“Cjeloživotno učenje kao odgovor na izazove tržišta rada” naziv je okruglog stola koji je u srijedu održan u Varaždinu, u sklopu EU projekta “Povećanje efikasnosti i održivosti rada gospodarsko – socijalnih vijeća Bjelovarsko – bilogorske, Međimurske i Varaždinske županije”.
Ukupna vrijednost projekta je 962.987 kuna, što se u stopostotnom iznosu financira iz Europskog socijalnog fonda. Nositelj projekta je Bjelovarsko – bilogorska županija, a partneri Međimurska i Varaždinska županija te Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske.
– Kao nositelji projekta, smatrali smo da s Varaždinskom i Međimurskom županijom, koji su kvalitetni partneri, možemo pokrenuti suradnju gospodarsko – socijalnih vijeća i pokazati koliko je važno da surađuju lokalne zajednice, ali i sindikati te sami poduzetnici. Projekt je bogat aktivnostima, a ovaj treći i posljednji okrugli stol u sklopu projekta, doprinos je za cjeloživotno učenje, koje je izuzetno bitno na tržištu rada – istaknula je Bojana Hribljan, zamjenica bjelovarsko – bilogorskog župana.

Sigurnost radnog mjesta

Na tržištu rada situacija se potpuno promijenila, napomenuo je zamjenik varaždinskog župana Robert Vugrin.
– Dok su naši roditelji imali sigurnost radnog mjesta, danas su češća premještanja na drugo radno mjesto, prekvalifikacije i otpuštanja, što donosi nesigurnost za radnike. Model kojem teži Europa, je fleksi – sigurnost, što znači da radniku neće biti osigurano radno mjesto nekoliko desetljeća, ali će mu se osigurati da lakše nađe novi posao. Kada je u pitanju Varaždinska županija, prepoznali smo potrebu da se strukovna zanimanja učine što atraktivnijima, kako bi se što više djece upisivalo u ta zanimanja, za kojima postoji potreba na tržištu rada – rekao je Vugrin.
S istim problemom susretali su se i u Međimurskoj županiji.
– Niz godina problem je bio što su iz srednjih škola izlazili kadrovi koji nisu mogli naći posao. U suradnji s našim srednjim školama, uspjeli smo to promijeniti – rekao je zamjenik župana Josip Grivec.

Puno manje od prosjeka

Kad je u pitanju obrazovanje odraslih, u Hrvatskoj je svega 2,4 posto odraslih od 15 do 64 godine uključeno u različite programe cjeloživotnog obrazovanja, dok je na razini Europske unije taj prosjek 15 posto, napomenuo je Vitomir Begović, konzultant za tržište rada.
– U tri županije bilježimo nepovoljna demografska kretanja, starenje stanovništva i produžetak radnog vijeka, ali istovremeno na tržištu rada poslodavci traže fleksibilniju radnu snagu i univerzalnije obavljanje poslova. Sve to upućuje na potrebu cjeloživotnog učenja, kako bismo postojeće radnike zadržali što dulje u svijetu rada, a gospodarstvu i uslužnim djelatnostima osigurali odgovarajuću radnu snagu – rekao je Begović.
– Treba stimulirati sve ljude, zaposlenike i one koji ulaze u svijet rada da jednostavno prihvate cjeloživotno učenje kao normalno, a ne ekskluzivno. Stalno se moramo educirati i informirati, posebno u današnjem svijetu i tempu života koji sa sobom nosi – dodao je Vitomir Tafra, znanstveni savjetnik za cjeloživotno obrazovanje.
Ozren Bosanac, predstavnik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske, također je istaknuo da je cjeloživotno učenje iznimno važno u današnje vrijeme iznimno brzih promjena u tehnologiji i društvu.