U Krapini je u petak u večernjim satima održano svečano obilježavanje 120. godišnjice otkrića krapinskog pračovjeka i Nalazišta Hušnjakovo. Svečanost je svojim jedinstvenim glazbenim nastupom uveličao Big Band Hrvatske liječničke komore, čiji su članovi, odlični glazbenici, posjetiteljima omogućili uživanje u svojevrsnom glazbenom vremeplovu kroz dinamična razdoblja glazbenih žanrova. Big Band čini 15 članova, od kojih su dio profesionalni glazbenici, osmero izvođača su liječnici koji su ujedno aktivni glazbenici, a njihov umjetnički voditelj je Darko Sedak – Benčić, profesionalni glazbenik, trubač, kompozitor i aranžer.

Domaća dizajnerica

Uz glazbeni program, posjetitelji su isto mogli uživati i u radu mlade domaće dizajnerice Monike Hršak, koja je kroz zanimljivu modnu reviju predstavila svojih šest kreacija, inspiriranih krapinskim pračovjekom. Organizatori ove svečanosti bili su Grad Krapina, Turistička zajednica grada Krapine te Muzej krapinskih neandertalaca.
– Na današnji dan, 23. kolovoza 1899. godine, dolaskom Dragutina Gorjanovića Krambergera u Krapinu, otkriven je krapinski pračovjek. Na brdu Hušnjakovo prikupljena je najveća i najbogatija zbirka neandertalskog čovjeka na svijetu i ona danas broji gotovo 900 komada fosilnih ljudskih ostataka, preko dvije tisuće komada životinjskih kostiju, te je zbog toga krapinsko nalazište najbogatije na svijetu. Krapinska zbirka je već 120 godina neiscrpan izvor novih informacija i znanstvenih spoznaja o neandertalcima općenito, a sve te nove spoznaje, u proteklih deset godina u listopadu ove godine stavit ćemo u novi stalni postav Muzeja krapinskih neandertalaca, tako da ćemo imati i nadopunu kroz deset vrlo zanimljivih sekta u muzejskom postavu. Svi naši programi u 2019. godini su u znaku 120. obljetnice otkrića ovdje u Krapini, pa tako, primjerice, imamo gostujuću izložbu koja se i upravo zove “120 godina krapinskog pračovjeka”, a koja je otvorena u Prirodoslovnom muzeju u Dubrovniku sredinom svibnja, te ju je u prva tri mjeseca vidjelo 17 tisuća posjetitelja. Danas je ovdje, ispred ulaza u novi muzej, otvorena izložba o ostavci europske baštine. Riječ je o najdužoj izložbi u Zagorju, dugačkoj 50 metara, a sadrži 40 prekrasnih panela koje smo zaprimili od europske komisije iz Bruxellesa. Govori o važnim lokalitetima, o važnim događajima, dokumentima i institucijama koje su imale veliku ulogu i značaj u afirmaciji Europske unije. Slijede nam i Dani europske baštine, zatim Ljetna geološka škola, a 11. rujna otvaramo izložbu dječjih igračaka u sklopu Tjedna kajkavske kulture, dakle, očekuje nas pregršt događaja i zanimljivih programa – otkrio nam je voditelj Muzeja krapinskih neandertalaca Jurica Sabol.

Prepoznatljiv simbol

Zamjenik gradonačelnika Krapine Drago Kozina istaknuo je kako Nalazište Hušnjakovo ima veliku važnost u svijetu te je na karti ljudske povijesti zauzelo bitno mjesto.
– Imamo se čime ponositi, a na današnji dan trebamo se prisjetiti i onih koji su na Hušnjakovu kopali pijesak, jer da se nije gradila Krapina, odnosno, kuće i da nije bilo tih ljudi, ne bi se sve to otkrilo, dakle, mi bi i dalje živjelo pored brda koje bi bilo netaknuto i ne bi znali za sve te kosti – rekao je Kozina.
Svečanosti je prisustvovao i krapinsko – zagorski župan Željko Kolar.
– Muzej neandertalaca u Krapini jedan je od najboljih svjetskih muzeja i atrakcija te sigurno jedan od prepoznatljivih simbola Krapinsko – zagorske županije i Hrvatske u svijetu. Mi kad smo radili brendiranje Zagorja kao destinacije i kad se postavljalo pitanje po čitavoj Hrvatskoj što je ono što vas prvo asocira na Zagorje, onda je najčešći odgovor bio – nalazište pračovjeka u Krapini, jer o nalazištu pračovjeka se uči u osnovnoj školi, a djeca najbolje pamte ono što su naučila. Oko 100 tisuća turista godišnje posjeti muzej i on je sastavni dio turističke ponude naše županije, a ja očekujem da će u budućnosti imati još veći značaj, s obzirom na to da sve veći broj turista u Krapinsko – zagorsku županiju dolazi s dalekog istoka, a ono što njih najviše impresionira, upravo je muzej Hušnjakovo. Ostala nam je još jedna faza uređenja muzeja i mislim da je sad vrijeme da krenemo i u tu završnu fazu, kako nam se ne bi dogodilo da se posjetitelji nakon određenog proteka godina zasite sadašnjeg postava – zaključio je župan Kolar.