ŠTEDNJA VODE, ELEKTRIČNI TRAJEKTI, PLOVILA NA VODIK: Julije Domac u Bruxellesu predvodio izaslanstvo koje intenzivno radi na tome da se u novom sazivu europskih institucija ponovno ojača Inicijativa za pametne otoke

“Hrvatska, kao zemlja s tisuću otoka, mora temu čiste energije za otoke staviti u prvi plan za vrijeme svog predsjedanja Europskom unijom”

Objavljeno: 30.06.2019. zagorjeinternational

U Europskoj uniji postoji više od 2200 naseljenih otoka. Unatoč obilju obnovljivih izvora energije, kao što su energija vjetra, sunca i valova, mnogi od njih trenutno ovise o skupom uvozu fosilnih goriva za svoju opskrbu energijom. Energetska tranzicija mogla bi pomoći otocima ne samo da postanu samodostatniji i prosperitetniji, nego i da otključaju nove mogućnosti zapošljavanja u svojim zajednicama. U tu svrhu, Julije Domac, predsjednik FEDARENE i ravnatelj Regionalne energetske agencije sjeverozapadne Hrvatske, u srijedu je u Bruxelles vodio izaslanstvo koje se u Europskoj komisiji sastalo s glavnim direktorom Opće uprave za energiju, Dominiqueom Ristorijem, kako bi u novom sazivu europskih institucija ponovno ojačali Inicijativu za pametne otoke, a koju je odobrilo 36 potpisnika otoka Europske unije, uključujući i one iz Hrvatske.

Politička deklaracija

Politička deklaracija o čistoj energiji za otoke EU donesena je 27. ožujka 2017. godine, pod predsjedanjem Malte, a potpisali su je Europska komisija i 14 zemalja EU (Hrvatska, Cipar, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Njemačka, Grčka, Irska, Italija, Malta, Portugal, Španjolska i Švedska). Ova deklaracija nastala je na temelju spoznaje da se otoci i otočne regije suočavaju s nizom energetskih izazova i prilika zbog svojih specifičnih geografskih i klimatskih uvjeta. U suradnji s Europskim parlamentom, Komisija je 2018. godine osnovala i Tajništvo Inicijative za čiste energije za otoke EU. Kada je riječ o potpori europskim otocima, na razini EU trenutno postoji “centar”, Tajništvo za ostvarivanje ciljeva Inicijative za čiste energije za otoke EU, kojeg vodi projektni konzorcij koji čine Climate Alliance, RESCoop.eu i 3E. Oni upravljaju proračunom od dva milijuna eura za razdoblje od lipnja 2018. do lipnja 2020., a kojeg im je na raspolaganje stavio Europski parlament. Nakon lipnja 2020., rad Tajništva za otoke nastavit će Fond za europske otoke, koji će do 2024. upravljati proračunom u iznosu od 10 milijuna eura, financiranim iz programa Obzor2020. To su jedina dva primjera trenutnog financiranja od strane EU, koji podupiru projekte održive energije na otocima. Energetske agencije na otocima do sada nisu uspjele biti dio upravljačkih konzorcija tih proračuna.
– Predstojeće predsjedanje Hrvatske Europskom unijom moglo bi doista biti prilika za stvaranje više mogućnosti za potporu otocima, s novim programima i većim proračunom. U tom kontekstu, predlažemo uspostavu ciljanog financijskog instrumenta za otoke, s obzirom na to da često imaju manje kapacitete na lokalnoj razini od općenito europskih gradova i regija. Otocima je potrebna tehničku pomoć i za pripremu projekata, a pragovi postojećih programa tehničke pomoći EU često su visoki i teško dostižni za otočne projekte. Postoji li članica EU koja je od Hrvatske pozvanija za poticanje upravo ovakve teme, s obzirom na da smo zemlja s 1000 otoka? – pojašnjava Domac svoja nastojanja u europskim institucijama.

Ciljana promocija

Dodaje i kako otoci do sada nisu, a svakako bi trebali biti ciljano promovirani i prisutni u svim europskim inicijativama, kao što je i Sporazum gradonačelnika. Kaže kako je trenutno poprilično zbunjujuća situacija s dokumentima i deklaracijama koje otočni čelnici potpisuju, a koje se međusobno preklapaju. Jedna od stvari za koje se Domac zalaže, je i bolje definiranje, ujednačavanje i jasnije definiranje upravo tih dokumenata, a za što može, ističe, poslužiti politički autoritet hrvatskog predsjedanja.
– Osobno smatram da bi hrvatsko predsjedanje trebalo iskoristiti da jasno povežemo pitanje energetske tranzicije na otocima s vodoopskrbom i štednjom vode te svim povezanim pitanjima, kao što su navodnjavanje, poljoprivreda i turizam. U Hrvatskoj bi svakako trebalo brzo i odlučno otvoriti pitanje prelaska obalnog prometa na brodove bez emisije CO2, po uzoru na Norvešku, koja to planira napraviti do 2026. godine. To mogu biti električni i u budućnosti autonomni trajekti i katamarani, plovila na vodik i slično, za što Hrvatska ima odlične mogućnosti i i ogromno tržište – kaže Domac.
Podsjetimo i kako su se među prvim pilot projektima čiste energije za otoke koji će primiti potporu Europske unije, našli hrvatski otoci Cres, Lošinj, Hvar, Brač i Korčula.

Najnovije po kategorijama

Objavljeno u isto vrijeme

Pročitajte više s našeg weba