciji u prostorijama Obrtničke komore Krapinsko – zagorske županije u Krapini govorio Davor Pleško, predsjednik OKKZŽ i potpredsjednik HOK-a.
– Veliki je naglasak na tome da se želi unaprijediti obrazovanje učenika i svih onih koji pohađaju naše radionice kao naučnici. Mislim da je to krucijalni razlog promjene Zakona. Naravno, Zakon je tek u saborskoj proceduri i mogu se očekivati promjene, ali 2013. godine je Hrvatska obrtnička komora izgubila dio ovlasti te su one prenesene na Agenciju za strukovno obrazovanje, koja je od tada vodila upis naučnika, ugovore s poslodavcima i sve ono što je do tada radio HOK. Bili smo zatečeni tom odlukom, ali smo je morali prihvatiti. Sve ono što smo radili za učenike, palo je u vodu, ali Agencija se u ovih šest godina nije pokazala kao organizacija koja to može voditi kao HOK. Dugo smo čekali na ove izmjene i dopune Zakona, iako smo cijelo vrijeme inzistirali na tome, jer je bilo prijepora od strane Ministarstva obrazovanja, no, naš resorni ministar Darko Horvat puno nam je pomogao – kaže Pleško.

Uloga gospodarstva

Zakon o obrtu iz 2013. godine, stoji u priopćenju HOK-a, naprasno je narušio i djelomično prekinuo vezu između gospodarstva, svijeta rada i strukovnog obrazovanja.
– Pokazalo se da nije dobro umanjiti ulogu gospodarstva u strukovnom obrazovanju. Nažalost, Hrvatska je to naučila na teži način, kroz pokušaj marginalizacije utjecaja tijela nadležnih za ovo područje. Izmjene koje su pred nama, osnažit će hrvatsko obrtništvo i gospodarstvo u cjelini. Drago nam je da je Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta na čelu s ministrom Horvatom i njegovim najbližim suradnicima prepoznalo svoju ulogu i odgovornost u području strukovnog obrazovanja. Hrvatska obrtnička komora zahvalna je na tome – rekao je predsjednik HOK-a Dragutin Ranogajec.
Gospodarstvo će izmjenama i dopunama Zakona o obrtu više utjecati na oblikovanje okvira obrazovanja za obrtnička zanimanja i poslovanja obrtnika. Propisanim izmjenama, ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta davat će suglasnost na plan strukture upisa učenika u obrazovanje za obrtnička zanimanja te će izrađivati strukovni kurikulum za obrtnička zanimanja, koji je do sada donosio ministar nadležan za obrazovanje.
U obrazovanju za obrtnička zanimanja, jedna od najvažnijih karika kvalitetnog obrazovanja su mentori iz gospodarstva – bez njih nema naukovanja. Da bi uspješan poduzetnik postao mentor, potrebno je proći edukaciju. Izmjene Zakona izradu programa edukacije mentora daju Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta, a samu provedbu komorama. Provedbu ispita stečenih kompetencija mentora, provodit će HOK. Zakon iz 2013. izradu programa prepustio je Ministarstvu znanosti i obrazovanja, koji ga je donio tek 2016., a propisivao je da se mentor iz gospodarstva mora godinu dana osposobljavati na visokom učilištu, čime se, kažu iz HOK-a, izgubio velik broj mjesta za naukovanje.

Interaktivna aplikacija

Još jedna novost je da će evidenciju i verifikaciju ugovora o naukovanju voditi HOK, putem interaktivne aplikacije e-Naukovanje, ministarstva nadležnog za obrt. HOK će kroz svoje područne komore povezati učenike i poduzetnike koji su voljni provoditi naukovanje te neposredno pružiti pomoć učenicima, obrtnicima i pravnim osobama u procesu sklapanja ugovora o naukovanju i vođenja evidencije. Sami učenici – budući obrtnici se osim toga odmah susreću s institucijom koja štiti obrtničke interese.
Najvažnije izmjene tiču se pomoćničkog ispita, koji će se preimenovati u naučnički ispit. Naučnički ispit je ispit na kojem učenik mora dokazati praktične vještine i znanja kroz vanjsko vrednovanje pred neovisnim povjerenstvom. Ime ispita se mijenja kako bi se utjecalo na dosadašnju pogrešnu percepciju niže vrijednosti samog ispita. Povjerenstvo će imenovati srednje strukovne škole, zajedno s HOK-om.
Dogodit će se i liberalizacija pristupu tržištu rada, na način da će svim osobama koje imaju odgovarajuće srednje strukovno obrazovanje, biti omogućena registracija obrta za koji je propisan majstorski ispit, a bez polaganja majstorskog ispita, ukoliko imaju najmanje 15 godina radnog iskustva na tim poslovima. Također, produljuje se mogućnost obavljanja sezonskog obrta, sa šest na devet mjeseci te sezonski obrt više neće biti ograničen na određene djelatnosti, već će se sve djelatnosti moći obavljati kroz sezonski obrt. Važno je spomenuti i da Centar za mirenje HOK-a dobiva svoje utemeljenje u Zakonu.